Sastojci: 2 pileća prsa, malo brašna, ulje, 1 prasa, 1 luk, 1 mrkva, 1 korijen celera, 300 ml pileće supe.
Priprema
1 Prepoloviti pileća prsa, uvaljati ih u brašno i pržiti na ulju pet minuta. 
2 U drugoj tavi dinstati prasu i luk s malo ulja oko 5 minuta, sve dok ne omekšaju i ne dobiju zlatnu boju. 
3 Piletinu staviti u vatrostalnu posudu zajedno s povrćem i supom. 
4 Peći sat u rerni koja je zagrijana na 180 stepeni. 
5 Kada je jelo pečeno, meso i povrće staviti u blender i ispasirati.

Za bebe od 9. mjeseca: Kašica s povrćem

Sastojci: 1 pileća prsa bez kostiju i kožice, 25 g mladog sira, 1 kašika ulja, krompir i mrkva.
Priprema
1 Isprati piletinu hladnom vodom, osušiti i rasjeći po dijagonali napola. 
2 Staviti polovine u alu foliju i uvaljati oklagijom kako bi se meso rastanjilo te da bi dobili šnicle prečnika oko 10 cm. 
3 Presjeći krišku sira na pola i staviti na svaki file piletine. 
4 Umotati piletinu oko sira i učvrstiti čačkalicama. 
5 Staviti piletinu u tepsiju i peći u zagrijanoj rerni na 250 stepeni 10-15 minuta. Tokom pečenja rolnice okretati.
6 Pečenu piletinu servirati s povrćem.

Prehrana djece: Fileti sa sirom

U prvoj godini života dojenčetu je majčino mlijeko najbolja hrana. Dojenje uspostavlja kontakt djeteta s majkom, što je vrlo značajno za dalji psihički razvoj. Beba bi u prvih šest mjeseci trebala isključivo dojiti. 
1. Blizanci
Ako su u pitanju blizanci, majka treba pokušati pronaći najbolji put, kako da organizira dojenje djece. Tada će joj trebati pomoć partnera, ali i cijele porodice. Majka može na više načina dojiti bebe - prvo jedno, pa onda drugo dijete. Također, može dojiti paralelno oboje djece na obje dojke. 
2. Carski rez
U slučaju da je porođaj obavljen carskim rezom, mlijeko može sporije dolaziti, a u prvim satima majka je još pod utjecajem anestezije. 
3. Prijevremeno rođene bebe
Prijevremeno rođene bebe i bebe s nedovoljnom težinom trebaju veliku pomoć. Čestu takva djeca nisu dovoljno snažna da doje pa majka treba znati da tada može izdojiti svoje mlijeko i dati ga osoblju u bolnici koje će nahraniti novorođenče. 
4. Žutica
I žutica može loše djelovati na dojenje. Bebe koje imaju fiziološku žuticu su pospane i rjeđe traže hranu. U tom slučaju bebu treba forsirati da doji ili joj što je češće moguće davati izdojeno mlijeko.
Čuvanje majčinog mlijeka 
Majčino mlijeko možete čuvati u sterilnoj zatvorenoj posudi na temperaturi od 18-20 stepeni i to 24 sata. Ako ga stavite u frižider na temperaturi od 4-5 stepeni, može stajati oko 72 sata, dok se u zamrzivaču može čuvati i mjesec.
Adaptirano mlijeko 
Ako bebu hranite adaptiranim mlijekom, uvijek ga pripremajte prema uputama proizvođača, a količinu koju beba nije pojala bacite. Nikada nemojte podgrijavati niti čuvati takav obrok. Kravlje mlijeko nije poželjno davati djeci dok ne napune godinu.

Kako dojiti nakon carskog reza

Prilikom uvođenja čvrste hrane bebama treba voditi računa o mogućoj alergiji, mada vaša beba uopće ne mora imati alergiju na neku hranu. Ipak, postoje pravila kojih se dobro pridržavati:
* Bebi ne dajite jaje dok ne navrši prvu godinu života, jer rizikujete pojave alergije. 
* Izbjegavajte namirnice koji su potencijalni uzročnici alergijskih reakcija kao što su čokolada, mahunarke, kukuruz, orasi, kikiriki, bjelance, morski plodovi, citrusi.
* Izbjegavajte med, jer sadrži spore koje mogu uzrokovati botulizam kod novorođenčeta.
I da ponovimo još neke postulate:
1. Majčino mlijeko je nezamjenjivo, u njemu se nalaze svi nutrijenti neophodni za zdrav rast i razvoj bebe. 
2. Kad počnete sa uvođenjem dodatne hrane izbjegavajte: 
a) Preslatke i prezaslađene namirnice. Izbjegavajte kolače, čokoladu i neke druge vrste slatkiša. 
b) Preslana hrana je također štetna. Ne dosoljavajte hranu za bebu kuhinjskom soli. 
c) Ne dajite bebi čvrste namirnice kao što su mrkva, grožđe, jagode, suhe grožđice, kikiriki, bademi i orasi, jer se može udaviti.

