Evropska svemirska agencija (ESA) ugasila je svoju svemirsku letjelicu Gaia nakon više od desetljeća neprekidnog rada. Kako navodi ESA, misija je sakupljala podatke koji su pomogli promijeniti razumijevanje naše galaksije - Mliječne staze. Kontrolni tim u ESA-inom Evropskom svemirskom operativnom centru (ESOC) pažljivo je deaktivirao sve podsisteme letjelice i poslao je u tzv. penzionu orbitu oko Sunca 27. marta. <h2>Ogromna znanstvena vrijednost podataka</h2>Znanstvena vrijednost podataka s letjelice tek dolazi do izražaja. Gaia je tokom svoje misije mapirala položaje, udaljenosti, gibanja i svojstva gotovo dvije milijarde zvijezda i drugih svemirskih objekata, stvarajući dosad najprecizniju višedimenzionalnu kartu naše galaksije.&nbsp;

<blockquote class="bluesky-embed" data-bluesky-uri="at://did:plc:5a2jfvqbytdqv4i2c57ig6v7/app.bsky.feed.post/3lldwldh54c2n" data-bluesky-cid="bafyreihnj75a274m6ledstl5l33j3kvwfdsmgbeoysmjmkzadstizg2mgi" data-bluesky-embed-color-mode="system">The final commands have been sent to Gaia. This is the last time that the spacecraft will ever hear from its team on Earth. The final commands include those to shut down the spacecraft&#x27;s communication systems and central computer. <a href="https://bsky.app/profile/did:plc:5a2jfvqbytdqv4i2c57ig6v7/post/3lldwldh54c2n?ref_src=embed">[image or embed]</a>&mdash; ESA Operations (<a href="https://bsky.app/profile/did:plc:5a2jfvqbytdqv4i2c57ig6v7?ref_src=embed">@operations.esa.int</a>) <a href="https://bsky.app/profile/did:plc:5a2jfvqbytdqv4i2c57ig6v7/post/3lldwldh54c2n?ref_src=embed">March 27, 2025 at 9:56 AM</a></blockquote><script async src="https://embed.bsky.app/static/embed.js" charset="utf-8"></script>

Gaia je omogućila otkrivanje tragova drevnih sudara galaksija, identificirala nove skupove zvijezda, pridonijela pronalasku egzoplaneta i crnih rupa, mapirala milione kvazara i galaksija te pratila stotine hiljada asteroida i kometa.Prema riječima glavnog znanstvenika misije Johanesa Sahlmana (Johannes Sahlmann), Gaijini podaci postali su neprocjenjivo blago za gotovo sve grane moderne astronomije.&nbsp;Iako je primarna misija trebala trajati pet godina, letjelica je uspješno radila više od desetljeća. Međutim, kako su joj se zalihe goriva približavale kraju, ESA je odlučila postupiti odgovorno i ukloniti letjelicu iz blizine točke L2 - strateški važne pozicije u Sunčevom sistemu koju koriste brojne aktualne i buduće svemirske misije.Deaktivacija Gaje bila je tehnički izuzetno zahtjevan proces. Letjelica je dizajnirana da izdrži ekstremne uvjete poput solarnih oluja, mikrometeorskih udara i gubitka komunikacije s Zemljom. Posjedovala je višestruke sigurnosne sisteme koji su omogućavali automatsko ponovno pokretanje u slučaju kvara.&nbsp;<h2>Ponovna aktivacija&nbsp;</h2>Upravo zato, inženjeri su morali pažljivo rastaviti i onesposobiti te slojeve zaštite kako bi bili sigurni da se Gaia nikada neće ponovno aktivirati ako njeni solarni paneli ponovno uhvate Sunčevu svjetlost.Nakon posljednjeg manevra potisnicima kojima je premještena u stabilnu solarnu orbitu, letjelica je temeljito deaktivirana. Komunikacijski sistem i glavno računalo isključeni su zadnji, a u završnoj fazi operacije namjerno je oštećen softver u njenoj memoriji kako bi se onemogućio bilo kakav budući pokušaj ponovnog aktiviranja.&nbsp;Taj zadatak obavila je Julia Fortuno, inženjerka ESA-e, koja je priznala da su osjećaji bili pomiješani - ponos zbog sudjelovanja u tako velikoj misiji, ali i tuga zbog oproštaja od letjelice s kojom je provela više od pet godina.Za one koji su radili na misiji, Gaia nije bila samo stroj. Kao dio oproštaja, imena oko 1.500 članova tima koji su doprinijeli misiji pohranjena su u rezervnu memoriju letjelice. Uz imena si upisane i osobne poruke, kako bi Gaia, iako sada nijema, vječno nosila tragove ljudi koji su joj udahnuli život, prenio je <a href="https://www.tportal.hr/tehno/clanak/nakon-vise-od-10-godina-esa-ugasila-svoju-svemirsku-letjelicu-sto-je-sve-gaia-donijela-20250328">tportal</a>.

<blockquote class="twitter-tweet">The ESA&#39;s Gaia satellite has been officially switched off. Yet <a href="https://twitter.com/hashtag/Gaia?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Gaia</a> still has much to offer! So, sit tight, because even from its retirement orbit, Gaia will continue to shape our understanding of the cosmos for decades to come. Read more at: <a href="https://t.co/5scS7IKA9F">https://t.co/5scS7IKA9F</a> <a href="https://t.co/amdvqOkKr4">pic.twitter.com/amdvqOkKr4</a>&mdash; ALTEC (@ALTECSpace) <a href="https://twitter.com/ALTECSpace/status/1905218500890685752?ref_src=twsrc%5Etfw">March 27, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Misija je sakupljala podatke koji su pomogli promijeniti razumijevanje naše galaksije - Mliječne staze

Nakon više od 10 godina: ESA ugasila svoju svemirsku letjelicu Gaia

Kada ljudski mozak ostane bez energije zbog dugotrajne fizičke aktivnosti, on počinje da „jede“ sopstveno masno tkivo i koristi ga kao gorivo, a to je pokazalo istraživanje mozga maratonaca.Otkriće ukazuje na potpuno novu formu neuroplastičnosti, što može da pomogne ljudskom mozgu da funkcioniše tokom produženog ekstremnog napora, piše <a href="https://www.sciencealert.com/your-brain-might-start-eating-itself-during-strenuous-endurance-exercise">ScienceAlert</a>.Skeniranje mozga učesnika studije pokazalo je da tokom maratonske trke, kada je nivo glukoze u mozgu opasno nizak, neki neuroni počinju da „žvaću“ mijelin, lipidima bogata (masna) susptanca koja okružuje aksone nervnih ćelija.<h2>Slanje poruke&nbsp;</h2>Mijelin je poznat po tome što pomaže neuronima da šalju poruke što efikasnije, ali ovaj zaštitni sloj nije samo običan statični izolator, kako su nekad mislili naučnici. Nova istraživanja sugerišu da neuroni mogu da koriste ovaj masni sloj i preoblikuju svoju debljinu da bi se adaptirali na promjene u okruženju.Sada se čini da moždane ćelije mogu čak da koriste mijelin kao gorivo, ali samo ako je to neophodno.Skeniranje mozga 10 maratonaca (8 muškaraca i 2 žene) urađeno prije i poslije trke od 42 kilometra, španski neuronaučnici primjetili su velike promjene u markerima mijelina u bijeloj masi mozga, gdje su skoncentrisani ovi masni omotači.<h2>Značajan gubitak</h2>Između 24 i 48 sati nakon maratonske trke trkači su pokazali znake značajnog gubitka količine mijelina u oblastima mozga povezanim sa motornim funkcijama i koordinacijom, kao i sa čulnom i emotivnom integracijom.Dvije sedmice nakon događaja markeri mijelina počeli su da se vraćaju, a dva mjeseca kasnije bili su stabilizovani kod šest učesnika studije kod kojih je nastavljeno skeniranje mozga.Studija je objavljena u žurnalu <a href="https://www.nature.com/articles/s42255-025-01251-8">Nature Metabolism</a>.

