Na današnji dan 1955. godine, preminuo je bosanskohercegovački ljekar i pisac Isak Samokovlija. Naš nobelovac Ivo Andrić nazvao ga je jednim od najboljih pisaca koje je Bosna i Hercegovina dala, a Meša Selimović je rekao kako je Samokovlija, izuzmemo li Andrića, najbolji bosanski pripovjedač.

Medicinski fakultet Samokovlija je završio u Beču 1917. godine, gdje je, na jednoj plesnoj večeri, upoznao mladu Hedu Bruner (Hedda Brunner), svoju buduću suprugu, s kojom je dobio troje djece: Mišu, Mirjanu i Rikicu.

Nakon Prvog svjetskog rata Samokovlija se vratio u BiH i zaposlio kao ljekar u rodnom Goraždu, zatim u Fojnici, da bi 1925. počeo raditi u bolnici „Koševo“, današnjeg naziva Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS). Kako je sam često kazivao, imao je mnogo posla kao ljekar, pa je pisao noću, kada bi završio s poslom, jer je književnost bila njegova najveća ljubav.

Godine 1946., Samokovlija je objavio svoju najpoznatiju pripovijetku „Nosač Samuel“, koja je, prema mišljenju književnih kritičara, njegovo najbolje djelo. Napisavši drame „On je lud“ i „Fuzija“ okušao se i kao dramski pisac. Prema njegovim djelima realizirano je više pozorišnih i TV dramatizacija: „Plava Jevrejka“, „Ženidba nosača Samuela“, „Simha“,„Ratni hljebovi“... 

Rođen Molijer, najcjenjeniji književnik u zapadnoj kulturi uopće

1622. – Rođen Žan Batist Poklen Molijer (Jean-Baptiste Poquelin Moliere), francuski komediograf i glumac, jedan od velikana humoristične satire te najcjenjenijih književnika u zapadnoj kulturi uopće. U Parizu je osnovao pozorišnu družinu "Slavno pozorište" ("L'Illustre Theatre") za koju je prerađivao italijanske komedije i s kojom je 12 godina obilazio provinciju. Ismijavao je tadašnje društvo, staleške predrasude, pokvarenost plemstva i gramzivost buržoazije, a nije prezao ni od osude licemjernog katoličkog svećenstva. Molijer je razvio italijansku komediju intrige u društvenu komediju i komediju običaja s tragikomičnom pozadinom u kojima veličina komičnog doseže razmjere tragičnog. Godine 1660., preuzeo je Kraljevsko pozorište u Parizu.

1809. – Francuski ekonomist i politički filozof Pjer Žozef Prudon (Pierre Joseph Proudhon), osnivač modernog anarhizma, rođen je na današnji dan. Njegova doktrina postala je osnova kasnijih anarhističkih teorija. Rukovođen geslom “svojina – to je krađa”, u djelu “Šta je svojina” zalagao se za ukidanje svojine. Također je smatrao da komunizam guši nezavisnost ljudi. Sintezu jednakosti i nezavisnosti vidio je u slobodi kao “trećoj formi društva”, što je teorijski razradio u djelu “Sistem ekonomskih protivrječnosti ili filozofija bijede”.

1891. – Rođena Diana Budisavljević Obekser (Obexer), humanitarka austrijskog porijekla, koja je tokom Drugog svjetskog rata spasila 15.336 djece iz ustaških logora smrti u NDH.

1892. – Nurija Pozderac, bosanskohercegovački učitelj i političar, heroj Narodnooslobodilačke borbe, u kojoj je učestvovao od 1941. godine, rođen je na današnji dan. Godine 1942., izabran je za predsjednika Narodnooslobodilačkog odbora Narodnog oslobođenja u Cazinu, a potom i na mjesto potpredsjednika Izvršnog odbora AVNOJ-a na Prvom zasjedanju, 26. novembra 1942. u Bihaću. Godine 1943., Nurija Pozderac je ranjen u blizini Sutjeske, a četiri dana kasnije je preminuo.

1908. - Edvard Teler (Edward Teller), američki fizičar mađarskog porijekla, koji se smatra izumiteljem američke hidrogenske bombe, pa je često nazivan "ocem H-bombe", rođen je na današnji dan. "Ono što smo trebali naučiti jeste da je svijet mali, da je mir važan i da saradnja u nauci može doprinijeti miru. Nuklearno oružje u mirnom svijetu će imati ograničen značaj", rekao je jedne prilike Teler u intervjuu CNN-u.

1919. - Rođen Mladen Delić, sportski novinar i komentator RTV Zagreb. Njegov čuveni usklik "Ljudi moji, pa je li to moguće!" na kvalifikacijskoj fudbalskoj utakmici između reprezentacija bivše SFR Jugoslavije i Bugarske, 22. decembra 1983. godine u Splitu, ubrzo je postao dio kolektivne memorije i svakodnevnog govora u cijeloj regiji, a nerijetko ga koriste i današnji novinari. Preminuo je 22. februara 2005. godine.