Kada bebi dati jaje

1. Idealna ishrana za novorođenče i mlađe dojenče je majčino mlijeko. Prirodnu ishranu treba propagirati i provoditi barem do šest, a optimalno devet do 12 mjeseci.
2. Ukoliko ovaj najbolji način nije moguće sprovesti, zadovoljavajuća alternativa je primjena adaptiranih mlijeka.
3. Ishrana "običnim" kravljim mlijekom dolazi u obzir tek poslije prve godine života djeteta. 
4. Da bi se uvela nemliječna ishrana potrebno je da dijete dostigne određeni stepen zrelosti, odnosno da razvije sposobnost žvakanja (ne samo sisanja). Ova sposobnost se razvija između četvrtog i šestog mjeseca života, a kasnije između sedmog i devetog mjeseca javlja se sposobnost da grize hranu. 
5. Uvođenje čvrste hrane prije četvrtog mjeseca potpuno je bez osnova, sa mogućim štetnim posljedicama, a greška je ako se čvrsta hrana ne uvede do kraja šestog.
6. Uvođenje nemliječne hrane početi u četvrtom mjesecu (male količine samo jedne vrste hrane u toku jedne sedmice).
7. Prve namirnice trebaju biti krompir, mrkva, pojedinačno, a kasnije u kombinaciji bijelo i obojeno povrće. Od šestog mjeseca davati tikvice, paradajz, karfiol, špinat, mladi grašak, kelj i dr.
8. Meso uvesti u ishranu dvije do četiri nedjelje poslije uvodjenja povrća. Djetetu se može dati pileće, teleće, goveđe i janjeće meso. Riblje meso davati tek sa 12 mjeseci zbog sklonosti da izaziva alergije.
9. Jaje ne uvoditi ga u ishranu prije šest mjeseci i tada koristiti žumance u kombinaciji sa povrćem, mliječnom ili mesnom kašom. Ne primjenjivati nekuhano jaje.
10. Mjesec poslije početka uvođenja povrća u ishranu dojenčeta uvoditi i voće u obliku soka ili kaše.
11. Najkompletnije i najprihvatljivije voće za dijete u našem podneblju je jabuka, a kada je dijete prihvati, može se kombinirati sa narančom. Zatim uvoditi bananu, trešnju, kajsiju, breskvu. Jagodičasto voće (jagoda, kupina, malina) zbog sklonosti da izazivaju alergije preporučuje se tek pri kraju prve godine života.
12. Kada djete nauči da grize (između sedam i devet mjeseci) davati mu dodatke iz ruke da grize (keks, voće) uz obavezan nadzor.
13. Ukoliko dijete, u drugom polugodištu, ima tvrdu stolicu, korisno je da uzima šljive, breskve, kruške, kajsije, grožđe, smokve.
14. Med ne koristiti do kraja prve godine zbog mogućnosti da izazove alergiju.
15. Bjelance jajeta ne unositi do kraja prve godine zbog alergije.
16. Žitarice uvoditi u ishranu tek poslije šest mjeseci u obliku kaše. Kod djece sklone gojaznosti primjenjivati ih samo jedan do dva puta sedmično.
17. Do kraja prve godine dijete treba naviknuti na pet redovnih dnevnih obroka.