Dvije sedmice nakon događaja markeri mijelina počeli su da se vraćaju, a dva mjeseca kasnije bili su stabilizovani kod šest učesnika studije

Zapanjujuće naučno otkriće: U ovom slučaju mozak počinje da "jede" sam sebe

Zanimljiva spirala na nebu pojavila se sinoć, a ovakvi prizori su viđeni iz sjeverozapadne Bosne. Iako se spominju različiti uzroci te kod ljudi javlja neki oblik straha, objašnjenje je jednostavno.Kada raketa izađe u orbitu ispušta gorivo. Ono reflektuje Sunčevu svjetlost i stvara spiralu.&nbsp;Radi se o Starlink satelitima koji su nedavno ušli u orbitu.

Kada raketa izađe u orbitu ispušta gorivo

Nevjerovatan prizor na nebu: Objašnjenje iza neobičnog fenomena

Naučnici u Japanu su započeli ispitivanja na ljudima za eksperimentalni lijek namijenjen ponovnom rastu zuba, označavajući potencijalni napredak u dentalnoj medicini.Ispitivanje, koje je započelo u septembru 2024. godine, a cilj lijeka je pomoći osobama koje pate od gubitka zuba, stanja za koje nema trajnog lijeka.- Želimo učiniti nešto kako bismo pomogli onima koji pate od gubitka ili nedostatka zuba. Iako do danas nije postojao tretman koji bi omogućio trajno izlječenje, smatramo da su očekivanja ljudi od rasta zuba visoka - rekao je Kacu Takahaši (Katsu Takahashi), rukovodilac stomatologije na medicinskom istraživačkom institutu bolnice Kitano u Osaki, u intervjuu za The Mainichi.<h2>Razvoj zuba</h2>Istraživanje se fokusira na gen-1 povezan s preosjetljivošću maternice (USAG-1), protutijelo za koje se zna da inhibira razvoj zuba kod sisara. Godine 2021. naučnici sa Univerziteta Kjoto, koji su također uključeni u trenutna ispitivanja, identificirali su monoklonsko protivtijelo sposobno poremetiti interakciju USAG-1 s koštanim morfogenetskim proteinima (BMP), koji igraju ključnu ulogu u formiranju zuba.- Znali smo da suzbijanje USAG-1 pogoduje rastu zuba. Ono što nismo znali je hoće li to biti dovoljno. Tvorovi su difiodontne životinje sa sličnim zubnim uzorcima kao ljudi - rekao je Takahaši.<h2>Testiranje će trajati 11 mjeseci</h2>Naučnici testiraju lijek u studiji koja će trajati 11 mjeseci, a uključuju 30 muških sudionika u dobi od 30 do 64 godine kojima nedostaje barem jedan zub. Lijek se primjenjuje intravenski kako bi se procijenila njegova sigurnost i učinkovitost. U prethodnim ispitivanjima na životinjama nisu uočeni nikakvi štetni učinci.Ako bude uspješna, bolnica Kitano planira proširiti liječenje na djecu u dobi od 2 do 7 godina kojima nedostaju najmanje četiri zuba, s krajnjim ciljem da lijek bude široko dostupan do 2030. godine. Dok je trenutni fokus na pacijentima s urođenim nedostatkom zuba, Takahaši se nada da bi tretman mogao pomoći svima koji su izgubili zub.

Naučnici su započeli ispitivanja na ljudima za eksperimentalni lijek namijenjen ponovnom rastu zuba, označavajući potencijalni napredak u medicini

Naučnici u Japanu testiraju lijek koji bi mogao omogućiti ponovni rast zuba kod ljudi

Brzo topljenje glečera moglo bi dovesti do njihovog nestanka do kraja 21. stoljeća, ugrožavajući izvore vode, poljoprivredu i biodiverzitet za milione, navodi se u novom izvještaju UNESCO-a, javlja Anadolu.U pet od posljednjih šest godina zabilježeno je najbrže povlačenje glečera, a u periodu 2022.-2024. zabilježen je najveći trogodišnji gubitak mase glečera ikada.Prema sadašnjim stopama topljenja, očekuje se da će mnogi glečeri u regionima kao što su Zapadna Kanada, SAD, Skandinavija, Centralna Evropa, Kavkaz, Novi Zeland i Tropi nestati do kraja 21. vijeka.Prema globalnim zapažanjima, glečeri – isključujući kontinentalne ledene pokrivače Grenlanda i Antarktika – izgubili su više od 9.000 milijardi tona leda od početka evidencije 1975.- Ovo je ekvivalentno ogromnom ledenom bloku veličine Njemačke sa debljinom od 25 metara - rekao je Majkl Zemp, direktor Svjetske službe za praćenje glečera.Očekuje se da će smanjenje glečera i smanjene snježne padavine u planinskim regijama, uzrokovani klimatskom krizom, uticati na dvije trećine globalnog navodnjavanja.Kako visoke planinske regije, poznate kao svjetski vodotornjevi, skladište vodu u glečerima koji podržavaju stotine miliona nizvodno, iscrpljivanje glečera ugrožava zalihe vode i povećava prirodne opasnosti poput poplava, posebno tokom najtoplijih i najsušnijih perioda.U izvještaju je naglašena potreba za finansiranjem prilagođavanja klimatskim promjenama i uključivanjem privatnog sektora kako bi se zaštitila voda, poljoprivreda i energetska infrastruktura planinskih regija.Generalna skupština UN-a proglasila je 2025. Međunarodnom godinom očuvanja glečera, a petak, 21. mart, Svjetskim danom glečera kako bi istakla ključnu ulogu glečera, snijega i leda u klimatskom sistemu i globalnim ekonomijama.

