Evropska centralna banka (ECB) nedavno je podigla referentnu kamatnu stopu za još 25 baznih poena, na rekordno visok nivo, upozoravajući da potrošačke cijene i dalje rastu prebrzo.
Odluka ECB-a da podigne svoju referentnu stopu na 3,75 posto odgovara vrhuncu koji je posljednji put dostignut 2001. godine, kada je Banka pokušavala da poveća vrijednost novouvedenog eura. Ovo je ujedno deveti uzastopni porast.
Određeni broj
Pojedine banke u BiH poslale su svojim klijentima obavještenja da i one podižu kamate.
No, kako je za „Dnevni avaz“ rekao direktor Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić, to je daleko ispod nivoa koji je u Evropskoj uniji.
- Naša prosječna kamatna stopa je 2,66 posto, referentna kamatna stopa eurozone je 3,75, a EURIBOR (Evropska međubankarska stopa) 4,11 posto. Naša ukupna kamatna stopa je daleko ispod toga - kazao nam je Mahmuzić.
Istakao je da odluka ECB-a neće mnogo utjecati na nas.
- Mi smo prvom odlukom ostavili mogućnost da se mogu usklađivati do dva posto, neke banke su to iskoristile, neke nisu. Većina nije. Vidimo to na nivou portfolija, na vrlo malom broju klijenata je to iskorišteno i u pitanju je određeni broj banaka, nisu sve banke - rekao je Mahmuzić.
Dodao je da je Agencija uspjela, što joj je i bio strateški cilj, da zadrži kamate na nivou koji je bio prije nego što su one počele rasti u eurozoni.
- Zato što mi nismo vidjeli razlog za dizanje kamatnih stopa koje bi samo povećavalo profitabilnost banaka, a dugoročno gušilo sistem i privredu BiH. U reakciji prema inflaciji smatrali smo da ona nije generirana, nego da je uvezena izvana, odnosno da, šta god mi ovdje radili, to neće imati utjecaja na inflaciju. Pokazalo se tako, inflacija je viša za 3,5 posto, čini mi se, a mi nismo dizali kamatne stope - naglasio je Mahmuzić.
Nezavisna institucija
Ipak, istakao je da se Agencija suočava s jednim ključnim problemom.
- To je dnevnopolitičko uplitanje u rad Agencije, posebno ljudi koji ne razumiju šta mi ovdje radimo, a to može izazvati značajne probleme na nivou sektora. Ovo je nezavisna institucija koja i treba biti takva. Upravo zato smo uspjeli da održimo sistem ovakvim kakav jeste, da dobijemo ekvivalenciju EU koja je potvrdila da smo u skladu s propisima i normativom EU. Uspjeli smo da velike krize prebrodimo bez značajnijih udara na privredu i finansijski sistem. Borimo se za to - zaključio je Mahmuzić.
Podaci Eurostata
Evropski ured za statistiku (Eurostat) objavio je podatke o inflaciji u eurozoni za juli, prema čemu je godišnja inflacija u eurozoni, koja je u junu bila 5,5 posto, u julu iznosila 5,3 posto. U eurozoni indeks potrošačkih cijena (CPI) u julu je smanjen za 0,1 posto u odnosu na prethodni mjesec.
Kada je riječ o glavnim komponentama inflacije, najviša godišnja inflacija iznosila je 10,8 posto u hrani, alkoholu i duhanskim proizvodima. Poslije hrane slijede usluge s 5,6 posto te industrijski neenergenti s 5 posto, a energenti su pojeftinili za 6,1 posto.