Pravila prehrane koje treba poštovati u prvoj bebinoj godini

1 Djeca trebaju jesti crveno meso radi prevencije anemije 
Istina je da čak devet posto djece u dobi od jedne do dvije godine pati od anemije. Iako je crveno meso dobar izvor željeza, mala djeca ga teško žvaću. Željezo u obliku koji se lako apsorbira djeca mogu dobiti i iz drugih namirnica, a to su: cjelovite žitarice i hljeb, suho voće i grožđice, špinat, grahorice, leća, jaja, određene vrste ribe, tamno meso peradi.
2 Djeci koja ne jedu povrće nedostaju ključni vitamini i minerali
Voće je odličan izvor vitamina i minerala, a djeca najčešće odbijaju povrće jer im okus voća puno više odgovara. Sadržaj vitamina i vlakana u voću uporediv je s onim u povrću, pa se djeca mogu polako navikavati na povrće poput brokule i špinata. 
Ako odbija mrkvu, dajte mu kajsije i dinje; jagode i naranče mogu umjesto špinata poslužiti kao izvor folne kiseline, banane su alternativa krompiru s mnogo kalija, citrusi (naranče, mandarine, limun, klementine, limeta...) su izvor vitamina A i umnogome zamjenjuju brokulu. 
Ipak, djeci treba nastaviti nuditi povrće ne zato što se iz voća ne mogu nadoknaditi vitamini i minerali, nego zbog zdravih fitokemikalija. Većina djece na kraju ipak dobro prihvati povrće ako im ga nastavite strpljivo nuditi. 
3 Za prevenciju debljine djeci treba ograničiti unos masnoća 
Bebe i mala djeca moraju iz masnoća zadovoljiti oko 40 posto dnevnih kalorijskih potreba, jer im se mozak i tijelo općenito naglo razvijaju. Mozak u razvoju ima posebne potrebe za masnim kiselinama i drugim komponentama masnoća. Zato većina stručnjaka savjetuje punomasno mlijeko za djecu do dvije godine (nakon druge godine dovoljno je 30 posto kalorija dnevno iz masnoća). 
Stručnjaci ističu kako masnoće u hrani omogućavaju djeci da osjećaju sitost, pa će posljedica smanjenja masnoća biti da će djeca više jesti kako bi utažila osjećaj gladi. 
4 Recite NE zaslađenim pićima 
Uzroci dječije debljine, koja postaje sve veći problem razvijenog svijeta, mogu ležati u bilo kojoj vrsti hrane, ali većina stručnjaka ipak ističe da zaslađena pića uopće nisu korisna i da igraju značajnu ulogu u debljanju djece. 
Problem najčešće počinje vrlo rano: jedna američka studija pokazala je da djeca mlađa od sedam mjeseci znaju iz bočica piti zaslađena gazirana pića, a do druge godine oko četvrtine djece konzumira ovakva pića svakodnevno. 
Zato stručnjaci savjetuju da zaslađena gazirana pića uopće ne držite u kući. Ipak, teško je u današnje vrijeme odoljeti željama djece, jer će zabranjena pića vidjeti na televiziji ili kod druge djece. 
Zato je rješenje u umjerenosti - dopustite im ponekad i nutritivno lošiju hranu i pića, ali se ipak pobrinite da glavnina prehrane bude kvalitetna. 
Mala djeca vole rituale spremanja hrane, pa će im se možda svidjeti domaći sokovi iz sokovnika. A mlijeko i voda i dalje su najbolja pića za djecu.

Kada i kako djeci davati crveno meso, povrće, masnoće i gazirana pića

Neke studije pokazuju da se dojene bebe noću češće bude od svojih vršnjaka koji su hranjeni mliječnom formulom. Ali, iako su roditelji često zbog takvog bebinog ritma iscrpljeni, ta buđenja možemo gledati i iz druge, ne tako negativne, perspektive te ih pokušati prihvatiti kao normalan, čak koristan dio dojenačkog razdoblja. Zašto?
* Dojenje je najprirodniji način prehrane bebe, način koji je priroda odredila, pa se postavlja pitanje trebamo li se uopće truditi produžiti periode noćnih spavanja te je li to uopće korisno. 
* Želudac novorođenčeta je vrlo malen, pa ne može primiti veliku količinu mlijeka. Majčino mlijeko je prema sastavu takvo da se vrlo brzo probavlja, za 90 minuta, pa dijete ubrzo opet postaje gladno. 
* Sastav je mlijeka takav upravo zato da osigura česti kontakt djeteta s majkom te da dijete dobije što više mlijeka, što mu je potrebno kako bi unutar šest mjeseci udvostručilo porođajnu težinu. Dijete noćnim hranjenjem dobiva jednu trećinu ukupnih dnevnih kalorija. 
* Neka istraživanja pokazuju kako bi česti noćni podoji mogli imati veze sa smanjenjem rizika od iznenadne dojenačke smrti u kolijevci. 
* Vaša beba će se prestati buditi po noći kad prestane njena potreba za noćnim hranjenjem te kad razvojno za to bude spremna. 
Rjeđa buđenja 
Ako iz nekog razloga želite produžiti cikluse noćnog spavanja, postoji nekoliko načina na koje to možete postići. 
* Dojite često - Dijete bi trebalo imati barem osam do 12 podoja dnevno. Pokušajte povećati učestalost podoja preko dana i rano navečer.
* Dopustite djetetu da isprazni jednu dojku do kraja prije nego što ponudite drugu, jer će tako dobiti više kaloričnijeg mlijeka koje može pomoći da preskoči noćni obrok. 
* Postepeno povećavajte vrijeme budnosti djeteta kupajući ga ili igrajući se s njim navečer.
* Ako vi idete spavati nekoliko sati poslije bebe, pokušajte je podojiti u vrijeme kad krećete na spavanje. 
* Ako se dijete noću probudi radi dojenja, dojite u tihoj, zamračenoj sobi. Ne trebate mijenjati pelenu, osim ako je jako mokra ili ako beba ima pelenski osip. 
Koliko sna
Dojenčetu treba najmanje 10 sati sna dnevno. Postoje dvije vrste djece: ona koja se bude prije nego što su se naspavala i ona koja su se naspavala, ali se bude prerano ujutro. Ako imate takvih problema, pogledajte okolnosti pod kojima se djeca bude. 
Ako ih budi jutarnje sunce, ugradite žaluzine, ako trebaju promjenu pelena, nabavite super upijajuće pelene za noć, ako se bude rano zato što navečer idu rano spavati, pokušajte ih kasnije navečer stavljati na spavanje. 
Buđenje - da ili ne
Novorođenče može pospano da se ne budi dovoljno često za obroke i ne dobiva dovoljnu količinu hrane. To može postati začarani krug - što je beba manje hranjena, postaje pospanija. 
U prvih šest sedmica života novorođenče treba imati osam do 12 podoja dnevno. U to vrijeme je vrlo važno pratiti znakove gladi. 
Ponekad su roditelji, u potrebi za odmorom nakon poroda, zahvalni što beba ne plače puno i nije prezahtjevna. Obično ne shvataju da postoji problem sve dok prvi put ne odu na pregled i liječnik zaključi da beba dobiva premalo na težini. 
Ako beba ima dovoljno mokrih pelena dnevno, to znači da dobiva dovoljno mlijeka. Ipak, ako je beba većinu vremena pospana, dobro je i dalje pripaziti na dobivanje na težini.
Ako je vaša beba zdrava, stara više od šest sedmica i dobiva dovoljno na težini, nema potrebe buditi je za noćne podoje, osim ako vi ne osjećate veliku napetost u dojkama. Dojite dijete na zahtjev.

