Na današnji dan 1938. godine, rođen je Mirko Novosel, najtrofejniji hrvatski i jugoslavenski košarkaški trener. Bio je trener dvaju klubova (Cibona i Napulj), a selektor četiriju reprezentacija (Jugoslavija, Hrvatska, Belgija, te tima Evrope).

Novosel je s Cibonom tri puta bio prvak Jugoslavije, sedam puta je osvajao Kup Jugoslavije, dva puta Kup kupova Evrope te, 1985., Kup prvaka Evrope, kada je proglašen najboljim evropskim košarkaškim trenerom.

Jedan od 4 trenera u svijetu

S reprezentacijom SFR Jugoslavije osvojio je zlatnu medalju na Olimpijskom igrama u Moskvi 1980., srebrenu medalju na Olimpijskim igrama u Montrealu 1976. i bronzanu medalju na Olimpijskim igrama u Los Anđelesu 1984., čime se svrstao među samo četiri trenera u svijetu s tri ili više olimpijskih medalja.

Jedinstven je i po tome što je 1971., 1972. i 1973. osvajao kadetsko, juniorsko i na kraju seniorsko Evropsko prvenstvo, kao selektor reprezentacije. U košarkašku Kuću slavnih u američkom gradu Springfieldu, ušao je 2007. godine, a 1991. godine dobio je državnu nagradu za sport "Franjo Bučar" za životno djelo. Preminuo je 20. jula 2023. godine

Rođen Stanko Vraz, slovenski i hrvatski književnik

1810. - Rođen Stanko Vraz, slovenski i hrvatski književnik, kritičar i prevoditelj. Ranu slovensku poeziju pisao je na zavičajnom dijalektu. Nakon prve posjete Hrvatskoj, 1833., oduševio se Ilirskim pokretom. Iste godine je u Grazu upoznao Ljudevita Gaja. Sarađivao je u “Danici” od prvog broja, potpisujući se isprva kao “Ilir iz Štajera”. Godine 1842., s Vukotinovićem i Rakovcem pokrenuo je kritički časopis "Kolo", a 1846. – 1848. bio je tajnik Matice ilirske. Prvu od ukupno tri za života objavljene zbirke pjesama objavio je 1840., ljubavni kanconijer “Đulabije”. Godine 1841., objavio je zbirku balada i romansi “Glasi iz dubrave žeravinske”, a posljednju zbirka poezije “Gusle i tambura” 1845. godine. Napisao je i zbirku od 47 soneta “Sanak i istina”.

1859. - Na konopcu razapetom iznad Nijagarinih vodopada Čarls Blondin (Charles) pred 25.000 gledalaca prešao iz SAD u Kanadu.

1911. - Rođen Česlav Miloš (Čzeslaw Milosz), poljski pjesnik i nobelovac. U književnosti se javio manjom zbirkom poezije “Poema o ukočenom vremenu”. U političkom azilu je napisao svoje najpoznatije djelo “Zasužnjeni um”, za koje je 1980. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost. Osim toga, napisao je brojna druga djela od kojih su poznatija “Dolina Issy” (Dolina rijeke Isse, 1953. – 1955.), “Rodzinna Europa” (Rodbinska Evropa, 1959.), “Widzenia nad zatoką San Francisco” (Priviđenja nad zaljevom San Francisco, 1969.), “Ziemia Urlo” (Zemlja Urlo, 1977.) i druge.

1938. - Umro srbijanski pisac, pozorišni kritičar i diplomata Milan Rakić, reformator stiha i veliki poznavalac jezika, predsjednik Srpskog PEN kluba. Rakić se 1903. pojavio zbirkom "Pjesme" kao potpuno izgrađen pisac, misaon i osjećajan, pjesnik unutarnjih nemira i sukoba, čiji pesimizam potječe iz intelektualnog razmišljanja o prolaznosti svijeta. Zbirku "Nove pjesme" objavio je 1912., a 1936. "Pjesme". 

