Februar 2022. godine i početak ruske agresije na Ukrajinu u dobroj mjeri je odredio daljnju sudbinu svijeta, koji se nakon jedne krize, izazvane pandemijom koronavirusa, suočio s ratom na tlu Evrope i svim njegovim katastrofalnim posljedicama. 

Vojno-politički analitičar Neven Kazazović slaže se da je ovaj rat značajno utjecao na cijeli svijet. Komentirajući trenutnu situaciju na ratištu, kaže da je očigledno da je Rusija precijenila svoje snage i da joj se to sad osvećuje.

Oružje na daljinu

- Ova pat-pozicija je rezultat i vremenskih prilika. Kad prestanu ti blatni periodi, za Ukrajinu karakteristična „rasputica“, kad se tlo zaledi krajem januara i početkom februara, vjerovatno će ponovo doći do promjena na ratištu. Istovremeno je vrlo teško procijeniti koje su strateške namjere Rusije, jer su se „zakačili“ za Bahmut, grad koji nema neki veliki strateški značaj, a veoma mnogo koriste oružje na daljinu - dronove, krstareće rakete, projektile, što upućuje da oni svojoj vojsci mnogo ne vjeruju jer je pokazala da nije sposobna za velike operacije - kaže Kazazović.

U godini u kojoj svjedočimo novoj podjeli svijeta, Kazazovića najviše brine situacija u BiH, jer smatra da bi, ako bi se podjela svijeta „na Zapad i one druge“ produbila, to moglo dovesti do većih izazova za našu zemlju.

- Pitanje je kako će se završiti rat u Ukrajini i hoće li on biti završen u narednoj godini. Ako ta linija podjele bude izraženija nego što jeste, očekivano je da će i BiH na neki način doći u pitanje jer je bila podijeljena i prije posljednjih političkih dogovora - pojašnjava Kazazović.

Na pitanje hoće li se Zapad suprotstaviti secesionističkim najavama RS, odgovara da tu postoje različite kombinacije.

- Pogledajte kako je razriješena kriza na Kosovu s posljednjim barikadama. Tako će biti razriješena i kriza u BiH, uz neko učešće stranog faktora. Hoće li on ići na kompromis, na neko rješenje koje njemu odgovara, a ne nama, drugo je pitanje koje u ovom času nema odgovor. Kad se detaljno analizira, činjenica jeste da RS u velikoj mjeri zavisi od Zapada, a ne od Rusije - ističe Kazazović.

Etnonacionalizam pretrpio udarac

Zbog toga je, donekle, ohrabren promjenama nakon posljednjih izbora, ocjenjujući da je etnonacionalizam ipak pretrpio udarac. U ovom trenutku nije siguran kako će se pokušaji RS da neustavno prisvoji dio državne imovine odraziti na odnose u novoj koaliciji, ali navodi primjer iz historije kada su ideološki suprotstavljene strane ono što ih dijeli ostavljale po strani.

- Ima stara anegdota koja pokazuje neku vrstu, neću reći pameti, već političkog osjećaja. U Srbiji je prije Drugog svjetskog rata postojala prosrpska Demokratska stranka, s Ljubomirom Davidovićem na čelu. On je ponudio saradnju komunistima, da bi ojačao svoj položaj, ali su komunisti bili protiv. Onda je Tito rekao - ako ima jedna stvar koja nam je zajednička, onda na njoj treba raditi. To se sada odnosi na ovu „osmorku“. Postoje zajedničke stvari i treba insistirati na njima, a ne na onome što nas razdvaja. Već 30 godina se dijelimo i svađamo i to već jednom mora prestati - naglašava Kazazović.

Nikad teže nije bilo davati prognoze, čak ni one vremenske, ali očekuje da će nova 2023. godina biti teška „zbog rata, neimaštine, problema s energentima, te činjenice da je Evropa upala u kovitlac krize za koju nije izvjesno kako će se završiti“.

Svašta doživio

Iako ima nekih sličnosti, Kazazović smatra da je situacija u Ukrajini daleko od one kakvu su prije tri decenije doživjeli BiH i njen glavni grad.

- Ja sam u ratu svašta doživio, ali sam to nekako ostavio iza sebe. Rata se sjetim na neki neobičan način. Ako neko danas kaže da je bio u Armiji RBiH, meni je odmah drag, bez obzira na to što ga uopšte ne poznajem. Ako kaže da je pobjegao, ja kažem, neka je, hvala Bogu, spasio se, ali nemam taj osjećaj prema njemu. Cijela moja porodica je tokom rata bila ovdje, ja sam bio u vojsci, imamo posljedice ... Dakle, ne mislim da je situacija ista. U BiH je bila mnogo katastrofalnija situacija nego danas u Ukrajini - ističe Kazazović.

Trpim, ali naučio sam

Vojno-politički analitičar Neven Kazazović, novinar, publicista, čovjek je koji se pitanjima sigurnosti bavi već decenijama, ali mu se danas javljaju uglavnom novinari, a ne oni koji donose odluke. Godinu 2022. će pamtiti po skromnoj želji koju je ispunio.

- Ono što sam ove godine napravio, što me na neki način psihički pa i fizički održava, upravo je to što sam se aktivirao na Facebooku. Pravim te analize i tekstove i drago mi je što imaju odjeka i reakcija. Inače mnogo čitam, vozim kućni bicikl, trudim se da što manje pijem pilula za bolove, iako ih imam stalno. Trpim, ali naučio sam. Zbog narušenog zdravlja sam na neki način izoliran, pa se mnogi pitaju da li sam živ uopšte. Kad je lijepo vrijeme, imam „turu“ do „Slatkog ćošeta“ i nazad, to je moj maksimum. Sjednem u kafanu, popijem macchiato, gledam svijet, to je moj život, ni nalik onome kakav je bio, ali ne smijem se ni žaliti jer imam 80 godina - kaže Kazazović.