Neka vaš izbor bude dojenje

Beba od rođenja pa do šestog mjeseca ne treba drugu hranu osim majčinog mlijeka, koje joj osigurava sve nutrijente neophodne za zdrav rast i razvoj. Međutim, mnoge mame su u dilemi kako početi uvoditi čvrstu hranu. I liječnici upozoravaju da bebe i mala djece ne bi trebali jesti sve namirnice. Razlozi su mnogobrojni, od niske nutritivne vrijednosti neke hrane, moguće alergijske reakcije, rizika povezanog s gutanjem određene hrane i slično. Navodimo neke od "nepoželjnih" namirnica za bebe i manju djecu:
* Izbjegavajte preslatke i prezaslađene namirnice - kolače, čokoladu i neke druge vrste slatkiša. 
* Preslana hrana također je štetna. Ne dosoljavajte hranu za bebu kuhinjskom solju. 
* Bebi ne dajite jaje dok ne navrši prvu godinu, jer su jaja alergogena. 
* Bebu ne hranite kravljim ili ovčijim mlijekom, jer sadrži niske nutritivne vrijednosti. Majčino mijeko najbolje je za novorođenče. 
* Izbjegavajte med jer sadrži spore koje mogu uzrokovati botulizam kod novorođenčeta. 
* Bebi dajite samo određenu količinu tečnosti, jer previše tečnosti može razrijediti nutrijente u majčinom mlijeku. 
* Ne dajite bebi čvrste namirnice kao što su mrkva, grožđe, jagode, grožđice, kikiriki, bademi i orasi, jer je maloj djeci tu hranu teško gutat. 
* Izbjegavajte namirnice koje su potencijalni uzročnici alergijskih reakcija kao što su čokolada, mahunarke, kukuruz, orasi, kikiriki puter, bjelanjak, morski plodovi, citrusi.

Koja hrana nije za bebe

Sistem za varenje dječaka i djevojčica koji rano ustaju može funkcionirati već od ranog jutra. Oni se bude raspoloženi i odmah su gladni. Njihova jetra uveliko proizvodi žuč, a enzimi pankreasa su spremni za masne kiseline.
Ali, šta kada nije tako? Djeca koja ujutro vole dugo spavati usporena su i obično im se ništa ne jede. Njihov sistem za varenje sporo se aktivira, a dovoljna količina žuči proizvede se tek oko podneva. Ali, bez obzira na to moraju doručkovati. 
Da biste probudili želudac djeteta koje ne želi jesti ujutro, dajte mu prvo da popije čašu vode ili svježeg soka. Takvoj djeci odgovara doručak koji se sastoji od hljeba s džemom i šolje mlijeka ili kakaoa, ili muslija s voćnim jogurtom. Ako neće ni to, nagovorite ga da popije čašu toplog čokoladnog mlijeka. 
Međutim, tako oskudan doručak ne može zamijeniti potrebu organizma za hranom pa će dijete za nekoliko sati biti gladno. I tek tada je spremno za pravi doručak. 
Spavalice ručaju i večeraju sat i po do tri sata kasnije od ranoranilaca. Iako se apetit spavalica budi predvečer, nije dobro za dijete da tako kasno jede meso.&nbsp;&nbsp; Meso i riba trebaju biti na trpezi za ručak. Životinjske bjelančevine dugo se vare i doprinose razdražljivosti djeteta. Zato im treba ponuditi obilnu, ali smirujuću večeru: povrće, krompir, puru, tjesteninu, rižu i salatu.

