Republikanci planiraju brzo da djeluju kako bi izmijenili izborne procedure u Sjedinjenim Državama, pošto su uvidjeli priliku da uz kontrolu Bijele kuće i oba doma Kongresa sprovedu dugo priželjkivane promjene, uključujući obavezu identifikacije glasača i dokaz o državljanstvu.Oni tvrde da su ove mjere neophodne kako bi se povratila javna vjerodostojnost u izborni proces, čiji je pad, kako navode demokrate, podstaknut lažnim tvrdnjama Donalda Trampa (Trump) i njegovih saveznika o široko rasprostranjenim izbornim prevarama na izborima 2020. godine. Republikanci će u narednoj godini biti pod pritiskom da odgovore na Trampove zahtjeve za promjenom načina sprovođenja izbora u SAD, što je on nastavio da zagovara i nakon svoje pobjede u novembru.Glavni zakonski prijedlozi koji se očekuju od republikanaca su verzije Američkog zakona o povjerenju u izbore (American Confidence in Elections Act - ACE) i Zakona o zaštiti podobnosti američkih glasača (Safeguard American Voter Eligibility Act - SAVE), rekao je kongresmen iz Viskonsina Brajan Stajl, predsjedavajući Odbora za upravljanje Predstavničkog doma, koji se bavi izbornim zakonodavstvom.- Dok ulazimo u novu godinu s ujedinjenom republikanskom vladom, imamo realnu priliku da ove zakonske prijedloge ne samo iznesemo iz odbora, već i usvojimo u Predstavničkom domu i pretočimo ih u zakon - rekao je Stajl u intervjuu. - Moramo da unaprijedimo povjerenje Amerikanaca u izbore.Republikanci će se vjerovatno suočiti s protivljenjem demokrata i imat će malo prostora za greške s obzirom na svoje tanke većine u Predstavničkom domu i Senatu. Stajl je rekao da očekuje "neke reforme i izmjene" originalnih prijedloga i nada se da će demokrate sarađivati s republikancima kako bi se prijedlozi doradili i na kraju ih podržali.Kongresmen iz Njujorka Džo Morel, vodeći demokrata u odboru, rekao je da postoji prilika za dvostranački dogovor o nekim pitanjima, ali da dva prethodna republikanska zakona idu predaleko.- Naš pogled na ovo pitanje i pogled republikanaca veoma su različiti. Oni su posljednje dvije godine, pa i duže, proveli ograničavajući prava ljudi da glasaju – na državnom i na saveznom nivou. I Zakon SAVE i Zakon ACE čine upravo to – otežavaju ljudima da glasaju - rekao je Morel.Morel je rekao da želi da obje stranke podrže stalno federalno finansiranje izbornih kancelarija. On vidi druge dvostranačke prilike u ograničavanju stranog novca u američkim izborima i eventualno uvođenju zahtjeva za identifikaciju glasača ako se osiguraju određene mjere zaštite birača.Demokrate kažu da su neki državni zakoni previše restriktivni u ograničavanju vrsta ličnih dokumenata koji su prihvatljivi za glasanje, čime otežavaju glasanje studentima ili onima koji nemaju stalnu adresu.Morel je izrazio razočaranje republikanskim tvrdnjama tokom ove godine o rasprostranjenom glasanju od nedržavljana, što je izuzetno rijetko, i primijetio da su te tvrdnje praktično nestale nakon što je Tramp pobijedio. Glasanje od nedržavljana već je ilegalno i može dovesti do krivičnih optužbi i deportacije.- Od Dana izbora niste čuli ni riječ o tome - rekao je Morel. - To je pravo čudo na Dan izbora, jer je nešto što su opisivali kao ogroman problem iznenada prestalo da postoji.Prije novembarskih izbora, republikanci u Predstavničkom domu gurali su Zakon SAVE, koji je prošao u julu, ali je zastao u Senatu pod kontrolom demokrata. Zakon zahtijeva dokaz o državljanstvu prilikom registracije za glasanje i uključuje potencijalne kazne za zvaničnike koji ne potvrde podobnost birača.Republikanci kažu da se trenutni proces oslanja na ono što nazivaju sistemom povjerenja s propustima koji su omogućili nedržavljanima da se registruju i glasaju na prošlim izborima. Iako se glasanje nedržavljana dešavalo, istraživanja pokazuju da je to rijetko i obično rezultat greške, a ne namjernog pokušaja da se utiče na izbore.Pod trenutnim sistemom, onima koji žele da se registruju traže da dostave broj vozačke dozvole ili posljednje četiri cifre broja socijalnog osiguranja. Nekoliko država zahtijeva kompletan broj socijalnog osiguranja.Republikanci žele da primoraju države da odbiju svaku prijavu za registraciju birača za koju nije osiguran dokaz o državljanstvu. To bi moglo uključivati vozačku dozvolu usklađenu s REAL ID standardima, pasoš ili izvod iz matične knjige rođenih.U Džordžiji, koja je često odlučujuća država na predsjedničkim izborima, izborni zvaničnici navode da nisu imali problema s verifikacijom statusa državljanstva za gotovo 7,3 miliona registrovanih birača. Prošlogodišnja revizija identifikovala je 1.634 osobe koje su pokušale da se registruju, ali nisu bile potvrđene kao državljani putem federalne baze podataka.Druga revizija ove godine koristila je lokalne sudske zapise da identifikuje ljude koji su tvrdili da ne mogu da budu porotnici jer nisu državljani. Od 20 identifikovanih osoba, šest je istraženo zbog ilegalnog glasanja, dok je jedan slučaj zatvoren jer je osoba u međuvremenu preminula.- Ovime smo dali biračima povjerenje da ovdje nemamo glasanje od nedržavljana - rekao je Bred Rafensperger, sekretar države Džordžije. - A kada je društvo veoma polarizovano, morate raditi na izgradnji povjerenja. Povjerenje je zlatni standard.Rafensperger, republikanac, podržava i identifikaciju birača i zahtjev za dokaz o državljanstvu, i smatra da je automatska registracija birača ključna za precizne biračke spiskove.Ako Kongres usvoji bilo kakve promjene, sprovođenje bi palo na izborne zvaničnike širom zemlje.Rafensperger i sekretarka države Mičigen, demokratkinja Džoselin Benson, rekli su da bi bilo greška ograničiti glasanje na samo jedan dan, što Tramp predlaže, jer bi to eliminisalo rano glasanje i otežalo glasanje putem pošte. Ove metode su izuzetno popularne među biračima.- Dokazali smo mnogo puta u našim državama da su naši izbori sigurni i tačni - rekla je Benson.

