Najnoviji podaci Porezne uprave FBiH pokazuju da je od početka 2025. godine broj zaposlenih u ovom entitetu smanjen za 6.322 radnika. Posebno zabrinjava podatak da je februar, mjesec koji je tradicionalno donosio rast zaposlenosti, ove godine donio pad od dodatna 1.733 radna mjesta. Ovaj negativni trend dolazi upravo nakon usvajanja odluke o povećanju minimalne plate sa 596 KM na 1.000 KM, što potvrđuje ekonomska upozorenja koja su mnogi ignorisali.
Povećanje minimalne plate, iako se na prvi pogled može činiti kao pozitivna mjera za radnike, u praksi je donijelo ono na što su poslodavci i ekonomisti upozoravali – otpuštanja, smanjenje legalne zaposlenosti i veći pritisak na sive tokove ekonomije. Poslodavci, posebno u sektorima s niskim profitnim maržama poput trgovine, ugostiteljstva i manjih proizvodnih firmi, suočili su se s ogromnim troškovima koje nisu mogli podnijeti. Kao rezultat, mnogi su bili prisiljeni da smanje broj radnika ili da ih prebace u neformalnu ekonomiju.
Osim toga, veća minimalna plata nije povećala produktivnost, niti je pratila realni ekonomski rast. Umjesto da se potiče otvaranje novih radnih mjesta i razvoj privatnog sektora, država je ovom mjerom dodatno otežala poslovanje. Posljedice su sada jasne: umjesto boljeg standarda za radnike, imamo manje zaposlenih i nesigurnije radne odnose.
Ovo bi trebala biti ozbiljna lekcija za kreatore ekonomske politike – tržište ne funkcioniše dekretima, već realnim ekonomskim zakonitostima.