Dijete ne želi doručak

Roditelji su često u dilemi da li uopće djetetu dati ili dati samo ponekad čokoladu ili neku drugu poslasticu. Ako djetetu nije dozvoljeno da jede slatkiše u prvim godinama života, sigurno će ih ono probati kada se počne družiti s drugom diecom, a pogotovo kada krene u školu.
U studiji urađenoj na Univerzitetu u Pensilvaniji dokazano je da su djeca najčešće tajno jela poslastice i gazirana pića koje su im roditelji zabranjivali.
Zato stručnjaci smatraju da te vrste zabrana nisu dobre. Naprotiv, djeci samo treba objasniti dobre i loše strane pojedinih namirnica i dozvoljavati konzumiranje u umjerenim količinama.
Naučnici kažu da umjerena količina čokolade za djecu, ali ne i za bebe, može čak biti dobra za zdravlje. Ona sadrži polifenole koji mogu pomoći u zaštiti srca. Kako je bogat magnezijem i željezom, što su dva važna minerala koja vrlo često nedostaju djeci. Posljednje istraživanje sa Medicinske škole na Harvardu izoliralo je "slatki zub", gen nazvan TIR3. Ovaj gen utječe na prekomjernu želju za slatkim koja može biti naslijeđena.

Trebaju li djeca jesti čokoladu

1. Prirodna prehrana (dojenje).
2. Odgodite čvrstu hranu, a kad počnete s njom, uključite koncentriranu hranu koja je bogata hranjivim sastojcima, ali niskokalorična (radije povrće umjesto voća i žitarice umjesto slatkiša).
3. Svaki bebin plač ne znači da je gladna (možda je žedna, osamljena ili želi da je nosite).
4. Ne nalijevajte bebu sokovima. Gotovi sokovi imaju isto toliko kalorija koliko i mlijeko, ali su siromašniji hranjivim sastojcima. Prekomjerno uzimanje sokova u dojenačkoj dobi može biti uzrok pretilosti. Umjesto koncentriranih sokova treba davati razblažene.
5. Kad je budna, beba uvijek treba biti u pokretu.
6. Poštujte apetit svoga djeteta. Brojni se roditelji žale da im dijete u drugoj godini postaje probirljivo, da jede manje i da radije prezalogaji. U prvoj godini dijete mnogo jede jer naglo raste i s navršenom prvom godinom utrostručuje svoju porođajnu težinu, a na kraju druge godine teže je samo za trećinu od one na kraju prve. Djeca u drugoj godini više rastu u visinu nego što dobivaju na težini.
7. Djeca vole grickati. Pet malih obroka na dan bolje je nego tri velika.
8. Ne insistirajte da dijete pojede sve iz tanjira.
9. Ne dopustite djetetu da jede zato što mu je dosadno.
10. Nikad ne nagrađujte dijete slatkišima.
11. Napokon, ako želite da vaše dijete bude zdravo i da se zdravo hrani, pokažite to vlastitim primjerom.

Kako će dijete imati optimalnu tjelesnu težinu

Sastojci: 60 dkg karfiola, vezica povrća za supu, glavica luka, mrkva, ulje, voda, začin.
Priprema: 
1. Luk nasjeckate i popržite na ulju.
2. Povrće očistite i perite, mrkvu narežite na listiće, a karfiol razdvojite.
3. Na luk dodati mrkvu, peršun, celer i karfiol. Kratko popržite i dodajte hladnu vodu u količini da povrće pliva i kuhajte. Kada je karfiol skoro gotov, supu začinite. 
4. U supu možete dodati i tjesteninu, pa čak i rižu.