Republikanci planiraju brzo da djeluju kako bi izmijenili izborne procedure u Sjedinjenim Državama

SAD mijenjaju izborne zakone: Tramp na korak od ostvarenja svoje velike želje

Jemenski Huti su poslali poruku upozorenja Izraelu i vlastima ove zemlje, poručivši kako će se napadi iz Jemena nastaviti i u narednim danima, uprkos izraelskim zračnim udarima na glavni grad Jemena.&nbsp;Zvaničnik Huta Hazam al-Asad (Assad) na hebrejskom jeziku upozorio je Izraelce da neće mirno spavati.&nbsp;- Sve dok se djeca u Gazi ubijaju svaki dan, cionistima neće biti dozvoljeno da mirno spavaju - napisao je Al-Asad.Huti su posljednjih dana pojačali napade na Izrael, naročito projektilima "Palestina 2", a posljednji takav izveden je u subotu ujutro.&nbsp;U 2024. godini Huti su na Izrael lansirali više od 170 dronova i 200 projektila, od kojih su neki nanijeli i veću štetu objektima na području Tel Aviva i drugih oblasti u zemlji.

Huti su posljednjih dana pojačali napade na Izrael, naročito projektilima "Palestina 2"

Huti na hebrejskom zaprijetili Izraelu: Nećete mirno spavati dok se ubijaju djeca u Gazi

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu (Netanyahu) operisao je u nedjelju prostatu i, kako je saopćeno iz njegovog ureda, u dobrom je stanju i potpuno svjestan nakon uspješne operacije.&nbsp;- Premijer je sada prebačen u zaštićenu podzemnu jedinicu za oporavak. Očekuje se da će ostati u bolnici na posmatranju sljedećih nekoliko dana - saopćeno je iz ureda.Netanjahu je u srijedu podvrgnut testu u bolnici Hadasa, gdje mu je "dijagnostikovana infekcija urinarnog trakta koja je rezultat benignog povećanja prostate".Antibiotskom terapijom je infekcija uspješno iskorijenjena.&nbsp;Zbog operacije Netanjahu se neće pojaviti na suđenju u ponedjeljak, a moguće i na zakazanim ročištima u utorak i srijedu.Podsjetimo da je optužen podmićivanje, prevaru i zloupotrebu povjerenja, a sud je odlučio da će svjedočiti tri puta sedmično.

