Najavu mogućih mirovnih pregovora između Rusije i SAD-a u cilju okončanja rata u Ukrajini, za "Avaz" je komentarisao vojnopolitički analitičar Neven Kazazović.
Rusija ja saopćila da će tražiti "čelične garancije" da Ukrajina neće biti dio NATO-a i da će ostati neutralna u svakom mirovnom sporazumu.
- To je jedna vrsta igre koja ne znam kako će se završiti. Jako je teško prihvatiti ruske uslove. Ruski uslovi traže da se Ukrajina na neki način odrekne svojih dijelova teritorije, a to za sobom vuče neke ozbiljne posljedice. To bi značilo da se u Evropi mogu mijenjati granice. To je jako opasno - rekao je Kazazović.
Helsinški dogovor
Kazazović je podsjetio na Helsinški dogovor iz 1976. godine kojim je priznata nepovredivost granica, nakon Drugog svjetskog rata u Evropi.
- Sporazum koji je funkcionisao decenijama i koji obezbjeđuje Evropi stabilnost, on se sada narušava i to može biti otpetljavanje klupka koje ne znamo gdje je kraj. Mnoge evropske zemlje pristale su na taj ugovor, a imaju probleme sa granicama. Neki njihovi dijelovi mogu da se tumače na više načina. Tu je Francuska, Belgija, Njemačka, Engleska, Poljska. Ugovorom u Jalti je istočni dio Poljske pripao Rusiji, a istočni dio Njemačke pripao zapadnom dijelu Poljske, tako da je Poljska zapravo pomaknuta na zapad. Dvanaest miliona Nijemaca je iseljeno iz tog područja. Ko kaže da Nijemci neće tražiti te granice, ako se mijanju granice. To je jako opasan presedan na kojem Rusi insistiraju. Ne radi se samo o NATO-u. Istovremeno, Zapad i Amerika su svojevremeno dali garancije da se neće širiti na Istok, međutim oni se šire na Istok. Bugarska, Rumunija, Poljska, baltičke zemlje, sve su u NATO-u - pojasnio je Kazazović.
Ukrajina u NATO-u
Kazazović je podsjetio da Rusija ne želi NATO na svojoj granici.
- Rusija ima neki razlog da neće NATO na svojoj granici. Drugo pitanje koje se postavlja, da li NATO u Ukrajini, ili ne, to je "šta zapravo želi Rusija". Ona možda ne želi NATO kao svog protivnika, jer ima neke druge ambicije. To je jako komplikovano i jako je teško to raspetljati. Nisam siguran da je neka vrsta kompromisa ikako moguća u ovom času - rekao je Kazazović.
Status Krima
Ruska aneksija Krima koja je izvršena 2014. godine bila je od neprocjenljive važnosti za Rusiju.
- Ukrajina spominje Krim. On ima posebnu važnost, zato što je kontrola Krima, ustvari kontrola Crnog mora. Rusija na Krimu ima Sevastopolj i neke druge vojne baze koje su na neki način Ukrajinci napadima relativno doveli pod znak pitanja. Ako se bilo kakav dogovor sa Rusijom postigne, Krim ostaje na ruskoj strani. Sa Krimom dolazi i pitanje koje je vrlo karakteristično. Krim je nekada bio tzv. Zlatna horda i to je bila teritorija gdje su živjeli muslimani Tatari. Danas su oni jako brojni tu. Šta će biti sa njima, to je veliko pitanje. Staljin je njih raselio, pa su se oni vratili. Naišao sam na podatak da je najobrazovanije stanovništvo u Ukrajini Tatari. Oni su jako dobro shvatili kako sebe da odbrane, a to je kroz znanje i obrazovanje. Moje lično mišljenje je da Rusija neće od Krima nikada odustati, ali ne mora značiti da sam u pravu - objašnjava Kazazović.
Interesi na Balkanu
Kazazović smatra da, kako god da postoje interesi svjetskih sila za područje Balkana, tako i na Balkanu postoje zemlje koje žele promjene granica.
- Ako Zapad bude insistirao na svojim interesima, a Zapad uvijek insistira, mislim da Ukrajina u svojim starim granicama neće biti. Šta će biti sa Donjeckom, Luganjskom, Zaporožjem, to su sve elementi koji u taj paket ulaze. Historija nam pokazuje u 20. stojeću da ključna pitanja koja su bila teška riješiti, rješavali su Amerikanci i Rusi zajedno. Mi na Balkanu moramo od toga strahovati, jer na Balkanu postoje zemlje koje hoće da mijenjaju svoje granice. Balkan je uvijek bio u interesu velikih sila i ne mislim da će one dozvoliti da se mijenjaju granice na ovom području. Pored BiH postoji karakteristična strateška tačka, a to je Sjeverna Makedonija. Ako Srbi insistiraju da je to južna srpska pokrajina, šta će raditi Bugarska, Grčka ili Albanija? Ne mislim da će promjena granica u Ukrajini bitno uticati na Balkan, ali da će neke retgrogradne snage dobiti neka opravdanja, to je tačno - zaključio je Kazazović za "Avaz".