Kuhajte s nama: Supica od karfiola

U cijelom svijetu djeca su svakim danom sve deblja. Pred tim problemom ne smijemo zatvarati oči, jer male, pretile debeljuce predstavljaju kandidate za kasnije dijabetičare i srčane bolesnike.
Ono što jedemo kao djeca predstavlja osnovu za formiranje naših navika za cijeli život. Stoga, dragi roditelji, vodite računa o onome što stavljate u svoje korpe tokom kupovine namirnica i čime hranite djecu.
Da bismo vam olakšali, predstavljamo "lošu" (nezdravu) korpu sa 15 omiljenih namirnica i "dobru" (zdravu) korpu sa obiljem zdravih namirnica kao alternativu.
Loša korpa
1 Pizza: Gotova pizza je prva na listi loših namirnica, jer ima previše kalorija i mnogo masnoće.
2 Bijeli hljeb i peciva od bijelog brašna: Sve osobe koje jedu bijeli kruh i peciva od bijelog brašna, umjesto crnog, već od malih nogu počet će dobijati naslage sala u dijelu oko struka, tvrde istraživači u studiji koja je provedena na Univerzitetu Boston. Ove vrste namirnica općenito sadrže manje vlakana koja imaju ključni značaj za zdravo funkcioniranje probavnog trakta.
3 Burgeri: Prosječan burger sa mesom sadrži 263 kalorije i oko 23 grama masnoća, što je za djecu previše za jedan obrok. 
4 Čips i slične grickalice: Prema nekim pokazateljima čak polovina djece u razvijenim evropskim državama u svoj organizam unese blizu pet litara jestivog ulja upravo kroz čips i slične grickalice.
5 Razne prerađevine od mesa: Ove namirnice također predstavljaju faktor rizika koji utječe na pojačanu gojaznost kod djece.
6 Kobasice i sudžuk: Mada spadaju u mesne prerađevine izdvojili smo ih da bismo naglasili pretjeranu količinu soli u njima. Osim toga, kalorične su i sadrže puno masnoće.
7 Slatkiši: Omiljene dječije poslastice su pune šećera, raznih aditiva za davanje boje i drugih po zdravlje štetnih sastojaka. 
8 Gazirani napici: Djeca koja piju gazirane napitke nabacuju nepotrebne kilograme još od malih nogu. Nije mnogo bolja situacija ni sa voćnim sokovima koje kupujemo u našim supermarketima, jer prema brojnim provedenim istraživanjima većina sadrži tek pet procenata pravog voćnog soka. Sve ostalo su raznorazni aditivi.
9 Pomfrit: Pomfrit je prava zamka sa obiljem masnoće. Tako 100 grama pomfrita sadrži 240 kalorija i 10 grama masnoće.
10 Cerealije sa visokim procentom šećera: Cerealije koje su posebno namijenjene djeci za doručak sadrže velike količine šećera, soli i masnoća. Jedna porcija nekih cerealija sadrži više od četiri supene kašike šećera.
11 Gotove lazanje: Porcija gotovih lazanja od 450 grama sadrži gotovo četiri grama soli. Treba znati da se djeci mlađoj od sedam godina preporučuje dnevni unos soli od dvs grama, a djeci od sedam do 14 godina pet grama.
12 Čokolada: Mliječna čokolada od 75 grama sadrži 395 kalorija (približno jednu četvrtinu dozvoljene dnevne količine za djecu) i oko 13,9 grama zasićenih masnoća, što je sasvim dovoljno za zadovoljavanje kompletnih dnevnih potreba. 
13 Sladoled: Dvije kugle sladoleda od vanilije organizam djeteta "obogatit će" sa 160 kalorija i 8,8 grama masnoće, što predstavlja 10 procenata ukupnih dnevnih potreba.
14 Pikantne užine i sendviči: Ove su vrlo ukusne užine i sendviči "nabijeni" solju i masnoćama. 