Rođen Hamdija Pozderac, jedan od najutjecajnijih bh. političara 20. vijeka

1924. - U Cazinu je rođen Hamdija Pozderac, jedan od najutjecajnijih bosanskohercegovačkih političara 20. vijeka. Bio je predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik Ustavne komisije SFRJ 1970-ih i 80-ih godina. Još u srednjoj školi Hamdija se uključio u rad tada ilegalne organizacije SKOJ-a, a u tokove narodnooslobodilačkog rata se uključio 1941. godine, te obavljao niz važnih funkcija i vojnih dužnosti. U 8. krajiškoj narodnooslobodilačkoj udarnoj brigadi bio je sekretar bataljonskog i brigadnog komiteta SKOJ-a, a zatim član Oblasnog komiteta USAOJ-a i SKOJ-a za Bosansku krajinu. Početkom 1944. godine postao je sekretar Okružnog komiteta SKOJ-a i član Okružnog komiteta KPJ Bihać. Poslije rata je obavljao niz partijskih i državnih dužnosti. Od 1961. godine predavao je opću sociologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Od 1965. godine je bio član Centralnog komiteta SKBiH, kasnije predsjednik CKSKBiH. Bio je poslanik Prosvjetno-kulturnog vijeća Skupštine SRBiH, od 1971. do 1974. predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a od 1971. do 1978. godine predsjednik Skupštine SRBiH. Na kraju svoje političke karijere bio je i član Predsjedništva bivše SFRJ, od 1986. do 1987. godine, a kada je trebao biti izabran za predsjednika Predsjedništva, bio je prisiljen da da ostavku zbog umiješanosti u Aferu “Agrokomerc”. Nakon toga se povukao iz političkog života bivše SFR Jugoslavije. Preminuo je 7. aprila 1988. godine u Sarajevu. Danas se sjećanje na Hamdiju Pozderca čuva i u nazivu jedne sarajevske ulice s njegovim imenom.

1929. – Afroamerički baptistički svećenik Martin Luter King (Luther), vođa pokreta protiv rasizma, rođen je na današnji dan. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1964. godine.

1967. - Rođen bh. heroj Enver Šehović, legendarni komandant i jedan od najčuvenijih boraca sarajevskog ratišta. Proslavio se komandovanjem u Prvoj slavnoj motorizovanoj brigadi. Ostat će upamćeno da je zajedno sa svojim velikim prijateljem Safetom Zajkom (također legendarni komadant ARBiH) oslobodio brdo Žuč. Šehović je bio školovani kadar, bio je poručnik u JNA, radio je u Sarajevu u kasarni Maršal Tito. Uvijek je bio sa svojim saborcima, na prvim linijama, učestvovao u svim bitkama koje su vodile njegove jedinice. Nikada se nije bojao smrti. Poginuo je 27. jula 1993. na Žuči pri komandovanju odbrane Golog brda. Ukopan je u haremu Ali-pašine džamije u Sarajevu pored svog prijatelja Safeta Zajke. Posthumno je odlikovan najvećim priznanjem "Zlatni ljilan" i "Herojem odbrambenog rata 92-95", te jedna ulica u Sarajevu nosi njegovo ime.

1971. – Otvorena grandiozna Asuanska brana u Egiptu na rijeci Nil. Izgradnja tog kapitalnog objekta hidroenergetskog i melioracionog sistema trajala je 11 godina.

1979. - Rođen Ivan Bosiljčić, jedan od najzačajnijih glumaca savremenog muzičkog teatra u Beogradu koji je i izvrstan pjevač i plesač. Sterijinu nagradu za glumačko ostvarenje za ulogu Maneta u mjuziklu „Zona Zamfirova“ dobio je 2013. godine. Od 2011. godine je u braku s regionalnom muzičkom zvijezdom Jelenom Tomašević. Imaju kćerku Ninu.

1982. – U Novom Pazaru rođena pjevačica Emina Jahović. Postala je poznata nakon objavljivanja debitantskog albuma „Osmi dan“ u 2002. godini. Učestvovala je na izboru za predstavnika Bosne i Hercegovine na Pjesmi Eurovizije 2002. s pjesmom "U, la, la". Godine 2003., pobijedila je na festivalu „Sunčane Skale“ s pjesmom „Uzalud se budim“.

2001. – Počeo projekt Wikipedia na engleskom jeziku, a dva mjeseca kasnije i na francuskom.

2007. – Euro postao valuta u Sloveniji.

2016. – U 73. godini umro američki filmski i televizijski glumac, producent, trener životinja i kaskader Den Hagerti (Dan Haggerty). Njegova najpoznatija uloga je trener životinja Grizli Adams (Grizzly) u popularnom filmskom serijalu „Život i vrijeme Grizzly Adamsa“.

2018. – Umrla Dolores O’Riordan, irska muzičarka, pjevačica grupe „The Cranberries“. Bila je članica žirija „The Voice of Ireland“ sezone 2013./14.

2019. - Preminuo Miodrag Radovanović Mrgud, srbijanski i regionalni pozorišni, filmski i televizijski glumac. Od 1957. godine, kada je započeo karijeru, pojavio se u više od stotinu filmova. Dobitnik je Zlatne arene za najbolju sporednu mušku ulogu - Šicera u TV seriji „Salaš u Malom Ritu“.