Brzo topljenje glečera moglo bi dovesti do njihovog nestanka do kraja 21. stoljeća, ugrožavajući izvore vode, poljoprivredu i biodiverzitet za milione

Glečeri bi mogli nestati do kraja 21. vijeka



U proteklih desetak godina, naučnici su uočili neobičan fenomen: radijske impulse koji stižu iz naše galaksije Mliječne staze i ponavljaju se svaka dva sata, poput svemirskog ritma srca. Ti čudni signali, koji traju između trideset sekundi i jedne i po minute, dopirali su iz pravca sazviježđa Velikog medvjeda, poznatog i kao Velika kola.Astronomi su nedavno otkrili iznenađujući izvor ovih impulsa: mrtvu zvijezdu, takozvanog bijelog patuljka, koji kruži oko male, hladne crvene patuljaste zvijezde. Crveni patuljci su inače najbrojnije zvijezde u svemiru.Dvije zvijezde, zajedno nazvane ILTJ1101, toliko su blizu jedna drugoj da se njihova magnetska polja prepliću, stvarajući ove dugotrajne radijske signale (poznate kao dugoperiodične prolazne pojave – LPT). Do sada su ovakvi dugi signali povezivani samo s neutronskim zvijezdama, gustim ostacima nastalim nakon eksplozija supernova.Ovo novo otkriće, objavljeno u naučnom časopisu Nature Astronomy, pokazuje da i kretanje zvijezda unutar binarnih sistema može proizvesti ove rijetke radijske signale.&nbsp;- Prvi put smo sa sigurnošću utvrdili koje zvijezde stvaraju ove misteriozne signale, pripadnike potpuno nove klase radijskih pojava - izjavila je vođa istraživanja, dr. Iris de Rujter sa Univerziteta u Sidneju u Australiji.Naučnici ističu da su ova dosad neviđena zapažanja tek početak. Ovo otkriće moglo bi pomoći u boljem razumijevanju koje zvijezde mogu emitirati radijske signale kroz svemir i rasvijetliti njihovu prošlost i međusobne veze.<h2>Ples zvijezda</h2>Da bi razriješila ovu svemirsku misteriju, dr. De Rujter razvila je metodu kojom je u arhivskim snimcima evropskog radioteleskopa LOFAR pronašla duge radijske impulse. LOFAR je najveća mreža radioteleskopa u Evropi, specijalizovana za veoma niske radijske frekvencije.Korištenjem ove metode, još kao doktorantica u Amsterdamu, De Rujter je prvo otkrila jedan radijski signal zabilježen 2015. godine. Zatim je, istražujući isto područje neba, pronašla još šest signala. Svi su poticali od jedne slabe crvene zvijezde. Međutim, ta zvijezda sama nije mogla proizvoditi tako jake impulse – nešto drugo moralo je biti uzrok.Za razliku od ovih dugih impulsa, brzi radijski bljeskovi (poznati kao FRB) veoma su svijetli, traju samo djelić sekunde i uglavnom dolaze iz drugih galaksija. Brzi radijski bljeskovi su znatno jači i često se pojave samo jednom.- Ovi novi impulsi podsjećaju na FRB-ove, ali traju mnogo duže i imaju slabiju energiju. Još uvijek pokušavamo shvatiti jesu li te pojave povezane ili su to različiti tipovi događaja - rekao je koautor studije Čarls Kilpatrik sa Univerziteta Nortvestern.Daljim posmatranjima uz pomoć velikih teleskopa u Arizoni i Teksasu, naučnici su ustanovili da crvena zvijezda zapravo "pleše" naprijed-nazad u pravilnom ritmu od dva sata, što se savršeno podudaralo s radijskim impulsima. Zaključili su da tu zvijezdu pokreće gravitacija obližnjeg bijelog patuljka, male, guste mrtve zvijezde.Te dvije zvijezde, udaljene 1600 svjetlosnih godina od nas, zajedno orbitiraju oko zajedničke tačke svakih 125,5 minuta.<h2>Šta izaziva ove tajanstvene signale?</h2>Naučnici vjeruju da postoje dva moguća objašnjenja za ove neobične impulse. Ili bijeli patuljak posjeduje snažno magnetsko polje koje periodično emitira signale, ili magnetska polja dviju zvijezda međusobno djeluju i tako stvaraju ove impulse.&nbsp;Planiraju dodatna posmatranja ovog sistema kako bi utvrdili emitiraju li zvijezde i druge vrste zračenja, poput ultraljubičastog svjetla ili rendgenskih zraka, što bi moglo pružiti dublji uvid u njihovu prošlost i odnos.- Trenutno su impulsi potpuno nestali, ali je moguće da će se ponovo pojaviti u budućnosti - rekla je De Rujter. Tim trenutno detaljno analizira stare podatke radioteleskopa LOFAR u potrazi za sličnim izvorima.- Sve češće otkrivamo ovakve neobične sisteme. Svaki novi primjer otvara nam oči prema ekstremnim pojavama u svemiru koje proizvode takve radijske signale - izjavio je dr. Kaustub Rajvade sa Univerziteta Oksford.U posljednjih nekoliko godina, drugi istraživači otkrili su desetak sistema koji emitiraju slične duge impulse.&nbsp;- Svi ti sistemi nalaze se unutar naše Mliječne staze i potpuno su drugačiji od svega što smo ranije poznavali - zaključila je De Rujter.

Radijski impulsi stižu iz naše galaksije i ponavljaju se svaka dva sata, poput svemirskog ritma srca

Otkriveni su zagonetni signali iz naše galaksije: ''Nikad ovako nešto nismo vidjeli''

Astronauti Sani Vilijams (Suni Williams) i Beri Vilmor (Barry Wilmore) vratili su se sinoć na Zemlju, nakon što su devet mjeseci proveli zarobljeni na svemirskoj stanici, a sada su se pojavili novi problemi.Naime, doktori su izrazili zabrinutost za zdravlje astronautkinje Vilijams. Ona je snimljena kako oprezno hoda i rukuje se s osobljem NASA-e poslije obavljenih zdravstvenih pregleda.

Kraj svemirske drame: Astronauti se vratili na Zemlju nakon devet mjeseci

Na fotografijama se vidi kako Vilijams ima "vidljivo tanka" zapešća - dio ruke iza šake koji čine kosti zapešća ili metakarpalne kosti, što ukazuje na brzi gubitak mišića u rukama.Astronautkinja Vilijams je imala i kanilu za transfuziju u lijevoj ruci koja joj je pomagala da vrati elektrolite i hidratizira se jer mikrogravitacija kojoj je bila izložena u svemiru uzrokuje dehidraciju, navodi "<a href="https://www.dailymail.co.uk/health/article-14515033/nasa-astronaut-sunita-williams-return-doctor-health-concerns.html">Daily Mail</a>".&nbsp;

<blockquote class="twitter-tweet">Home sweet home. 🏠 NASA’s SpaceX <a href="https://twitter.com/hashtag/Crew9?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Crew9</a> touched down at Johnson Space Center’s Ellington Field in Houston at 11:19 pm CDT, March 18, after their <a href="https://twitter.com/Space_Station?ref_src=twsrc%5Etfw">@Space_Station</a> mission and successful splashdown earlier this afternoon. Welcome home, Butch, Suni, Nick, &amp; Aleksandr! <a href="https://t.co/fbgWiU9ird">pic.twitter.com/fbgWiU9ird</a>&mdash; NASA&#39;s Johnson Space Center (@NASA_Johnson) <a href="https://twitter.com/NASA_Johnson/status/1902241434457014522?ref_src=twsrc%5Etfw">March 19, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Uprkos krhkim pojavama, mnogi su saglasni da je dobar znak što astronauti već hodaju, jer je postojao strah da bi zbog svega mogli biti onemogućeni da se kreću. Podsjetimo, Vilijams i Vilmor su trebali provesti sedmicu na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS), kada su poletjeli 5. juna. Međutim, zbog tehničkih poteškoća, ostali su zarobljeni devet mjeseci.