15 Biskvit: Keksi i biskviti su glavni izvor unošenja viška šećera u ishrani djece dobi od tri do 16 godina, stoji u izvještaju koji je napravila Agencija za hranu i lijekove. 
Aditivi i hiperaktivnost
Svjetska Komisija za hranu napravila je listu od sedam aditiva koji se povezuju sa hiperaktivnim ponašanjem kod djece. Na web stranici www.actiononadditives.com možete naći ovu listu sa sljedećim štetnim aditivima: E102, E104, E110, E122, E124, E129 i E211. Uglavnom je riječ o aditivima koji se dodaju za poboljšanje vizuelnog efekta ovih proizvoda.
Dobra korpa
1 Hljeb i peciva od cjelovitih žitarica imaju ključni značaj za zdravu ishranu djece. Stručnjaci smatraju da je djeci ovog uzrasta dovoljno devet do 18 grama vlakana dnevno. Jedna kriška hljeb od cjelovitih žitarica sadrži blizu pet grama vlakana.
2 Humus (pašteta od slanutka, paste od susama, limuna i maslinovog ulja) bogat je biljnim proteinima i "dobrim" esencijalnim masnoćama. Servirajte ga uz kriške crnog kruha ili uz mrkvu i uživat će u zdravoj i ukusnoj užini.
3 Burgeri od povrća sadrže samo 112 kalorija i 5,3 grama masnoće kao i desetak grama proteina.
4 Pureća ili pileća prsa su izuzetno zdrava mesa zahvaljujući niskoj sadržini masnoća i visokoj količini proteina.
5 Kobasice od mesa divljači koje nudi tek trećinu kalorija i polovinu masnoća koje sadrži goveđe, odnosno juneće meso, a pravi je rudnik proteina. 
6 Pečene grickalice imaju znatno manje ulja od prženih na ulju, a djeca će ih rado jesti.
7 Sušeno voće - suho grožđe, kajsije i suhe šljive - namirnice su kojima možete popuniti zahtjev za pet dnevnih obroka voća. Čaša vode poslije uzimanja ovog voća ili serviranje uz glavno jelo sačuvat će zube vašeg djeteta od djelovanja voćnog šećera. 
8 Štanglice od cerealija sjemenki ili voća prelijte jogurtom ili čokoladom i eto ukusne poslastice. Ne šećerite rafiniranim šećerom.
9 Voćni sok je najbolje pomiješati s vodom, a najbolji je onaj koji ste sami iscijedili.
10 Pečeni krompir iz rerne. Kada se sprema na pravilan način, krompir zaista ima visoke nutritivne vrijednosti. Izbjegavajte prženje tanko izrezanog krompira u dosta ulja, radije krompir narežite na deblje kriške i pecite ga u rerni sa malo masnoće.
11 Cerealije bogate vlaknima za doručak. Naviknite djecu na doručak od vlaknima bogate zobene kaše ili muslija, ili oprezno odabranih cerealija, vodeći računa o sadržaju soli i šećera. 
12 Svježe voće predstavlja izvanredan izvor antioksidansa i fitohemikalija (biljnih hemikalija). Redovno unošenje voća u organizam još od djetinjstva pouzdan je način zaštite od raznih bolesti u kasnijoj životnoj dobi.
13 Jogurt je bogat florom koja podstiče varenje i jača imunološki sistem djeteta. Naviknite dijete da ga uzima uz svježe voće, te u voćnim kašama, salatama i slično.
14 Povrće - svježe, zamrznuto ili konzervirano, nije bitno. Servirajte ga uz svaki obrok na raznorazne načine. 
15 Riblji fileti su veliki izvor niskomasnih proteina. Nastojte ovim štapićima dodati omega-3 i eto vam esencijalnih masnoća za zdrav mozak vašeg djeteta.
Obavezno - doručak
Brojna su istraživanja potvrdila da je doručak najbitniji obrok, a kada su djeca u pitanju obrok koji se nikako ne smije preskočiti, jer doručak utječe na poboljšanje sposobnosti učenja. Zato im ne dozvolite odlazak u školu praznog stomaka.

