Požari u Amazoniji i dalje bukte. Hiljade ljudi angažirane su na gašenju vatre koja nastavlja pustošiti Amazonsku prašumu u trenutku kada raste međunarodni pritisak na predsjednika Brazila Žaira Bolsonara (Jair Bolsonaro) da učini više na obuzdavanju stihije.

Stotine novih požara izbile su na prostoru Amazonije, a sudbina najveće tropske šume na planeti koja danima gori u fokusu je samita Grupe sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) u francuskom gradu Bijaricu.

NASA je objavila snimke na kojima se dim vidi iz svemira.

Biološka raznolikost

Ova katastrofa trebala bi biti centar svih dešavanja i fokus svih zemalja na svijetu, jer bez ove prašume, koju nazivaju "pluća Zemlje", život kakav znamo bi nestao.

Amazonija je zeleni dragulj planete u kojem se nalazi polovina svih kišnih šuma na svijetu, a prostire se na sedam miliona kvadratnih kilometara. Sječom je već uništeno 20 posto, a strahuje se da će ovaj požar, koji je jedan od najvećih do sada, potpuno promijeniti izgled dragulja starog više od 55 miliona godina.

Samo ove godine zabilježeno je 72.000 požara koji su uništili veliki dio ovog dragulja, staništa stotina biljaka i životinja te doma mnogih plemena. Ovi požari nisu pogubni samo za ljude koji žive u blizini Amazonije nego za sve ljude planete Zemlje.

Trenutna situacija u brazilskoj Amazoniji je dramatična.

- Ovo što se događa je neka vrsta ekocida i mislim da međunarodna zajednica ima moralno pravo prisiliti Brazil da se zaustavi daljnje širenje požara i krčenje šuma - kazao je za JutarnjiLife biolog Goran Šafarek, koji je više puta bio u Amazoniji.

On ističe da u Amazoniji ponekad ima prirodnih, divljih požara, ali sadašnji se požari u Brazilu nikako ne mogu svrstati u tu kategoriju.

- To nikako nije slučajno, podudara se s dolaskom predsjednika Žaira Bolsonara na vlast. On je desničar i tipični predstavnik krupnog kapitala. Treba imati na umu da je u Brazilu jedan od velikih problema to što rudarski lobi i veleposjednici otimaju zemlju od urođeničkih plemena koja žive na području Amazonije. 

Bolsonaro je tokom predsjedničke kampanje prošle jeseni otvoreno najavljivao da će omogućiti iskorištavanje Amazonije. To je golemo područje koje se može iskoristiti rudarenjem, gradnjom velikih hidroelektrana i krčenjem šume da se dobiju velike veleposjedničke površine. No, od toga koristi ima samo krupni kapital čiji je predstavnik upravo Bolsonaro, koji otvoreno slavi period desničarske vojne hunte u Brazilu. 

Gotovo je sigurno da požari imaju veze s veleposjednicima, naravno nije Bolsonaro otvoreno rekao da krenu krčiti šume, nego je zatvorio oči na ono što se događa. Također, čuo sam od kolega da su mnogi naučnici u Brazilu koji se bave zaštitom okoliša pod golemim pritiskom države da prestanu sa svojim istraživanjima - rekao je Šafarek.

Problem je, ističe, što je tlo u Amazoniji dosta siromašno, posebno u brazilskom dijelu.

Amazonija je riznica biološke raznolikosti u kojoj živi oko 2,5 miliona vrsta insekata, više od dvije hiljade vrsta riba, više od hiljadu vrsta ptica te po 400 vrsta sisavaca, vodozemaca i gmizavaca.

- Sada se požari bilježe i u Kolumbiji i Boliviji, ali tamo vlade puno više ulažu u njihovo gašenje. No, treba imati na umu da je to prilično nedostupno područje - kazao je Šafarek.

On smatra da je dobro što je francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) insistirao da se požari u Brazilu uvrste na dnevni red sastanka G7 koji je počeo u Bijaricu.