Astronautkinja Vilijams je imala i kanilu za transfuziju u lijevoj ruci koja joj je pomagala da vrati elektrolite i hidratizira se

Doktori u šoku nakon što su uočili detalj na astronautkinji koja je devet mjeseci bila zarobljena u svemiru

Američki astronauti Sani Vilijams (Suni Williams) i Beri Vilmor (Barry Wilmore) vratili su se na Zemlju nakon što su više od devet mjeseci bili zaglavljeni u Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS) zbog tehničkih poteškoća na njihovoj letjelici.Američka svemirska agencija je uživo prenosila njihovo napuštanje ISS-a. Oni su se spustili u more blizu američke savezne države Floride u pratnji američkog astronauta&nbsp;Nik Hejg (Nick Hague) i ruskog kozmonauta Aleksandra Gorbunova&nbsp; nakon 17 sati dugog putovanja.

Vilijams i Vilmor su na ISS došli početkom juna na prvom probnom letu Boeingove letjelice s posadom Starliner. U svemiru su trebali ostati sedam dana, ali su zbog brojnih tehničkih problema s letjelicom, zaglavili u stanici.Hejg i Gorbunov su u septembru došli na ISS u letjelici "Crew Dragon" s mjestima za Vilijams i Vilmorea, inače iskusne astronaute.

<blockquote class="twitter-tweet">Splashdown confirmed! <a href="https://twitter.com/hashtag/Crew9?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Crew9</a> is now back on Earth in their <a href="https://twitter.com/SpaceX?ref_src=twsrc%5Etfw">@SpaceX</a> Dragon spacecraft. <a href="https://t.co/G5tVyqFbAu">pic.twitter.com/G5tVyqFbAu</a>&mdash; NASA (@NASA) <a href="https://twitter.com/NASA/status/1902118174591521056?ref_src=twsrc%5Etfw">March 18, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

U svemiru su trebali ostati sedam dana, ali su zbog brojnih tehničkih problema s letjelicom, zaglavili u stanici

KCUS-ova doktorica Emina Kasumagić Halilović prošle godine je bila među dva posto najcitiranih naučnika u svijetu, objavio je nizozemski naučni list "Elsevier", saopćio je KCUS.Iz KCUS-a su istakli da je ova prestižna rang lista je utemeljena na kompozitnom indeksu citiranosti za jednogodišnji period.&nbsp;<h2>Javno dostupna baza podataka</h2>- Scopus, renomirana bibliografska i citatna baza podataka, javno je dostupna i pruža standardizovane informacije o citatima, h-indeksu, hm-indeksu prilagođenom koautorstvu, citatima radova na različitim pozicijama autora i kompozitnom indikatoru (c-score), kojim upravlja Elsevier. Na temelju metaanalize, c-score se izračunava algoritmom koji integriše sva naučna istraživačka polja, rangirajući istraživanja u svim disciplinama unutar Scopus baze podataka.Ovaj kompozitni indeks identificira 2 posto najboljih i najutjecajnijih svjetskih naučnika, uzimajući u obzir istraživanja u svim naučnim poddisciplinama. Parametri koji se razmatraju pri određivanju c-indeksa uključuju:•	Ukupan broj primljenih citata (NC),•	Hirschov indeks primljenih citata (H),•	Schreiberov koautorstvo, odnosno Hm indeks prilagođen za koautorske citate,•	Ukupan broj citata radova na kojima je naučnik samostalni autor (NCS),•	Ukupan broj citata radova na kojima je naučnik jedini ili prvi autor (NCSF),•	Ukupan broj citata radova na kojima je naučnik pojedinačni, prvi ili posljednji autor (NCSFL).<h2>Oblast dermatovenerologije</h2>Kompozitni indeks citiranja izuzima samocitate i koristi frakcijsku modifikaciju h-indeksa. Godišnji c-index za 100.000 najboljih naučnika iz različitih disciplina javno se objavljuje i reflektira rezultate za prethodnu godinu. Podaci se prezentiraju sa i bez samocitata, uz omjer citiranosti prema citiranim radovima.Prof. dr. Emina Kasumagić-Halilović prepoznata je kao izuzetan naučnik u oblasti dermatovenerologije, čime je još jednom potvrđeno njeno značajno mjesto u svjetskoj naučnoj zajednici - saopćeno je iz KCUS-a.

Iz KCUS-a su istakli da je ova prestižna rang lista je utemeljena na kompozitnom indeksu citiranosti za jednogodišnji period

Doktorica s KCUS-a Emina Kasumagić Halilović među dva posto najcitiranijih naučnika u svijetu