Pametna hrana za zdravu djecu

Majke bi mogle svoju djecu naviknuti na "zdrave ali ne pretjerano ukusne" namirnice, kao što je recimo brokuli, na veoma jednostavan način, konzumiranjem ovih namirnica tokom trudnoće ili tokom dojenja, kažu istraživači. 
Na taj bi se način mogla izbjeći redovna i mukotrpna ubjeđivanja za trpezarijskim stolom, koja su sve prisutnija u mladim porodicama koje muku muče da bi djecu ubijedili da "trebaju jesti zdravo povrće".
Ova studija Istraživačkog instituta u Filadelfiji nudi novi pristup, jer majke u tom periodu mogu približiti okus kupusa, brokula, mrkve i drugog zdravog povrća čak i prije rođenja njihove djece, dodaju istraživači.

Kako će dijete zavoljeti povrće

Mlijeko (majčino ili adaptirano) i dalje je osnovna hrana, ali oko šestog mjeseca ono bebi postaje nedovoljno. Redosljed davanja novih vrsta hrane nije strogo određen, a pri izboru uzmite u obzir godišnje doba, navike u porodici, kao i ekonomske faktore. Ipak, postoje određena pravila o kojima treba voditi računa kada se u bebin jelovnik uvodi nemliječna hrana.
* Dojenčetu treba ponuditi samo jednu vrstu hrane (kaša od riže, npr.), a ne odjednom mješavinu različitih vrsta.
* U početku nudite malu količinu odabrane hrane, jednu do dvije kašičice. Kada je dijete prihvati, postepeno povećavajte količinu za jednu do dvije kašičice dnevno.
* Kada se uvede nova vrsta hrane, pratite reakcije djeteta da biste na vrijeme uočili određene znake nepodnošljivosti (proljev, povraćanje, ospice po koži i sl.)
* Vremenski interval do sljedeće, nove vrste hrane, treba biti pet do sedam dana, a najmanje tri do četiri. 
* Ako beba ne podnosi neku hranu, treba je izostaviti iz njenog jelovnika najmanje tri do četiri sedmice, pa onda pokušati ponovo.
* Obrok sastavljen od više vrsta hrane (različito voće i povrće) daje se tek kada provjerite kako dijete podnosi namirnice pojedinačno.
* Dojenčetu hranu dajite kašikom, a ne iz bočice kroz cuclu sa širokim otvorom. 
* Potencijalne alergene (jagodičasto voće, bjelance, med, citruse) treba davati tek krajem prve ili, još bolje, u drugoj godini života.
* Proizvode od pšenice, raži i ječma koji sadrže supstancu gluten, ne treba davati djeci prije nego što napune šest mjeseci, jer postoji opasnost da kod osjetljivije izazovu neuobičajenu kliničku sliku celijakije, alergije koja se teško prepoznaje.
* Nemliječnu hranu treba davati u vrijeme budućih glavnih obroka i to nakon podoja ili hranjenja adaptiranim mlijekom.
* Hranu ne treba razblaživati vodom. Dijete treba osjetiti njen prirodni okus i naviknuti se na njega.
* Hrana treba biti dobro kuhana (povrće, meso), u početku pasirana, a kasnije gnječena, pa zatim sitno sjekcana (kako dijete bude raslo i razvijalo se). 
* Hranu ne treba soliti, kao ni zaslađivati. Ne dodajite jake začine bar do drugog rođendana.
* Zdravom dojenčetu treba dozvoliti da samo odredi količinu hrane koju će pojesti. Ne hraniti ga nasilu i poštujte njegov apetit.
* Kada dajete velike količine soka (naranča) ili voća, stolica postaje kisela i nadražuje kožu oko čmara. U tom slučaju treba prestati s davanjem tog voća određeno vrijeme.
* S uvođenjem nemliječne hrane u ishranu djece, mijenja se boja njihove stolice, miris i izgled.
* Prelazak na čvrstu hranu bit će lakši ako bebi prvo date malo mlijeka, zatim malu količinu nemliječne hrane, a obrok završite mlijekom.
* Ukupnu dnevnu količinu hrane treba raspodijeliti u više obroka, malih po količini i u kraćim vremenskim intervalima.
* Nije preporučljiv obilan obrok pred spavanje.
* Dijete ne treba hraniti kada okreće glavu i odbija hranu. Ono treba uživati u tome.

Kada bebama mlijeko više nije dovoljno

Dojenčetu koje prihvata majčino mlijeko nije potrebno ništa osim majčinog mlijeka (nikakva druga hrana i/ili tekućina). 
Majčino mlijeko sadrži vodu i sve potrebne hranjive sastojke koji su potrebni djetetu u prvih šest mjeseci života. Majčino mlijeko će i pri visokim vanjskim temperaturama spriječiti i umanjiti osjećaj žeđi (čak i u tropskoj klimi, dojenčadima koja se hrani majčinim mlijekom ne treba dodatnu vodu).

Za bebe od 9. mjeseca: Kašica s povrćem

Prehrana djece: Fileti sa sirom

Kako dojiti nakon carskog reza

Kada bebi dati jaje

Pravila prehrane koje treba poštovati u prvoj bebinoj godini

Kada i kako djeci davati crveno meso, povrće, masnoće i gazirana pića

Neka vaš izbor bude dojenje

Koja hrana nije za bebe

Dijete ne želi doručak

Trebaju li djeca jesti čokoladu

Kako će dijete imati optimalnu tjelesnu težinu

Kuhajte s nama: Supica od karfiola

Pametna hrana za zdravu djecu

Kako će dijete zavoljeti povrće

Kada bebama mlijeko više nije dovoljno

Dojenče ne treba vodu

Prehrana

Za bebe od 9. mjeseca: Kašica s povrćem

Prehrana djece: Fileti sa sirom

Kako dojiti nakon carskog reza

Kada bebi dati jaje

Pravila prehrane koje treba poštovati u prvoj bebinoj godini

Kada i kako djeci davati crveno meso, povrće, masnoće i gazirana pića

Neka vaš izbor bude dojenje

Koja hrana nije za bebe

Dijete ne želi doručak

Trebaju li djeca jesti čokoladu

Kako će dijete imati optimalnu tjelesnu težinu

Kuhajte s nama: Supica od karfiola

Pametna hrana za zdravu djecu

Kako će dijete zavoljeti povrće

Kada bebama mlijeko više nije dovoljno

Dojenče ne treba vodu