Na današnji dan 1978. godine, preminuo je bosanskohercegovački velikan, književnik i akademik Skender Kulenović. Djela koja nam je ostavio u amanet su neprocjenjivo kulturno-historijsko blago, ne samo Bosne i Hercegovine nego i cijele regije.

Rođen je 2. septembra 1910. godine, u Bosanskom Petrovcu, gdje je završio osnovnu školu, u Travniku je pohađao Jezuitsku gimnaziju, a potom studirao pravo u Zagrebu. Studij prava napustio je 1935. godine i posvetio se književnosti i novinarstvu.

"Ocvale primule"

Već sa 17 godina, u trećem razredu gimnazije, Skender je napisao svoje prvo književno djelo, sonetni vijenac "Ocvale primule", ciklus od pet soneta objavljen u gimnazijskom listu „Hrvatska vila“ u Travniku, 1927. godine.

Nakon objavljivanja prvih soneta, Kulenović je sarađivao u brojnim časopisima, a 1937. godine s Hasanom Kikićem i Safetom Krupićem pokrenuo je u Zagrebu časopis „Putokaz“, koji je bio namijenjen „naprednoj, duhovnoj orijentaciji muslimana“, a izlazio je samo tri godine.

Vijećnik Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a

Početak Drugog svjetskog rata zatekao je Skendera u Zagrebu. Godine 1941., ilegalno se prebacio u Bosnu i Hercegovinu i stupio u redove Narodnooslobodilačke borbe kao član Prvog partizanskog odreda Bosanske krajine. Na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a, održanom u noći 25. i 26. novembra 1943. godine u Mrkonjić-Gradu, kojem je prisustvovao kao vijećnik, izabran je za sekretara Narodne skupštine Federativne Narodne Republike Jugoslavije.

Književni i publicistički rad Kulenović nije zanemarivao ni u ratu, pišući poeme i uređujući listove „Bosanski udarnik“, „Glas“ i „Oslobođenje“. Poeme „Stojanka majka Knežopoljka“, „Na pravi sam ti put, majko, iziš'o“, „Pisma Jove Stanivuka“ i „Ševa“ svjedočanstva su ratnog vremena, tadašnjeg života i dešavanja na našim prostorima. Najpoznatija ratna poema mu je „Stojanka majka Knežopoljka“, koja je, ustvari, Skenderov bunt protiv fašističkog terora koji je bio nemilosrdan, naročito po civilno stanovništvo.

Prognan u Mostar

Poslije rata Kulenović je imenovan direktorom drame Narodnog pozorišta u Sarajevu, a uporedo je uređivao i časopise „Pregled“, „Književne novine“ i „Novu misao“. Tih prvih poratnih godina bio je veoma priznat i cijenjen književnik, kulturni i politički radnik, a njegova djela ocjenjivana su kao ideološki temelj novog društva. Međutim, ta idila nije potrajala, jer se Skender, kao i mnogi njegovi savremenici intelektualci, sve više protivio cenzuriranju i nametanju uskogrudih ideoloških i političkih uvjerenja, zbog čega je, 1957. godine, prognan u Mostar.

U Mostaru je radio kao dramaturg Narodnog pozorišta od 1957. do 1970., a kasnije urednik u beogradskoj „Prosveti“. Patio je od nostalgije, pisao rijetko, ali i dalje genijalno, tako da se soneti koje je napisao u tom periodu svrstavaju u najbolju poeziju ikad napisanu na prostoru naše regije.

Godine 1974., dobio je Zmajevu nagradu za književno djelo. Bio je član svih triju jugoslavenskih akademija nauka i umjetnosti: ANUBiH, SANU i HAZU. Osim navedenih poema i soneta, napisao je i komedije „Djelidba“, „Večera“ i „A šta sad?“, zbirku pjesama „Soneti“, zbirku pripovijetki „Divanhana“, priče za djecu „Gromovo đule“ i „Šarenka“, te roman „Ponornica“. 

Rođen irski hemičar i fizičar Robert Bojl

1627. - Irski hemičar i fizičar Robert Bojl (Boyle), jedan od utemeljitelja moderne hemije, rođen je na današnji dan. Svojim radovima dokazivao da voda, vatra, zemlja i zrak nisu temeljni elementi sveukupne tvari. Otkrio je zakon o odnosu pritiska i zapremine kod gasova i prvi utvrdio razliku između smjese i hemijskog jedinjenja.

1736. - Rođen francuski matematičar, mehaničar i astronom Žozef Luj Lagranž (Joseph-Louis Lagrange), koji je sa 19 godina postao profesor matematike na Artiljerijskoj školi u Torinu, a potom je radio u Akademiji nauka u Berlinu i na Politehničkoj školi u Parizu. Objavio je niz radova iz teorije brojeva, varijacionog računa, teorije parcijalnih jednačina, nebeske mehanike, sferne astronomije. Djela: "Analitička mehanika", "Teorija analitičkih funkcija I-II", "O libraciji Mjeseca", "O teoriji Jupiterovih satelita".

1874. - Engleski pisac Vilijam Somerset Mom (William Somerset Maugham), oštar kritičar britanskog građanskog društva, rođen je na današnji dan. Mnogo je pisao i o egzotičnim zemljama. Djela: romani "Ljudski okovi", "Mjesec i stoparac", "Kolači i pivo", "Pozorište", "Šareni veo", zbirke pripovijedaka "Treptaj lista", "Na kineskom platnu", "Istok i Zapad", drame "Lejdi Frederika", "Hljebovi i ribe", "Sveti plamen".