Zbog operacije Netanjahu se neće pojaviti na suđenju u ponedjeljak, a moguće i na zakazanim ročištima u utorak i srijedu

Netanjahu uspješno operisan: Prebačen u podzemnu jedinicu za oporavak

Američki milijarder Ilon Mask (Elon Musk) izazvao je kritike njemačkih političara iz vlade i opozicije u nedjelju zbog članka kojim je podržao desničarsku stranku Alternativu za Njemačku (AfD), što oni smatraju vanjskim uplitanjem u izbore.Mask, koji će biti vanjski savjetnik u administraciji američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump), podržao je AfD uoči parlamentarnih izbora 23. februara u Njemačkoj, do kojih je došlo zbog pada vlade kancelara Olafa Šolca (Scholz).Maskov komentar objavljen je na njemačkom jeziku u novinama "Welt am Sonntag", glavnom listu medijske grupacije "Axel Springer".Prošle sedmice Mask je na X-u napisao kako "samo AfD može spasiti Njemačku", pohvalivši pritom pristup stranke u pogledu regulacija, poreza i deregulacije tržišta.Urednica komentara u spomenutim novinama objavila je na X-u kako je podnijela ostavku zbog objave Maskovog članka.Fridrih Merc (Friedrich Merz), lider opozicione Kršćansko-demokratske unije i favorit za nasljednika Šolca na mjestu kancelara, rekao je u intervjuu za Funke Media Group:&nbsp;- Ne mogu se sjetiti sličnog slučaja uplitanja, u historiji zapadnih demokratija, u izborne kampanje prijateljske zemlje.Merc je komentar opisao kao "nametljiv i pretenciozan".Saskia Esken, jedna od dvoje čelnika Šolcovih socijaldemokrata, obećala je žestoki otpor pokušajima državnih aktera te bogatih i utjecajnih pojedinaca da utječu na izbore u Njemačkoj.- U svijetu Ilona Maska, demokratija i radnička prava su prepreke za veći profit - izjavila je Esken za Reuters.- Mi vrlo jasno poručujemo da našu demokratiju možemo odbraniti te da je se ne može kupiti - dodala je.Glavni urednik "Welta" branio je odluku o objavi komentara, argumentirajući da demokratija i novinarstvo napreduju zbog slobode mišljenja, uključujući iznošenje polarizirajućih stavova.AfD je na drugom mjestu u anketama i možda će moći spriječiti desni ili lijevi centar prilikom formiranja većine.Glavne stranke obećale su da neće koalirati s AfD-om.

Maskov komentar objavljen je na njemačkom jeziku u novinama "Welt am Sonntag", a zbog toga je urednica podnijela ostavku

Mask izazvao buru u Njemačkoj: Bijesni vlada i opozicija

Godina 2024. svakako je bila jedna od najburnijih i najneizvjesnijih u svijetu od početka 21. stoljeća. Ovo su neki od ključnih događaja koji su obilježili svijet u godini na isteku.<h2>Eskalacija rusko-ukrajinskog sukoba&nbsp;</h2>

Rat Rusije i Ukrajine, kojoj pomažu članice NATO-a, eskalirao je uoči promjene vlasti u Vašingtonu, što je podstaklo strahovanja da bi mogao prerasti u nuklearni sukob.Poslije pobjede Donalda Trampa (Trump) na predsjedničkim izborima u SAD, Rusija je rasporedila na frontu 10.000 sjevernokorejskih vojnika. To je bio povod da odlazeći američki predsjednik Džozef Bajden (Joseph Biden), a zatim i Vlada u Londonu, dozvole Kijevu da koristi njihove rakete dugog dometa za napade na rusku teritoriju. Ukrajinsko korištenje američkog i britanskog oružja razjarilo je Kremlj, koji je odmah odgovorio revizijom nuklearne doktrine - snižavanjem praga za upotrebu nuklearnog oružja, a zatim i ispaljivanjem novog hipersoničnog projektila „Orešnik” na Ukrajinu. Do eskalacije je došlo u vrijeme kada Rusija napreduje na frontu, ali ne uspijeva da potisne ukrajinske snage iz svoje pogranične oblasti Kursk, u koju su upale u avgustu.Tramp je obećao da će ograničiti američku podršku Ukrajini i ispregovarati okončanje rata.<h2>Kraj Asadovog režima u Siriji</h2>

