Kraj Prvog svjetskog rata Bosna i Hercegovina će dočekati najprije u sastavu kratkotrajne Države Slovenaca, Srba i Hrvata - SHS (sastavljene od BiH, Hrvatske i Slovenije), da bi 1. decembra 1918. ušla u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS). Ulazak u novu državu značit će i novu historijsku epizodu za Sarajevo, koje će u novoj državi krenuti putem političke marginalizacije i stagnacije.
Nova uprava
Prvi gradonačelnik Sarajeva u Državi SHS i Kraljevini SHS i šesti ukupno postat će Aristotel Petrović, istaknuti srpski političar iz BiH. Petrović je bio jedan od trojice najznačajnijih srpskih političara iz Bosne i Hercegovine koji su obnašali javne funkcije nakon oslobođenja 1918. godine, uz Gligorija Jeftanovića, koji se nalazio na čelu Narodnog vijeća Bosne i Hercegovine, te Atanasija Šolu, koji je bio na čelu Narodne vlade za Bosnu i Hercegovinu.
Za vrijeme austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini Aristotel Petrović bio je diplomatski službenik. Tokom ulaska Druge armije Vojske Kraljevine Srbije - kojom je komandirao vojvoda Stepa Stepanović - u Sarajevo 6. novembra 1918. godine, na čelu Odbora za doček i svečane povorke nalazio se gradonačelnik Petrović. Gradonačelnik Aristotel Petrović je vojvodi i njegovim vojnicima poželio dobrodošlicu i izrazio zahvalnost za sve njihove napore. Na dan 2. decembra 1918. izabrana je izvršna vlast u Gradu Sarajevu, konstituirano je Gradsko vijeće na čijem čelu se nalazio Aristotel Petrović. Njegovi zamjenici i potpredsjednici Gradskog vijeća iz reda muslimanskog i hrvatskog naroda su bili Ibrahim Šarić i Ivo Jelinović.
Za vrijeme obavljanja funkcije gradonačelnika Aristotel Petrović je posebne izazove imao s rješavanjem problema koje su stvarali komunisti. Tokom dvije godine svog legalnog postojanja Komunistička partija je organizirala štrajkove te pobune, javne tribine usmjerene protiv vlasti. Komunistička partija je 17. januara 1919. organizirala velike narodne proteste u Sarajevu, gdje se okupilo više od dvanaest hiljada građana Sarajeva.
Gradonačelnik Petrović je tada izjavio da komunisti ovakvim događajima žele da zbace legalno izabranu vlast, preuzmu funkcije i zavedu novi komunistički poredak. Dana 5. maja 1919. godine gradonačelnik Petrović je najavio da će komunisti u Gradskom vijeću biti zamijenjeni, a da će njihovih devet mjesta pripasti socijalistima, s manje boljševičkih ideja. Gradsko vijeće je prihvatilo gradonačelnikov prijedlog o izbacivanju komunista, a nakon dogovora predstavnika jevrejskog naroda u Sarajevu s gradonačelnikom, donesena je odluka da, s obzirom na to da Jevreji imaju četiri mjesta u Gradskom vijeću, isti broj će biti dodijeljen i socijalistima. Četiri socijalistička predstavnika, s Jovom Šmitranom na čelu, pristupila su Gradskom vijeću Sarajeva, a gradonačelnik Aristotel Petrović, kao veliki antikomunista, učestvovao je u kasnijim represijama prema Komunističkoj partiji, što je rezultiralo zabranom rada KP-a.
Aristotel Petrović je bio na čelu Sarajeva do izbora Ljudevita Novata za novog gradonačelnika, koji je izabran u novembru 1920., iako je Petrović pokušao da podnese ostavku još u maju 1920. godine. O političkom radu kao i životu Aristotela Petrovića nakon odlaska s funkcije gradonačelnika Sarajeva nema pouzdanih informacija, osim o diplomatskom djelovanju u Bugarskoj. U Arhivu SR Jugoslavije u Beogradu pronađen je dokument iz kojeg se vidi da je od 1929. do 1931. godine bio generalni konzul Kraljevine Jugoslavije u Varni u Bugarskoj.
Bio poliglota
Dr. Ljudevit Novat rođen je 1871. godine u Beču, gdje je završio osnovno, srednje i visoko obrazovanje. Doktorirao je pravne nauke. Službovao je u Gračanici, Tuzli, Sarajevu i Beču. Od 1900. godine radio je kao politički ataše kod Zemaljske vlade u Sarajevu, da bi nešto kasnije obavljao dužnost policijskog nadsavjetnika Policijske direkcije u Sarajevu. Nakon što je završen Prvi svjetski rat i osnovana Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, imenovan je u prvo Narodno vijeće Sarajeva. Nešto kasnije unaprijeđen je za vladinog savjetnika, da bi 1920. bio izabran za gradonačelnika. Bio je poznat kao veoma obrazovana ličnost. Govorio je njemački, francuski, engleski, italijanski, španski i mađarski jezik. Penzionisan je 1927. godine.
I Novak se zadržao svega dvije godine na čelu grada.
Odan režimu
Godine 1922. gradonačelnik Sarajeva postao je Ibrahim Hadžiomerović. Rođen je 1886. u Sarajevu. Gimnaziju je pohađao u rodnom gradu (maturirao 1908.), a zatim upisao studij prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zagrebu. Rano je završio studije i zaposlio se kao službenik u Bosanskom zemaljskom saboru. Tokom Prvog svjetskog rata mobiliziran je u austrougarsku vojsku. Borio se na istočnom frontu u Galiciji, gdje ga je zarobila carska vojska. Kasnije se pridružio srpskoj vojsci u Rusiji kao dobrovoljac. Potkraj 1918. dočekao je stvaranje nove jugoslavenske države.
Nakon rata završio je studij prava u Zagrebu, a potom je radio kao sudija na Upravnom sudu u Sarajevu. Godine 1922., kao musliman potpuno odan vladajućem kraljevskom režimu, imenovan je gradonačelnikom Sarajeva. Na toj je dužnosti ostao do 1928. (prema drugim izvorima do 1927.), kada je na prvim općinskim izborima nakon rata pobijedila Jugoslavenska muslimanska organizacija, vodeći politički pokret muslimana između dva svjetska rata. Ponovo je započeo studij prava i stekao doktorat. Nakon uvođenja kraljevske diktature 1929. i ukidanja historijskih kopnenih granica unutar Jugoslavije, imenovan je podbanom novostvorene Drinske banovine. Od 1930. bio je član Vakufske direkcije u Sarajevu. Penzionisan je 1935. godine.
Porijeklom Grk
Aristotel Petrović je rođen u srpskoj trgovačkoj porodici u Sarajevu. Početkom 19. stoljeća u Sarajevu je živio Petar Petrović Petrakija, rodom iz Korče u današnjoj Albaniji. Iako grčkog porijekla, ovaj naturalizirani Srbin je svojoj trojici sinova koji su rođeni u Sarajevu dao grčka imena Aristotel, Diogen i Sokrat. Jedan od njegovih sinova - Aristotel će kasnije postati politički radnik i gradonačelnik Sarajeva.
