Analiza Svjetske meteorološke organizacije (WMO) upozorava da je petogodišnje razdoblje od 2014. do 2019. bilo najtoplije u historiji mjerenja.
U istom periodu značajno je porastao nivo mora, a rekord je doseglo i ispuštanje ugljendioksida (CO2).
Svjetska meteorološka organizacija ističe da treba odmah intenzivirati napore za smanjenje ispuštanja tog plina u atmosferu.
Izvještaj te organizacije sinteza je najnovijih naučnih spoznaja o uzrocima i posljedicama neviđenog globalnog zatopljenja u posljednjih nekoliko godina, prenosi Dnevnik.hr.
Globalne temperature porasle su od 1850. godine za 1,1 Celzijev stepen, a samo između 2011. o 2015. za 0,2 stepena.
To je rezultat velikog ispuštanja ugljendioksida, kada je od 2015. do 2019. u atmosferu otišlo 20 posto više tog plina u poređenju sa prethodnim petogodišnjim razdobljem.
Podatak koji vjerovatno najviše zabrinjava je porast nivoa mora, koji je od 1993. do danas iznosio prosječno 3,2 milimetra godišnje. No, od maja 2014. do 2019. bio je pet milimetara godišnje. Prosjek u desetogodišnjem razdoblju od 2007. do 2016. iznosio je skoro četiri milimetra.
- Dizanje nivoa mora se ubrzalo i zabrinuti smo da bi naglo otapanje leda na Antarktici i na Grenlandu veoma pogoršalo stvari u budućnosti - rekao je glavni sekretar WMO-a Peteri Talas (Petteri Taalas).
- Kao što smo tragične učinke ove godine vidjeli na Bahamima i u Mozambiku, dizanje nivoa mora i intenzivne tropske oluje dovode do humanitarnih i ekonomskih katastrofa - istaknuo je.
Izvještaj, također, upozorava na prijetnje okeanima, jer više od 90 posto viška topline uzrokovanog klimatskim promjenama završava u vodi. Analiza WMO-a pokazuje da su okeani u 2018. bili najtopliji u historiji mjerenja.
Prema istraživanju, gdje god da se pogleda, priča je ista: globalno zatopljenje uzrokovano ljudskim djelovanjem, utječe na obuhvat i intenzitet ekstremnih vremenskih događaja, kao što su toplotni udari i šumski požari.
Cilj WMO-ova izvještaja je informirati učesnike UN-ovog klimatskog samita, koji se održava u ponedjeljak.