Poslije više od pet decenija vladavine Sirijom, dinastija Asad je početkom decembra neočekivano svrgnuta munjevitom 11-dnevnom ofanzivom pobunjenika, podržanih od Turske. Predvođeni islamističkom grupom Hajat Tahrir al-Šam, pobunjenici su zauzeli glavni grad Damask, a sirijski predsjednik Bašar al-Asad (Bashar al-Assad) pobjegao je s porodicom u Rusiju, koja mu je ponudila azil.Asad je vladao Sirijom od 2000., kada je od oca Hafiza al-Asada naslijedio represivnu političku strukturu. Zemlja je od 2011. u građanskom ratu s više od pola miliona mrtvih, započetom Asadovim nasilnim gušenjem prodemokratskih demonstracija. Pad Asada je bio gotovo nezamisliv desetak dana ranije, s obzirom na to da je u posljednje četiri godine kontrolirao većinu zemlje i najveće gradove. Takav ishod je posljedica povlačenja njegovih glavnih saveznika, Rusije i Irana. Različite frakcije pobunjenika u ratu su podržavali Turska, Saudijska Arabija, Katar i SAD.Na čelu Sirije je sada je Ahmad al-Šareh, lider grupe Hajat Tahrir al Šam, bivšeg ogranka Al-Kaide, koji ima snažnu podršku Turske. Pad Asada, koji se smatra velikom pobjedom turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan), mogao bi preoblikovati balans moći u regionu, a ne može se isključiti ni izbijanje novog nasilja. Na pad Asada Izrael je reagirao zauzimanjem demilitarizirane tampon-zone na Golanskoj visoravni i vojnom operacijom s ciljem uništenja strateških sposobnosti sirijske vojske.<h2>Intenziviranje sukoba na Bliskom istoku</h2>

Ratovi koje Izrael vodi protiv palestinskog Hamasa u Pojasu Gaze i protiv proiranskog Hezbolaha u Libanu intenzivirani su tokom 2024., a nekoliko puta u sukob se nakratko uključio i Iran. U gotovo 15-mjesečnoj ofanzivi u Pojasu Gaze, zbog koje se Izrael suočava s optužbama za genocid, broj poginulih Palestinaca premašio je 45.000, raseljena je većina stanovnika i razoreni su veliki dijelovi te teritorije.&nbsp;Međunarodni krivični sud je u novembru izdao nalog za hapšenje premijera Izraela Benjamina Netanjahua (Netanyahu) i njegovog bivšeg ministra odbrane Joava Galanta, koje sumnjiči za zločine protiv čovječnosti. Sud je izdao i nalog za hapšenje šefa vojnog krila islamističkog Hamasa Mohameda Deifa, za koga nije izvjesno da li je živ. Izrael je ove godine ubio dva višegodišnja lidera Hamasa - u julu u Teheranu Ismaila Hanijea (Haniyeh), a u oktobru u Gazi Jahju Sinvara (Yahya Sinwar). Prekogranični sukobi Izraela s libanskim Hezbolahom, saveznikom Hamasa, prerasli su jesenas u otvoreni rat. Izrael je krajem septembra ubio lidera Hezbolaha Hasana Nasralaha (Hassana Nasrallah) u zračnom napadu na predgrađa Bejruta, a 1. oktobra je započeo šestu invaziju na Liban od 1978. Iran je potom raketirao Izrael, koji je uzvratio nekoliko sedmica kasnije. U Libanu je primirje uspostavljeno krajem novembra, kada se mislilo da je Bliski istok na ivici još većeg rata, dok prekid vatre u Gazi ostaje prioritet.<h2>Povratak Trampa u Bijelu kuću</h2>

