Na današnji dan 1953. godine, u Bjelovaru je rođen Bogdan Diklić, živa legenda srbijanskog i regionalnog glumišta. Nakon osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja, te angažmana u amaterskim pozorištima u rodnom gradu, odlazi u Beograd, gdje završava studij glume na Fakultetu dramskih umjetnosti.

Prvu veću ulogu imao je u TV seriji “Grlom u jagode” (1976.) i filmu “Vojnikova ljubav” (1976.).

Iznimnu popularnost stekao je u filmu “Nacionalna klasa” (1979.). Od tada je igrao u više od 40 filmova i TV serija, a one koje treba istaći su: “Maratonci trče počasni krug” (1982.), “Kamiondžije” (TV serija, 1983.), “Čudo neviđeno” (1984.), “Oktoberfest” (1987.), “Sabirni centar” (1989.), “Otvorena vrata” (TV serija, 1995.)...

Sjajna uloga Zaima u filmu “Gori vatra”

Pamti se i njegova sjajna uloga Zaima u filmu “Gori vatra” reditelja Pjera Žalice.

Osim na filmu i televiziji, Diklić je brojne uloge ostvario i u pozorištu. Od 1975. do 1995. bio je stalni član Narodnog pozorišta u Beogradu i istakao se naročito ulogama u predstavama: “Kaligula”, “Rat i mir” “Gospođa ministarka”, “Probušena tikva”… Od 1995. član je Jugoslovenskog dramskog pozoriša u Beogradu, a igra i u predstavama Zvezdara teatra.

Dobitnik je brojnih glumačkih nagrada i priznanja.

Rođen rimski car i historičar Klaudije I Tiberije Druz

10. pr. n. e. - Rođen rimski car i historičar Klaudije I Tiberije Druz, koji je tokom vladavine od 41. n. e. sredio haos u državi, a potom 43. osvojio Britanska ostrva. Umro je 54. godine nove ere od otrovanih pečurki koje mu je podmetnula četvrta supruga: Julija Agripina Mlađa, da bi na prijesto dovela sina iz prethodnog braka Klaudija Cezara Augusta Germanika Nerona.

1714. - Umrla engleska kraljica Ana (Anne), posljednji monarh iz dinastije Stjuart, tokom čije su vladavine 1707. ujedinjene Engleska i Škotska. Njena vladavina, započeta 1702. godine, obilježena je i oštrim rivalitetom vigovaca i torijevaca, pojačanom neizvjesnošću u smislu nasljednika prijestola.

1744. - Rođen Žan Batist Lamark (Jean-Baptiste Lamarck), francuski botaničar i zoolog. Bio je član Francuske akademije nauka od 1779. godine. S vremenom se uključio i u rad Pariskog botaničkog vrta te postao čelnik Odjela za botaniku. U djelu "Zoološka filozofija" sistemski je razradio prvu cjelovitu teoriju o evoluciji organskog svijeta, poznatu pod imenom lamarkizam, prema kojoj organizmi stečena svojstva nasljeđuju. Njegova djela su bila ispred vremena u kojem je živio, pa za života nije bio dovoljno shvaćen. Potkraj života je oslijepio te je umro u bijedi.

1819. - Američki pisac Herman Melvil (Melville), autor jednog od najboljih svjetskih romana "Mobi Dik", koji je više puta ekraniziran, ređen je na današnji dan. Melvil je bio oštrouman kritičar sebičnosti i komercijalizacije američkog društva, pri čemu je majstorski koristio simbole i alegoriju. Ostala djela: "Tajpi", "Omu", "Bili Bad".

1877. - U zaseoku Đurići na planini Tari, Josif Pančić pronašao novu vrstu omorike koja je po njemu dobila ime - Pančićeva omorika.