Prošlog mjeseca, tokom nastupa Ilona Maska (Elon Musk) na Konferenciji konzervativne političke akcije, dok je podizao motornu pilu u zrak, zamuckivao na nekim riječima i pitao postoji li zaista zlato u Fort Noksu, korisnici njegove društvene mreže X počeli su pisati o ketaminu.Mask je rekao da redovno koristi ketamin, pa se posljednjih nekoliko godina javnost stalno pita koliko uzima, da li je trenutno pod dejstvom ili kako to utječe na njegovo ponašanje.&nbsp;<h2>Priznao uzimanje ketamina</h2>Prošle godine, Mask je u razgovoru s Donom Lemonom na CNN-u rekao da ima recept za ketamin i da ga koristi otprilike svake druge sedmice kako bi ublažio simptome depresije.&nbsp;Kada ga je Lemon pitao da li ikada zloupotrebljava ketamin, Mask je odgovorio: „Mislim da ne. Ako koristiš previše ketamina, ne možeš stvarno raditi,“ a zatim je dodao da bi investitori u njegovim kompanijama trebali željeti da nastavi s ovim režimom uzimanja droge. Nisu svi uvjereni u to.&nbsp;Wall Street Journal je izvijestio da Mask također rekreativno uzima drogu, a 2023. godine Ronan Ferou je u The New Yorkeru pisao da Maskovi „saradnici“ brinu kako ketamin, „uz njegovu izolaciju i sve napetiji odnos s medijima, može doprinijeti njegovoj sklonosti ka haotičnim i impulsivnim izjavama i odlukama.“&nbsp;Mask nije odgovorio na njegove zahtjeve za komentar. U objavi na X-u kao reakciju na članak The New Yorkera, Musk je napisao: „Tragično je što je Ronan Farrow marioneta establišmenta i protiv naroda.“<h2>Efekti ketamina</h2>Ketamin se naziva disocijativnim narkotikom jer tokom dejstva, koje traje oko sat vremena, ljudi mogu osjećati odvojenost od svog tijela, emocija ili protoka vremena. Česta i obilna rekreativna upotreba – recimo, nekoliko puta sedmično – povezana je s kognitivnim efektima koji traju i nakon prestanka dejstva, uključujući oštećenje pamćenja, zablude, sujevjerne uvjerenja i osjećaj posebnosti i važnosti.&nbsp;Može se razumjeti zašto ljudi postavljaju pitanja o upotrebi ketamina kod čovjeka koji pokušava uvesti život na više planeta, koji se upleo u globalnu politiku i nastoji preoblikovati vladu SAD-a.&nbsp;S Muskovom novom političkom moći, njegovo kognitivno i psihološko zdravlje zabrinjava ne samo dioničare njegovih kompanija, već i sve Amerikance.&nbsp;Njegove kasnonoćne objave na X-u, masovni mejlovi federalnim zaposlenima i nepovezane izjave na televiziji izazvale su još više pitanja o njegovoj upotrebi droge.Ketaminova velika snaga oduvijek je bila u njegovoj sposobnosti da odvoji ljude od svijeta oko njih.<h2>Historija ketamina</h2>Prvi put je odobren kao anestetik 1970. godine jer je mogao izazvati nesvjesticu bez utjecaja na kvalitet disanja. U devedesetima, kao ulična droga poznata kao Special K, ketamin je vodio rejvere u euforična stanja.&nbsp;Zatim su u 2000-ima istraživači otkrili da doze ketamina koje ne uspavljuju ljude mogu brzo smanjiti simptome depresije, jer se smatralo da droga mijenja fizičke moždane veze.&nbsp;Godine 2019, FDA je odobrila nazalni sprej s oblikom ketamina zvanim esketamin (prodavan pod brendom Spravato) za pacijente s depresijom koji nisu reagovali na druge tretmane.&nbsp;Spravato je došao s nizom pravila o primjeni: u certificiranom medicinskom okruženju pod nadzorom zdravstvenog radnika, s ograničenim dozama određenim trajanjem liječenja.Međutim, odobrenje Spravatoa praćeno je porastom recepata za generički ketamin, koji, budući da je već odobren kao anestetik, može se primjenjivati izvan propisa koji regulišu esketamin. Rekreativna upotreba također je skočila u posljednjoj deceniji.Neki pružaoci usluga kombinuju injekcije niskih doza s terapijom razgovorom. Širom zemlje, specijalizirane ketaminske klinike nude injekcije i pastile za liječenje raznih mentalnih stanja, uključujući anksioznost i PTSD; neke se fokusiraju na intravenske infuzije u dozama toliko visokim da razgovor nije moguć.&nbsp;Malo njih prihvata osiguranje. Jedan tržišni izvještaj procijenio je da je industrija ketamina 2023. vrijedila gotovo 3,5 milijardi dolara.&nbsp;Izvan klinika, droga je navodno popularna među tehnološkom elitom Silicijske doline i prisutna na nekim wellness povlačenjima, uključujući ona za razvoj liderstva, tim bilding ili savjetovanje parova.<h2>Šta su rekla istraživanja?</h2>Istraživanja još nisu utvrdila nuspojave dugotrajne ketaminske terapije, ali starija istraživanja rekreativnih korisnika pružaju uvid u posljedice visokih i produženih doza.&nbsp;Selia Morgan, sada profesorica psihofarmakologije na Univerzitetu u Exeteru u Engleskoj, vodila je 2010. godine studiju koja je pratila 120 rekreativnih korisnika ketamina tokom godinu dana.&nbsp;Čak i rijetki korisnici – oni koji su ga uzimali u prosjeku otprilike tri puta mjesečno – imali su više bodova na skali zabluda od bivših korisnika ketamina, ljudi koji su uzimali druge droge i onih koji nisu koristili droge uopće.&nbsp;Oni koji su ga koristili prosječno 20 puta mjesečno imali su još veće rezultate. Ljudi su vjerovali da su jedini primatelji tajnih poruka ili da su društvo i ljudi oko njih posebno usklađeni s njima.&nbsp;Psihološki profil čestog korisnika ketamina, zaključili su Morgan i njen tim, bio je osoba s „dubokim“ oštećenjima kratkoročnog i dugoročnog pamćenja i „izrazito disocirana u svakodnevnom postojanju“.&nbsp;Studija Morganove nije bila dizajnirana da utvrdi da li su ljudi skloniji zabludama također skloniji rekreativnoj upotrebi ketamina, ali Morgan mi je rekla da prestanak uzimanja droge u većini slučajeva dramatično smanjuje ove nuspojave.<h2>Opasnosti dugotrajne upotrebe</h2>Entuzijasti za psihodelike decenijama upozoravaju na opasnosti dugotrajne upotrebe ketamina, uključujući ozbiljna oštećenja mokraćnog mjehura, jake grčeve u stomaku i poteškoće s prestankom upotrebe.&nbsp;Godine 1994, istraživač D. M. Turner napisao je: „Prilično veliki postotak onih koji probaju ketamin konzumirat će ga bez prestanka dok im zalihe ne nestanu.“&nbsp;John Lilly, neurofiziolog i istraživač psihodelika koji je koristio LSD za proučavanje komunikacije s delfinima, zloupotrijebio je ketamin sve dok nije povjerovao da ga je kontaktirala vanzemaljska entitet koji mu je uklonio penis.&nbsp;- Za svakoga ko redovno koristi značajnu količinu ketamina tokom dužeg perioda, mislim da postoji dobar razlog za sumnju da bi mogli imati različite oblike kognitivnih i psiholoških oštećenja - rekao mi je Dejvif Mathai, psihijatar koji nudi ketaminsku terapiju nekim svojim pacijentima u Miamiju.Takva teorijska oštećenja bila bi zabrinjavajuća u bilo kojem kontekstu – ali posebno kada se razmatra osoba koja je stekla dovoljno moći da se neironiski opisuje kao supredsjednik Sjedinjenih Država.&nbsp;Naravno, ketamin možda nema nikakve veze s njegovim postupcima. Možda samo djeluje u skladu sa svojom krajnje desničarskom političkom ideologijom. Mask također slavno tvrdi da rijetko spava – nikada dobra strategija za promišljene govore ili postupke.Mask javno nije priznao rizike ketamina, iako je jednom tvrdio da SSRI-ji, lijekovi koji se obično koriste za liječenje depresije, „zombificiraju“ pacijente. Drugi istaknuti promotori ketamina često čine isto.&nbsp;Dilan Bejnon, osnivač kompanije za telemedicinu ketamina Mindbloom, nedavno je na X-u napisao: „Ketamin nije fizički ovisan. SSRI-je je veoma teško prestati uzimati za mnoge.“ (Beynonova supruga, bivša šefica inženjeringa u Mindbloomu, sada radi u DOGE-u.)&nbsp;Iako ketamin ne izaziva iste fizičke simptome povlačenja kao opioidi ili alkohol, Morgan, profesorica Univerziteta u Exeteru, rekla je da je njegov potencijal za zloupotrebu široko prihvaćen, djelomično zato što ljudi brzo razvijaju toleranciju na drogu.&nbsp;U Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje su zdravstveni podaci centraliziraniji, više od 2.000 ljudi potražilo je liječenje od ovisnosti o ketaminu 2023. godine. Još važnije, najveći rizici ketamina zavise jednostavno od toga koliko ketamina osoba uzima i koliko dugo.<h2>Način bijega</h2>Dijelovi tehnološkog svijeta dugo su privučeni stoičkom filozofijom, koja potiče odvojenost od onoga što je izvan vaše kontrole.&nbsp;Stoicizam nudi odlične strategije suočavanja s nedaćama – korisno u industriji gdje većina startapa propada – ali doveden do krajnosti, može biti i put ka odvojenosti od svijeta i ljudi oko vas.&nbsp;Ketamin, slično tome, može pružiti korisnicima prostor između sebe i ogromnog očaja, što bi moglo objasniti kako liječi depresiju, rekao je Mathai, psihijatar iz Miamija. Ali postoje posljedice ako se predugo oslanjate na taj bijeg.