Republikanac Donald Tramp uspio je drugi put pobijediti na predsjedničkim izborima u SAD, uprkos upozorenjima mnogih da bi takav ishod mogao imati ozbiljne posljedice po američku demokratiju. Iako su izbori 5. novembra smatrani neizvjesnim, Tramp je ubjedljivo porazio kandidatkinju demokrata, potpredsjednicu SAD Kamalu Haris (Harris), osvojivši svih sedam saveznih država u kojima pobjednik nije bio unaprijed poznat.Pobjedi Trampa doprinijela je i vladajuća Demokratska stranka, koja se nije snašla u procesu izbora kandidata. Šefa države Džozefa Bajdena (Joseph Biden), čije su zdravlje i kapacitete mnogi dovodili u pitanje, demokrate su prekasno zamijenile Kamalom Haris. Tramp, prvi bivši predsjednik osuđen za krivično djelo, u kampanji je redovno koristio polarizirajuću retoriku i preživio je dva atentata. Trampov povratak u Bijelu kuću 20. januara mnogi čekaju sa zebnjom, zbog osvete protivnicima koju je najavio, ali i zbog očekivanog tvrđeg stava prema abortusu, LGBT populaciji i pristupu zdravstvenoj zaštiti. Tramp je obećao da će brzo zaustaviti ratove u Ukrajini i na Bliskom istoku, ali ne precizirajući kako, najavio je protjerivanje ilegalnih migranata i smanjenje federalne vlade, te zaprijetio uvođenjem visokih carina Evropskoj uniji i Kini. Poslije pobjede na izborima, Tramp je odabirom najbližih saradnika šokirao javnost, ali i pojedine saborce. Republikanci su na izborima preuzeli kontrolu i nad oba doma Kongresa, ali će im tijesna većina otežati donošenje zakona.<h2>Politička kriza u dvije vodeće članice EU</h2>

U razmaku od svega mjesec pale su vlade dviju najvećih i privredno najjačih članice Evropske unije - Njemačke i Francuske.U Njemačkoj je vlada pala nakon što je kancelar Olaf Šolc (Scholz), poslije nesuglasica u vezi s budžetom, smijenio ministra finansija Kristijana Lindnera, lidera liberalne Stranke slobodnih demokrata. Liberali su bili najmanja partija u tročlanoj vladajućoj koaliciji, koju su činile i Šolcove socijaldemokrate i zeleni. Manjinskoj vladi je izglasano nepovjerenje, a vanredni parlamentarni izbori bit će održani 23. februara, u dogovoru s opozicijom. Gotovo je izvjesno da će najviše glasova na izborima osvojiti opoziciona konzervativna koalicija Kršćansko-demokratske unije i Kršćansko-socijalne unije, koja bi trebalo da bude okosnica nove vlade.U Francuskoj su, također zbog spora o finansijskim rezovima, krajnja desnica i koalicija lijevih partija u parlamentu izglasale nepovjerenje vladi Mišela Barnijea (Michel Barnier). Za razliku od Njemačke, Francuska ima predsjednički sistem i šef države Emanuel Makron (Emmanuel Macron) je već rekao da će ostati na funkciji do kraja mandata 2027. godine. Makron je 13. decembra, u skladu s Ustavom, za novog premijera imenovao Fransoa Bajrua, lidera male partije Demokratski pokret (MoDem) koja je od 2017. saveznik Makronovog vladajućeg centrističkog saveza Preporod.

Tramp je obećao da će ograničiti američku podršku Ukrajini i ispregovarati okončanje rata

Ključni svjetski događaji u 2024. godini: Od razaranja Gaze, pada evropskih vlada do pobjede Trampa

Nekadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džimi Karter (Jimmy Carter) preminuo je u 100. godini.Karter je bio 39. američki predsjednik. Demokrata i bivši farmer kikirikija, koji je služio jedan mandat u Bijeloj kući, a ostatak života posvetio humanitarnom radu, odlučio je da prekine dalje medicinsko liječenje u februaru nakon niza hospitalizacija.<h2>Nobelova nagrada</h2>Dobitnik Nobelove nagrade za mir proveo je svoje posljednje mjesece u Plejnsu, Džordžija.&nbsp;Pored njega je bila njegova voljena supruga Rozalin, s kojom je bio u braku 77 godina, sve do njene smrti 19. novembra 2023. u 96. godini.<h2>Njegov predsjednički mandat</h2>Njegovo predsjedništvo obilježili su sporazum u Camp Davidu o prekidu napetosti između Egipta i Izraela, iranska talačka kriza, ali i pojačavanje napetosti sa SSSR-om nakon sovjetske invazije na Afganistan.U domaćoj je politici zagovarao ljudska prava, borbu protiv klimatskih promjena koje je već tada nagovještavao, ali i borbu protiv inflacije koja ga je na kraju i koštala poraza od Ronalda Rigana(Reagan).<h2>Stav prema Palestini</h2>Inače, Džimi Karter je bio kritičar invazije na Irak 2003. godine, upotrebe dronova, nezakonitog nadzora vlade i zatvora u Gvantanamu.&nbsp;Zalagao se za mir na Bliskom istoku, uključujući zagovaranje rješenja s dvije države, što je izazivalo divljenje i prezir.Njegova knjiga "Palestina: Mir, a ne aparthejd" naišla je na snažne reakcije, a zbog nje su ga izraelski lideri uglavnom izbjegavali.