1910. - Rođen jugoslavenski pozorišni i filmski reditelj, scenograf i glumac Bojan Stupica, čija se režija odlikovala bogatstvom duha i mašte, smjelom izražajnošću i izrazitom kreativnošću. Radio je u više pozorišta, najduže u Beogradu (Jugoslovensko dramsko pozorište, Atelje 212, Narodno pozorište) i znatno je doprinio razvitku pozorišne umjetnosti. Režija: pozorišni komadi - "Dundo Maroje", "Leda", "U agoniji", "Aretej", "Kavkaski krug kredom", "Ribarske svađe", "Krvave svadbe", "Opera za tri groša", "Idiot", "Poseta stare dame", "Sveta Ivana", "Glorija", "Madam San-Žen", "Dantonova smrt", "Jaje", "Bogojavljenska noć", "Braća Karamazovi", filmovi - "Jara gospoda", "U mreži".

1921. - Pavao Bačić, hrvatski književnik i kompozitor, rođen je na današnji dan. Pisao je satirične pjesme, drame, eseje, kratke priče. Pisao je i djela za djecu. Po struci je bio muzički pedagog, pa se bavio i komponovanjem. Djela: zbirka kratkih priča “Smrti usprkos”, “Oštro pero od gume”, zbirka pjesama “Stihovna satira = Szatirikus versek”, monografija “Pere Tumbas Hajo - umjetnik tamburice”, komedija “Salašari silom varošani”.  

Rođen Iv Sen Loran, francuski modni kreator

1936. - Rođen Iv Sen Loran (Yves Saint-Laurent), francuski modni kreator. Djetinjstvo je proveo u Alžiru, a 1954. godine preselio se u Pariz. S 19 godina počeo je raditi za Kristijana Diora (Christian). Nakon Diorove smrti, 1957., u svojoj 21. godini, Loran je preuzeo upravljanje tom modnom kućom. Pet godina kasnije napustio je “Dior” i utemeljio modnu kuću pod svojim imenom (Yves Saint-Laurent, često se krati u YSL).

1955. - Umro srbijanski pisac Stanislav Vinaver, jedan od najznačajnijih i najraznovrsnijih stvaralaca u novijoj srpskoj literaturi. Djela: zbirke pjesama "Mjeća", "Varoš zlih volšebnika", "Čuvari svijeta", "Evropska noć", "Pantologija novije srpske pelengirike", "Najnovija pantologija srpske i jugoslovenske pelengirike", proza "Priče koje su izgubile ravnotežu", "Godine poniženja i borbe, život u njemačkim 'oflazima'", "Ratni drugovi", "Šabac i njegove tradicije", eseji "Goč gori, jedna jugoslovenska simfonija", "Živi okviri", "Jezik naš nasušni", "Nadgramatika", "Zanosi i prkosi Laze Kostića", "Momčilo Nastasijević", "Gromobran svemira", "Njemačka u vrenju".

1970. - Preminuo Oto Hajnrih Varburg (Otto Heinrich Warburg), njemački liječnik i nobelovac. Godine 1918., postavljen je za profesora biologije na Institutu Cara Wilhelma u Berlinu. Godine 1931., postao je direktor Odjela za fiziologiju ćelije na tom institutu (danas se taj institut zove Institut Maxa Plancka). Iste godine dobio je Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu za "otkriće prirode i načina rada respiratornih enzima ćelije".

1981. - Počeo s radom američki muzički kanal - MTV.

1995. - Umro Mirko Božić, hrvatski književnik. Bio je direktor Drame HNK u Zagrebu te profesionalni književnik i urednik časopisa “Kulturni radnik”, “Literatura”, “Književnik” i sedmičnika “Telegram”, a kasnije intendant zagrebačkog HNK i potpredsjednik Sabora. Najvažniji dio njegova opusa je romaneskna “Trilogija o Kurlanima”. Objavljivao je novele, scenarije za filmove, televizijske drame i serije, te radiodrame.

2008. - Njemački ljekari uspješno izvršili transplantaciju obje ruke 54-godišnjem muškarcu - što je prva operacija ove vrste na svijetu.