Mask je rekao da redovno koristi ketamin, pa se javnost pita koliko on utječe na njegovo ponašanje

Maskova upotreba ketamina ponovo u fokusu medija: Nuspojave bi mogle objasniti njegovo ponašanje

Pomračenje Mjeseca nastupa sutra ujutro, a u potpunosti će biti vidljivo samo iz Sjeverne i Južne Amerike i zone Pacifika.- Zbog neobičnog položaja i kretanja nekih nebeskih tijela, Mjeseca oko Zemlje, odnosno Zemlje oko Sunca, ta tri nebeska tijela zauzimaju različite uglove i položaje.&nbsp;Nekada se desi da zauzimaju pravi ugao, pa se dešavaju mjesečeve takozvane četvrti, prva i druga četvrt, a druge mjesečeve faze se javljaju kada se Mjesec nađe ravno između Sunca i Zemlje ili kada se Zemlja nađe ravno između Sunca i Mjeseca - kazao je to za portal “Avaza” profesor geografije Vedran Zubić. <h2>Nesvakidašnja situacija</h2>Istakao je da se nekada dešava situacija da se ova tri nebeska tijela nađu na pravoj liniji, pa tako nekad Mjesec zasmeta da sunčeve zrake dođu do Zemlje i tada se dešava pomračenje Sunca, jer mi zbog Mjeseca ne vidimo Sunce.- Takva situacija će biti za 14-15 dana, a sutra, rano ujutro će se desiti situacija da će Zemlja smetati da sunčeve zrake dođu do Mjeseca. Mjesec nema svoje svjetlo, Mjesec nam daje samo refleksiju svjetla sa Sunca. Sutra, rano ujutro, u 06:09 sati po našem vremenu, počinje to tzv. pomračenje Mjeseca, koje će u potpunosti biti vidljivo samo iz Sjeverne i Južne Amerike i zone Pacifika. Kod nas će to biti tzv. djelimično pomračenje Mjeseca. Vrhunac tog pomračenja je u 7: 58 sati, sad obzirom da će biti vjerovatno oblačno i kišovito, upitno je koliko ćemo mi to moći vidjeti - kaže profesor.Ono što je još zanimljivo je da sunčeve zrake prolaze kroz zemljinu atmosferu pa se lome.- U ovom periodu sunce bude crvenkaste boje, često su ljudi pričaju, crveni super Mjesec itd. Postoje brojne priče, vukodlaci, vampiri, vještice. To je sasvim normalno, prirodna pojava, jer se sunčevi zraci tu “prelome” i znake i dođu do Mjeseca u obliku crvene boje - kaže prof. Zubić.<h2>"Zemljina sjena poput packmana"</h2>Dodao je da samo pomračenje Mjeseca nije baš tako često pojava. - Godišnje se dešava 5-7 ukupovih pomračenja i Sunca i Mjeseca. Sljedeće potpuno pomračenje biće tek 2026. godine. Sutra rano ujutro kada krenemo na posao, tamo negdje na zapadu, jer obzirom da će nama Sunce biti na istoku, sad nadati se da će nam oblaci dozvoliti da vidimo jedan takav prirodni fenomen gdje će nam kao neki packman zemljina sjena pojesti dobar dio mjeseca, otprilike će to tako izgledati. Inače, sutra je faza punog Mjeseca i sad po lunarnom kalendaru, to znači da je to pola mjeseca ramazana - zaključio je prof. Zubić.

Takva situacija će biti za 14-15 dana, a sutra, rano ujutro će se desiti situacija da će Zemlja smetati da sunčeve zrake dođu do Mjeseca

Zubić: Neobičan položaj i kretanje nekih nebeskih tijela

Prof. Vedran Zubić za "Avaz" o pomračenju Mjeseca: Djelimično vidljivo u BiH, potpuno u Americi i na Pacifiku

Cortical Labs, australski startup, prodaje "mozak u kutiji", odnosno bio-računar po cijeni od 35.000 dolara, koje korisnici mogu sami programirati.<h2>Neuronska mreža</h2>Za one kojima je to preskupo, nudi se opcija "Wetware-as-a-Service", gdje je moguće unajmiti procesorsku snagu živog tkiva povezanog s računarima u oblaku, prenosi Index.hr.Australski tim na ovom sistemu radi već šest godina, a prvo komercijalno izdanje nazvano CL1 bit će dostupno kasnije ove godine.CL1 koristi laboratorijski uzgojene neurone postavljene na elektrodnu podlogu izrađenu od stakla i metala. Ovi neuroni su povezani putem 59 elektroda, koje stvaraju stabilnu neuronsku mrežu.Cijeli sistem povezan je s jedinicom za održavanje života, koja osigurava cirkulaciju hranjivih tvari, filtraciju otpada i regulaciju plinova poput kisika i ugljičnog dioksida.Cortical Labs tvrdi da CL1 omogućuje neuronima interakciju sa softverom u stvarnom vremenu, simulirajući okruženje u kojem neuroni mogu učiti i prilagođavati se.<h2>Sposobnosti novog modela</h2>Cortical Labs je naučio rane verzije CL1-a igrati Pong, dok se novi model reklamira kao sistem sposoban nadmašiti digitalne AI sisteme u određenim zadacima.- Ako imate 120 ovih sistema, možete precizno istraživati što pokreće inteligenciju - rekao je glavni naučnik Brett Kagan za New Atlas.Kompanija smatra da CL1 može pomoći u istraživanju lijekova, modeliranju bolesti i razumijevanju genetskih faktora koji utječu na učenje.CL1 nije jedini projekat u ovom području. Naučnici sa Univerziteta Reading prošle su godine razvili hidrogel s ionskim elektropolimerom, koji su također naučili igrati Pong.Njihova istraživanja sugeriraju da bi poboljšanje sposobnosti učenja moglo ovisiti o razvijanju osjeta boli u biološkim računarima.