<blockquote class="twitter-tweet">Jimmy Carter, the 39th President of the United States, has died at age 100 <a href="https://t.co/hizxAFk3Iv">pic.twitter.com/hizxAFk3Iv</a>&mdash; BNO News (@BNONews) <a href="https://twitter.com/BNONews/status/1873475991617851488?ref_src=twsrc%5Etfw">December 29, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Služio je jedan mandat u Bijeloj kući, a ostatak života posvetio humanitarnom radu

Preminuo bivši američki predsjednik Džimi Karter

Ministarstvo odbrane Rusije saopćilo je da su ruske snage zauzele selo Novotroitske, koje se nalazi 12 kilometara jugozapadno od strateški važnog grada Pokrovska.Rusija je saopćila danas da su njene snage preuzele kontrolu nad još jednim naseljem na ratištu u ukrajinskoj regiji Donjeck, javlja Anadolu.Ministarstvo odbrane Rusije saopćilo je da su ruske snage zauzele selo Novotroitske, koje se nalazi 12 kilometara jugozapadno od grada Pokrovska, jednog od strateški važnih područja na tom frontu.Područje oko Pokrovska već nekoliko sedmica je jedno od poprišta najintenzivnijih sukoba na istoku Ukrajine.Grad služi kao logističko čvorište za ukrajinsku vojsku u toj pograničnoj regiji.Ukrajinska strana nije komentirala ruske tvrdnje o preuzimanju Novotroitske.

Ukrajinska strana nije komentirala ruske tvrdnje o preuzimanju Novotroitske

Ruske snage zauzele još jedno naselje u regiji Donjeck

Teško bolesna supruga bivšeg sirijskog diktatora Bašara al Asada (Bashar al-Assad), Asma al-Asad, spriječena je da se vrati u Veliku Britaniju na liječenje raka nakon što joj je pasoš istekao.Asma al-Asad (49) neće moći da se vrati u rodni London bez zvaničnih putnih dokumenata. Prema izvještajima, teško je bolesna od leukemije i ima samo 50 posto šansi za preživljavanje, javlja Daily Mail.Ova vijest dolazi nakon što je njen poznati kardiolog i otac, Favaz Ahras, napustio svoju kliniku na Harley Streetu, što se čini kao pokušaj da se brine o kćerci koja je pobjegla u Rusiju nakon pada režima njenog supruga.Posljednjih dana kruže spekulacije da Asma razmatra razvod od Asada i da želi da se vrati u Britaniju kako bi nastavila sa liječenjem.Izvori iz britanske vlade potvrdili su da Asma, koja takođe ima sirijsko državljanstvo, više nema važeće britanske putne dokumente, jer joj je pasoš istekao 2020. godine.Ministar vanjskih poslova Dejvid Lami (David Lammy) ranije je rekao zastupnicima da Asma, koja je rođena i odrasla u zapadnom Londonu, "nije dobrodošla ovdje".Asma je postala Asadova supruga 2000. godine, u godini kada je on preuzeo kontrolu nad zemljom nakon smrti svog oca Hafeza al-Asada.Ona trenutno živi u Moskvi sa suprugom i troje djece, nakon što im je Vladimir Putin dodijelio azi,l kada su pobunjenici zauzeli Damask munjevitim napredovanjem 8. decembra.