1882. - Rođena engleska književnica i idol feminističkog pokreta Virdžinija Vulf (Virginia Woolf), koja je primjenjivala tehniku unutrašnjeg monologa i toka svijesti i pisala istančanim intelektualnim stilom. Ostvarila je majstorske portrete, posebno žena iz viših slojeva engleskog društva. Djela: romani "Izlet na svetionik", "Gospođa Delovej", "Godine", "Talasi", "Orlando", eseji "Sopstvena soba", "Između činova", "Smrt moljca", "Običan čitalac".

1924. - U francuskom gradu Šamoniju počele Prve zimske olimpijske igre.

1958. - Zoran Cvijanović Cvija, srbijanski pozorišni, filmski i televizijski glumac, slavi 67. rođendan. Prva uloga nakon završenog studija glume bila mu je u TV seriji “Sivi dom” po kojoj je ostao prepoznatljiv kroz cijelu karijeru, a do sada je glumio u više od 70 filmova i televizijskih serija.

1977. - Rođen Stefan Milenković, srbijanski violinist svjetskog glasa i muzički pedagog. Već s navršene tri godine otac Zoran, također violinist, počeo ga je podučavati sviranju violine. Sa šest godina Stefan je imao prvi nastup s orkestrom, a sa šesnaest je zabilježio svoj hiljaditi nastup. Osim u sviranju, Milenković uspjehe bilježi i u pedagoškom radu, pa je na Univerzitetu Ilinois bio profesor od 2006. do 2021. godine, a od jeseni 2021. godine predaje na Muzičkoj akademiji u Novom Sadu.

Rođen Toše Proeski, pjevačka legenda

1981. - Rođen Toše Proeski, makedonski pjevač pop i makedonske tradicionalne muzike. Karijeru pop pjevača Toše je počeo s 15 godina, na festivalu "Makfest". Godinu kasnije počinje saradnju s Grigorom Koprevom, a pjesme "Usne na usnama" i "Sunce u tvojoj zlatnoj kosi" otvaraju mu vrata makedonske muzičke scene. U 1999. godini izdao je prvi album “Negdje u noći” i održao prvi samostalni koncert. Nizali su se uspjesi te pobjeda na međunarodnom muzičkom festivalu "Slavjanski bazar" u Bjelorusiji 2000. godine. Imao je velike hitove u duetima s Gocom Tržan, Esmom Redžepovom, Tonijem Cetinskim i Antonijom Šolom, koja je za njega napisala i možda njegov najveći hit "Srce nije kamen". Posljednjih godina života je trijumfirao na brojnim festivalima u državama bivše SFR Jugoslavije. Toše nije nikad zaboravio svoje makedonske korijene, a makedonskoj narodnoj muzici posvetio je album “Božilak” (duga), na kojem je najdojmljivija izvedba pjesme "Zajdi, zajdi, jasno sonce". Godine 2003., dobio je nagradu Majke Tereze za svoje brojne humanitarne nastupe. Kao UNICEF-ov ambasador dobre volje pomagao je djeci, a njegova pjesma "This world", snimljena 2004. godine, postala je UNICEF-ova himna. Nažalost, briljantnu karijeru mu je prekinula saobraćajna nesreća na autoputu Zagreb - Beograd, kod Nove Gradiške, 16. oktobra 2007. godine, u kojoj je izgubio život.

1981. - Ališa Kiz (Alicia Keys), američka R&B, soul i neo soul pjevačica, tekstopisac, pijanistica, muzička producentica, glumica, rediteljica muzičkih spotova, rođena je na današnji dan. Njeni albumi su se prodali u više od šezdeset i pet miliona primjeraka širom svijeta do 2021. godine, a osvojila je i brojne nagrade, uključujući petnaest Gremija, jedanaest Bilboard Music Awards nagrada i tri American Music Awards nagrade. Do sada je izdala 11 albuma.

1987. – Preminuo Asim Ferhatović Hase, jedan od najboljih bosanskohercegovačkih fudbalera u historiji. U sezoni 1963./64. bio je najbolji strijelac Prvenstva Jugoslavije s postignutih 19 golova, a sa svojim FK Sarajevom je u sezoni 1966./67. osvojio titulu šampiona Jugoslavije.

1990. - Umrla američka filmska glumica Ava Lavinija Gardner (Lavinia), koja je nesvakidašnjom pojavom izmijenila tip filmske ljepotice i ostvarila niz uloga tajanstvenih i inteligentnih žena. Filmovi: "Ploveće pozorište", "Snjegovi Kilimandžara", "Sunce se ponovo rađa", "Usamljena zvijezda", "Naga Maja", "Noć iguane", "Pedeset pet dana u Pekingu", "Sudija za vješanje".

2015. - Preminuo Demis Rusos, grčki pjevač koji je bio veoma popularan tokom 1970-ih godina. U dobi od 17 godina osnovao je svoj prvi bend „The Idols“, a potom još neke grupe, da bi s bendom „Aphrodite's Child“ stekao svjetsku slavu.

2021. - Umrla Rialda Kadrić, srbijanska i jugoslavenska glumica. Njena najpoznatija uloga je Marije iz serijala “Lude godine”.