Australski tim na ovom sistemu radi već šest godina

Proizveden bio-računar: Mozak u kutiji za 35.000 dolara

Tehnološki institut Massachusetts (MIT) objavilo je novo istraživanje u kojem ističu opasnost od sudara satelita kao posljedica velikog broja lansiranja i klimatskih promjena.<h2>Zabrinjavajući trend</h2>Prema istraživanju, emisije stakleničkih plinova mijenjaju prostor u kojem se nalaze sateliti. Većina satelita orbitira u termosferi, sloju Zemljine gornje atmosfere. Ovaj sloj se prirodno širi i skuplja ovisno o aktivnosti Sunca, no novo istraživanje otkriva zabrinjavajući trend.&nbsp;Uprkos svom efektu hvatanja toplote u nižim slojevima atmosfere, gasovi staklene bašte imaju efekt hlađenja termosfere, što rezultira njenim skupljanjem, a to za posljedicu ima manje otpora, što bi moglo ometati prirodno uklanjanje svemirskog otpada.MIT-ov tim predviđa da će orbitalni kapacitet pasti za 50 do 66 posto do 2100. godine, a to znači da bi popularne orbite mogle postati neupotrebljive zbog prenatrpanosti.- Gornji sloj atmosfere je u krhkom stanju jer klimatske promjene remete status quo. Istovremeno, došlo je do ogromnog povećanja broja lansiranih satelita, posebno onih koji se koriste za širokopojasni internet iz svemira. Ako ne budemo pažljivo upravljali ovom aktivnošću i ne budemo radili na smanjenju emisija, svemir bi mogao postati prenatrpan, što će dovesti do više sudara i krhotina - izjavio je Vilijam Parker (William), vodeći autor istraživanja.Više od 10.000 satelita se trenutno nalazi u niskoj Zemljinoj orbiti, a oni pružaju ključne usluge poput interneta i navigacije. Brzo povećanje broja satelita dovelo je do čestih aktivnosti izbjegavanja sudara. Sudari stvaraju dugotrajne krhotine, čime se povećava rizik od novih sudara.<h2>Simulacija scenarija</h2>Veličina termosfere prirodno fluktuira svakih 11 godina zbog aktivnosti Sunca. U periodima niske solarne aktivnosti, ona se hladi i skuplja, dok u periodu visoke solarne aktivnosti dolazi do njenog zagrijavanja i širenja.- Više satelita je lansirano u proteklih pet godina nego u prethodnih 60 godina ukupno. Jedna od ključnih stvari koje pokušavamo shvatiti je to da li je put na kojem smo danas zapravo održiv - rekao je Parker.Naučnici su simulirali različite scenarije emisije stakleničkih plinova te njihov utjecaj na "kapacitet nosivosti satelita niske orbite Zemlje". Simulacije su obavili kako bi analizirali efekte na gustoću i otpor atmosfere.Potom su uporedili budući kapacitet orbite prema različitim scenarijima emisije gasova staklene bašte, osnovni nivo iz 2000. godine i scenarije usklađene s IPCC projekcijama, a zaključili su da povećanje emisija značajno smanjuje nosivost niske Zemljine orbite.<h2>Nesigurna regija</h2>Do 2100. godine će bi broj satelita koji sigurno funkcionišu na visinama između 200 i 1.000 kilometara mogao biti smanjen za 50 do 66 posto u poređenju sa scenarijem konstantnih emisija iz 2000. godine.Prekoračenje kapaciteta u bilo kojoj oblasti moglo bi izazvati nestabilnost, što bi dovelo do sudara i učinilo regiju nesigurnim za satelite.Međutim, naučnici upozoravaju da neke orbitalne regije već postaju prenatrpane.Atmosfera prirodno uklanja svemirski otpad, no klimatske promjene mijenjaju ovaj proces. Tim je zaključio da kontrola emisije stakleničkih plinova predstavlja ključ za upravljanje dugoročnim problemom orbitalnog otpada.

Više od 10.000 satelita se trenutno nalazi u niskoj Zemljinoj orbiti, a oni pružaju ključne usluge poput interneta i navigacije

Novo istraživanje: Opasnost od sudara satelita zbog klimatskih promjena 

Probni let SpaceX-a je pošao po zlu kada je letjelica Starship dramatično eksplodirala tokom svog osmog testnog leta.Krhotine svemirskog lansiranja" dovele su do toga da Savezna uprava za zrakoplovstvo (FAA) privremeno obustavi letove na četiri najprometnija aerodroma na Floridi, u Miamiju, Fort Lauderdaleu, Palm Biču i Orlandu.FAA je u četvrtak navečer objavila izjavu u kojoj je objavila da od SpaceX-a zahtijeva provođenje istrage o incidentu.&nbsp;Agencija, koja je često na meti vlasnika SpaceX-a Ilona Maska (Elon Musk) zbog njegove kritike savezne vlade, zabranit će daljnje letove Starshipa dok istraga ne bude dovršena.Iz SpaceX-a su se oglasili na platformi X i priznali neuspjeli let.- Tokom faze uspinjanja, letjelica je doživjela brzo neplanirano rastavljanje te je izgubljen kontakt. Naš tim je odmah počeo koordinaciju sa sigurnosnim službama kako bi proveo unaprijed planirane mjere za ovakve situacije. Analizirat ćemo podatke s današnjeg testnog leta kako bismo bolje razumjeli uzrok problema. Kao i uvijek, uspjeh proizlazi iz onoga što naučimo, a današnji let pružit će dodatne spoznaje za poboljšanje pouzdanosti Starshipa - napisala je kompanija.Mask, koji inače dnevno objavi skoro 100 postova na društvenoj mreži X, ovog puta nije imao komentara.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">If you’re keeping count, that’s four Starship explosions out of eight attempts—an impressive failure rate. Elon’s philosophy seems to be the same for everything: blow it up, waste billions, and call it innovation. <a href="https://t.co/jjvgIsWipY">pic.twitter.com/jjvgIsWipY</a>&mdash; Chris D. Jackson (@ChrisDJackson) <a href="https://twitter.com/ChrisDJackson/status/1897819052728299932?ref_src=twsrc%5Etfw">March 7, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Tokom faze uspinjanja, letjelica je doživjela brzo neplanirano rastavljanje te je izgubljen kontakt, naveli su iz SpaceX-a