U Sanskom Mostu održano drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a

1944. - U Sanskom Mostu održano drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a, a trajalo je do 2. jula iste godine. Na tom zasjedanju je 1. jula 1944. godine donesena Deklaracija o pravima građana u BiH. Treba napomenuti da su održana ukupno tri zasjedanja ZAVNOBiH-a: prvo u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. (Dan državnosti Bosne i Hercegovine), drugo u Sanskom Mostu 30. juna 1944., treće i posljednje u Sarajevu 26. aprila 1945. godine.

1966. - Rođen američki bokser Majkl Džerard ‘Majk’ Tajson (Michael Gerrard ‘Mike’ Tyson), jedan od najvećih boksera teške kategorije svih vremena, ali poznat i po svojoj zlobnosti. Postao je prvi bokser u teškoj kategoriji koji je istovremeno nosio titule po VBA-u, VBC-u i IBF-u. Tajson se također spektakularno vratio i osvojio titulu drugi put. Između 1985. i 1986. Tajson je pobijedio u 28 mečeva. Samo dvije od tih borbi dobivene su jednoglasnom odlukom, dok su sve ostale bile nokauti i tehnički nokauti.

1984. - Umrla američka književnica Lilijan Helman (Lillian Hellman), u čijim dramama su prikazani radnički štrajkovi, stradanje nepravedno optuženih, gramzivost bogataša i borba protiv nacista. Djela: Drame "Dječiji čas ", "Male lisice", "Dani koji će doći", "Straža na Rajni", "Drugi dio šume", "Igračke na tavanu", Memoarske knjige", "Nedovršena žena", "Pentimenti", "Nitkovsko vrijeme".

1992. - Poginuo Nevzet Nanić, komandir voda za specijalna djejstva "Gazije", u zaustavljanju ofanzive Vojske Republike Srpske na brdu Osmača kod Bosanske Otoke. Bio je brat komandira Izeta Nanića. Posthumno mu je dodjeljeno odlikovanje “Zlatni ljiljan”.

1999. - Visoki predstavnik u BiH Karlos Vestendorp (Carlos Westendorp) donio odluke o ličnim kartama, ponovnom povezivanju prijeratnih pretplatnika u telefonsku mrežu BiH te Zakon o administrativnim taksama BiH.

2004. - Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown), visoki predstavnik u BiH, smijenio s funkcija predsjednika Narodne skupštine RS Dragana Kalinića i ministra unutrašnjih poslova Zorana Đerića, kao i još 57 funkcionera, direktora preduzeća i administrativnih službenika, među kojim 49 funkcionera SDS-a. Na "crnu listu" dodao još 13 imena osumnjičenih za podršku optuženima za ratne zločine, zamrznuo bankovne račune za tri osobe i 60 općinskih odbora SDS-a.

Umrla njemačka plesačica i koreografkinja Filipina Pina Bauš

2009. - Umrla Filipina Pina Bauš (Philippine Pina Bausch), njemačka plesačica i koreografkinja. Studirala na Akademiji Folkwang u Esenu. Plesala u New York American Balletu i Metropolitan Operi te u Folkwang Balletu. Koreografijom se bavila od 1967., a od 1973. bila je voditeljica i koreografkinja Plesnog pozorišta u Vupertalu.

2019. - Preminula Borka Pavićević, jugoslavenska i srbijanska dramaturginja, kolumnistkinja i kulturna aktivistkinja za ljudska prava, osnivačica i izvršna direktorica Centra za kulturnu dekontaminaciju (CZKD) u Beogradu. Osnovala je teatar Nove senzibilnosti u staroj beogradskoj pivari, 1981. godine. Od 1984. do 1991. godine učestvovala je u umjetničkom pokretu KPGT-a. Početkom devedesetih godina bila je umjetnička direktorica Beogradskog dramskog pozorišta, koje je napustila zbog političkih nesuglasica. Pavićevićeva je bila i dramaturginja Ateljea 212, BITEF-a, od 1995. je vodila Centar za kulturnu dekontaminaciju. Suosnivačica je nevladine organizacije Beogradski krug. Pavićevićeva se bavila i publicistikom. Pisala je za “Susret”, “Književne novine” i NIN. Imala je kolumnu u listu “Danas”. Bila je jedna od potpisnika deklaracije Pokreta građanskog otpora u 2012. godini i koautor knjige “Beograd, moj Beograd”.