Prihodi od indirektnih poreza u 2024. premašili su očekivanja i same Uprave za indirektno oporezivanje, odakle je u septembru najavljeno da će do kraja godine preći 11 milijardi, da bi se, zaključno s decembrom, konstatiralo da je to prekoračenje iznosilo cijelih 500 miliona maraka.

Rekordnih 11 milijardi i 541 milion raspodijeljeno je korisnicima. Privredi je vraćeno više od dvije milijarde, dok su BiH, FBiH, RS i Brčko distrikt BiH dobili gotovo 9,5 milijardi KM, milijardu više nego 2023. godine. Za finansiranje institucija na državnom nivou u 2024. godini raspoređen je iznos od 1,02 milijarde, FBiH je dobila 5,18 milijardi, RS 2,9 milijardi KM, a Brčko distrikt 291 milion KM.

Na rubu siromaštva

Samo pet godina ranije UIO BiH je prikupila nepunih osam milijardi maraka, što je približno 3,5 milijarde manje nego u 2024. godini. Dok se budžeti svih nivoa vlasti presipaju sa stotinama miliona maraka više, logično je pitanje zašto se takav priliv značajnije ne osjeti u svakodnevnom životu građana, posebno onih 17 posto, koji, prema istraživanjima UN-a, žive u ekstremnom ili 700.000 njih koji su na rubu siromaštva.

- Porast opće razine cijena uzrokovao je i porast prihoda od poreza. To se, prije svega, odnosi na porast iznosa prikupljenog po osnovu PDV-a. S druge strane, inflatorni procesi su utjecali i na porast dohodaka, koji, nažalost, nisu pratili rast cijena, ali je taj rast utjecao na veću potrošnju ili preciznije na finansijsku vrijednost te potrošnje. Teško je definirati pravilan model raspodjele koji bi svakoga zadovoljio, to je gotovo nemoguće, posebno u državi kakva je BiH, nažalost – kaže profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Nikola Papac.

Političke strukture u BiH, bez obzira koja stranka bila u pitanju, ne žele da ljudima u ovoj zemlji bude bolje ili ne znaju kako da iskoriste te ogromne sume novca da situaciju učine boljom, smatra profesor na Internacionalnom univerzitetu Burch Sanel Halilbegović.

- Sve populističke priče u smislu dokazivanja nekog uspjeha padaju u vodu nakon jednostavnog pitanja – da li ljudi žive bolje ili lošije. Za ovih 15 godina, otkako sam se vratio u BiH, mogu potvrditi da ljudi žive sve lošije. Sve više novca moraju da usmjeravaju za osnovne životne potrebe, ostavljajući po strani obrazovanje i kulturno uzdizanje. Tako se sistemski urušavaju društvo, država i njena budućnost. Bojim se da to nikoga nije briga. Vlastodršcima je važno da imaju dovoljno novaca da “skrpe” mjesec, isplate penzije i održe društveni mir – kaže Halilbegović.

 Iz fotelje u fotelju

Ekonomije poput bosanske, dodaje, isključivo se moraju fokusirati na razvoj, posebno u oblastima koje proizvode visoku vrijednost, ali za takvo nešto ne vidi kapacitete unutar vlasti.

- Sve je postavljeno pogrešno, sve je na staklenim nogama i od danas do sutra. Sve me podsjeća na periode u ratu kad su bili otvarani oni plavi putevi, kad nije pucalo, ali je i dalje bio rat. Takva je klima, a ne vidim osobu, takvog lidera, koji bi mogao stvari pokrenuti naprijed. Sve što gledamo, pa i odluke Vlade FBiH, klasični je populizam. Priča se o subvencijama doprinosa, a dok privatnik aplicira za subvenciju on je propao. To ne mogu da shvate oni što su cijeli život proveli prelazeći iz jedne fotelje u drugu – ističe prof. dr. Sanel Halilbegović. 

Brojke

1,02 milijarde KM za finansiranje institucija BiH.

5,18 milijardi KM dobila je FBiH.

2,9 milijardi KM entitet RS.

291 milion KM za Distrikt Brčko.