Haos na Floridi nakon eksplozije Starshipa: Obustavljeni letovi, Mask šuti

Klimatske promjene mogle bi povećati rizik od gradskih požara širom svijeta u narednim decenijama, prema novoj studiji koju je u ponedjeljak objavio online časopis "Nature Cities", javlja Anadolu.Za ovu studiju, istraživači su ispitali podatke o požarima i mjesečne maksimalne temperature iz preko 2.800 gradova u 20 zemalja, pokrivajući preko 20 posto svjetske populacije.Ako globalno zagrijavanje pređe četiri stepena Celzijusa, procjenjuje se da bi do 2100. godine moglo doći do 300.000 smrtnih slučajeva i više od milion povrijeđenih uzrokovanih požarima širom svijeta. Međutim, ograničavanje zagrijavanja na ispod 1,5 stepeni moglo bi smanjiti ove utjecaje za polovinu.U scenariju visoke emisije, studija predviđa porast požara na otvorenom za 22,2 posto i povećanje požara vozila za 11,6 posto do 2100. godine, dok bi požari u zgradama mogli opasti za 4,6 posto.Za svaki porast temperature zraka od stepen, požari u vozilima bi porasli za 3,3 posto, a požari na otvorenom za 6,9 posto, navodi se u saopćenju. Studija je također analizirala kako klimatske promjene utječu na učestalost urbanih požara, uključujući požare u zgradama, vozilima i vanjskim područjima poput deponija.Najjača veza između požara i klimatskih promjena pronađena je na Novom Zelandu, gdje bi se gradski požari mogli povećati za 40 posto do 2100. godine uz neublaženo zagrijavanje iznad četiri stepena.Istraživači vjeruju da njihova otkrića mogu voditi razvoj novih strategija za prevenciju požara, kao što je poboljšano upravljanje gorivom. Također su istakli da u analizi nedostaju podaci iz Afrike i Južne Amerike.

Ako globalno zagrijavanje pređe četiri stepena Celzijusa, procjenjuje se da bi do 2100. godine moglo biti do 300.000 smrtnih slučajeva zbog požara

Klimatske promjene povećavaju opasnost od urbanih požara širom svijeta

Prva fotografija s površine Mjeseca pojavila se pola sata nakon slijetanja za kompaniju Firefly Aerospace. Ova kompanija je postala prva privatna kompanija u historiji koja je uspješno obavila cijeli proces slijetanja na Mjesec, a misija nosi naziv "Blue Ghost" (Plavi duh).Sa sobom je misija ponijela i deset instrumenata NASA-e što je ujedno i najveći broj u historiji.

Nakon lansiranja 15. januara, "Plavi duh" je proveo otprilike 45 dana putujući na Mjeseca

Kompanija Firefly doživjela historijski momenat: "Plavi duh" sletio na Mjesec

Iako prva fotografija s površine Mjeseca nije kvalitetna kao one koje je misija pravila tokom putovanja na Mjesec, naučnici su pojasnili kako će se kvalitet fotografija vremenom poboljšati te da je lenderu potreban određeni period za prilagođavanje uslovima na Mjesecu.Lender Firefly kompanije sletio je na područje koje se zove Mare Krisium (Crisium), a koje se nalazi na sjeveroistočnoj bližoj strani Mjeseca.

Unikatni snimak Mjeseca: Letjelica Blue Ghost se priprema za slijetanje

Ovo područje do sada je bilo izolovano pa naučnici očekuju kako će im dalja istraživanja ponuditi i uvid u poseban geološki sastav ovog dijela Mjeseca.- Ovo mjesto za slijetanje nudi jedinstvenu priliku za prikupljanje geofizičkih podataka koji bi mogli pomoći naučnicima da bolje razumiju površinu Mjeseca i steknu uvid u njegovu prošlost, nudeći zaista reprezentativan pogled na površinu Mjeseca - naveli su.

Nakon više od 10 godina: ESA ugasila svoju svemirsku letjelicu Gaia

Zapanjujuće naučno otkriće: U ovom slučaju mozak počinje da "jede" sam sebe

Nevjerovatan prizor na nebu: Objašnjenje iza neobičnog fenomena

Naučnici u Japanu testiraju lijek koji bi mogao omogućiti ponovni rast zuba kod ljudi

Glečeri bi mogli nestati do kraja 21. vijeka

Otkriveni su zagonetni signali iz naše galaksije: ''Nikad ovako nešto nismo vidjeli''

Doktori u šoku nakon što su uočili detalj na astronautkinji koja je devet mjeseci bila zarobljena u svemiru

Kraj svemirske drame: Astronauti se vratili na Zemlju nakon devet mjeseci

Doktorica s KCUS-a Emina Kasumagić Halilović među dva posto najcitiranijih naučnika u svijetu

Maskova upotreba ketamina ponovo u fokusu medija: Nuspojave bi mogle objasniti njegovo ponašanje

Prof. Vedran Zubić za "Avaz" o pomračenju Mjeseca: Djelimično vidljivo u BiH, potpuno u Americi i na Pacifiku

Proizveden bio-računar: Mozak u kutiji za 35.000 dolara

Novo istraživanje: Opasnost od sudara satelita zbog klimatskih promjena

Haos na Floridi nakon eksplozije Starshipa: Obustavljeni letovi, Mask šuti

Klimatske promjene povećavaju opasnost od urbanih požara širom svijeta

Pojavila se prva fotografija s površine Mjeseca nakon slijetanja misije "Blue Ghost"

Nauka

Nakon više od 10 godina: ESA ugasila svoju svemirsku letjelicu Gaia

Zapanjujuće naučno otkriće: U ovom slučaju mozak počinje da "jede" sam sebe

Nevjerovatan prizor na nebu: Objašnjenje iza neobičnog fenomena

Naučnici u Japanu testiraju lijek koji bi mogao omogućiti ponovni rast zuba kod ljudi

Glečeri bi mogli nestati do kraja 21. vijeka

Otkriveni su zagonetni signali iz naše galaksije: ''Nikad ovako nešto nismo vidjeli''

Doktori u šoku nakon što su uočili detalj na astronautkinji koja je devet mjeseci bila zarobljena u svemiru

Kraj svemirske drame: Astronauti se vratili na Zemlju nakon devet mjeseci

Doktorica s KCUS-a Emina Kasumagić Halilović među dva posto najcitiranijih naučnika u svijetu

Maskova upotreba ketamina ponovo u fokusu medija: Nuspojave bi mogle objasniti njegovo ponašanje

Prof. Vedran Zubić za "Avaz" o pomračenju Mjeseca: Djelimično vidljivo u BiH, potpuno u Americi i na Pacifiku

Proizveden bio-računar: Mozak u kutiji za 35.000 dolara

Novo istraživanje: Opasnost od sudara satelita zbog klimatskih promjena

Haos na Floridi nakon eksplozije Starshipa: Obustavljeni letovi, Mask šuti

Klimatske promjene povećavaju opasnost od urbanih požara širom svijeta

Pojavila se prva fotografija s površine Mjeseca nakon slijetanja misije "Blue Ghost"