Na današnji dan 1875., rođen je Tomas Man (Thomas Mann), njemački književnik i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1929. godine.

Objavljivanjem pripovijetke „Gefallen“, 1894., te četiri godine kasnije i prve zbirke pripovjedaka „Der Kleine Herr Friedemann“ Tomas Man skreće pažnju književnih krugova i nastavlja neumorno stvarati. Već 1901. godine objavljuje svoj prvi roman „Buddenbrooks. Verfall einer Familie“, potom dvije duže pripovijetke, „Tonio Kröger“ i „Tristan“, zatim dramu „Fiorenza“, a 1903. godine objavljuje i svoju drugu zbirku pripovijetki naslova „Tristan. Sechs Novellen“.

Izgnanstvo

U doba Weimarske Republike Man se priklanja demokratskim političkim uvjerenjima i dolazi u sukob s nacionalsocijalističkim pokretom, koji eskalira početkom tridesetih godina, zbog čega odlazi u izgnanstvo koje će trajati sve do pedesetih godina dvadesetog vijeka.

Nakon Drugog svjetskog rata objavljuje romane „Doktor Faustus“, „Izabrani“ i „Bekenntnisse des Hochstaplers Felix Krull“ (Ispovijedi varalice Felixa Krulla).

U julu 1955. godine Man obolijeva od tromboze i nakon mjesec, 12. avgusta, umire u ciriškoj kantonalnoj bolnici.

Godine 1799., rođen Puškin

Aleksandar Sergejevič Puškin, ruski pjesnik, dramatičar i prozaik, rođen je na današnji dan 1799. godine u Moskvi.

Puškin je među prvima u Rusiji počeo pisati narodnim jezikom i distancirao se od književnosti romantizma popularne u Zapadnoj Evropi. Stvorio je stil koji je miješao satiru, romantiku i dramu, te ga se smatra utemeljiteljem savremenog književnog ruskog jezika.

Najpoznatija djela su mu: „Jevgenij Onjegin“, „Boris Godunov“, „Pikova dama“ i „Bajka o ribaru i ribici“.

Već s dvanaest godina pokazao je izuzetan pjesnički talent i napisao svoje prve stihove, a tri godine kasnije njegove pjesme nalaze svoje mjesto u moskovskom časopisu „Vjesnik Evrope“.

Od druge polovine 1820-ih godina Puškina su počeli smatrati "prvim ruskim pjesnikom" (ne samo među suvremenicima, nego i među svim ruskim pjesnicima), a među njegovim čitateljima stvoren je pravi kult ličnosti. Zvali su ga genijem. 

Umro šahovski velemajstor Viktor Korčnoj

Godine 2016., na današnji dan, umro je Viktor Korčnoj, rusko-švajcarski šahovski velemajstor. Iako je bio jedan od najboljih šahista 20. vijeka, nikad mu nije uspjelo da postane svjetski šampion u šahu.

Uprkos tome, imao je dugu i bogatu šahovsku karijeru s mnogo pobjeda, između ostalih, četiri osvojena prvenstva na takmičenjima za prvaka Sovjetskog Saveza: 1960., 1962., 1964./65. i 1970.

Osvojio je šahovskog Oskara, 1978. godine, koji se dodjeljuje najboljem šahisti prema glasanju šahovskih novinara i šahovskih eksperata iz cijeloga svijeta.

Korčnoj je 1976. emigrirao iz tadašnjeg SSSR-a i zatražio politički azil u Nizozemskoj.

U 2009. godini bio je najstariji aktivni internacionalni šahist u svijetu.