Supruzi sirijskog diktatora Bašara al-Asada, Asmi al-Asad, neće biti dozvoljen povratak u Britaniju na liječenje raka

Lami poručio: Asma Asad nije dobrodošla u Britaniju

Palestinska grupa otpora Hamas demantovala je izraelske tvrdnje da je bivši politički šef tog palestinskog pokreta Ismail Hanije (Haniyeh) ubijen aktiviranjem podmetnute bombe u njegovoj sobi, javlja Anadolu.Hanije je ubijen u julu u Teheranu dok je prisustvovao inauguraciji iranskog predsjednika Mesuda Pezeškijana (Masouda Pezeshkiana).Izraelski kanal 12 objavio je danas da je atentat izveden daljinskim aktiviranjem "precizne bombe" postavljene u Haniyehovoj sobu.Hamas je ove tvrdnje nazvao dijelom serije laži koje Izrael emitira.Iz Hamasa navode da je istraga iranskih službi utvrdila da je Haniyeh ubijen navođenim projektilom teškom 7,5 kilograma eksploziva, koji je direktno gađao njegov mobilni telefon.- Izraelske tvrdnje su očajnički pokušaj da se skrene pažnja sa složenog zločina koji se dogodio kršenjem suvereniteta Irana projektilom koji je gađao jednu od njegovih zvaničnih rezidencija - navode iz Hamasa.Izraelski ministar odbrane Izrael Kac (Yisrael Katz) priznao je 23. decembra da Izrael stoji iza Haniyehovog ubistva.

 Izraelska strana tvrdi da je Hamasov šef ubijen daljinskim aktiviranjem podmetnute bombe u njegovoj sobi, dok Hamas tvrdi da je atentat izveden navod

Hamas negirao izraelske tvrdnje da je Ismail Haniyeh ubijen podmetnutom bombom

Vlasti Azerbejdžana donijele su odluku kojom se maksimalni godišnji boravak ruskih državljana u toj zemlji skraćuje sa dosadašnjih 180 na 90 dana, javlja Anadolu.Glasnogovornik azerbejdžanskog Ministarstva vanjskih poslova Ajhan Hadžizade (Ayhan Hajizade) rekao je da je premijer te zemlje Ali Asadov potpisao odluku da se smanji dozvoljeni boravak Rusima koji posjećuju Azerbejdžan.Pojasnio je da je ova odluka donesena po principu reciprociteta, odnosno kao odgovor na prethodne odluke Rusije.Naime, nedavne izmjene ruskog zakona dovele su do smanjenja trajanja dozvoljenog godišnjeg boravka sa 180 na 90 dana za građane nekoliko država, uključujući i Azerbejdžan.

Ovaj potez je uslijedio kao odgovor na sličnu mjeru koju je Rusija uvela državljanima nekoliko zemalja, uključujući i Azerbejdžan

Azerbejdžan skratio dozvoljeni boravak ruskim državljanima sa 180 na 90 dana

Kompanije u Rusiji počele su da koriste bitkoin i druge digitalne valute u međunarodnim plaćanjima kako bi se suprotstavile zapadnim sankcijama, izjavio je ruski ministar finansija Anton Siluanov u intervjuu za TV kanal "Russia 24".Zapadne sankcije su zakomplikovale trgovinu Rusije sa njenim glavnim partnerima kao što su Kina ili Turska, pošto su lokalne banke izuzetno oprezne sa transakcijama vezanim za Rusiju kako bi izbjegle kontrolu zapadnih regulatora, prenosi Reuters.Sjedinjene Američke Države i Evropska unija su u martu 2022. zabranile izvoz dolara i eura u Rusiju, a ovu prazninu je popunio kineski juan koji je postao najtrgovanija strana valuta na ruskom tržištu.Proširene sankcije SAD usmjerene protiv finansijskih institucija koje posluju sa Rusijom dodatno su ograničile mogućnosti plaćanja, tako da se vlasti u Moskvi okreću novim mogućnostima.Rusija je jedan od globalnih lidera u rudarenju bitkoina i ove godine je preduzela korake da legalizuje ovu aktivnost i odobrila njihovo korišćenje u međunarodnoj trgovini.

Sjedinjene Američke Države i Evropska unija su u martu 2022. godine zabranile izvoz dolara i eura u Rusiju, a ovu prazninu je popunio kineski juan

Rusija počela da koristi bitkoin u međunarodnim plaćanjima

Više od 1.700 ilegalnih migranata stiglo je na Kanarska ostrva proteklih dana, a više od 500 ih je spašeno na moru kod ostrva Lanzarote, prenose španski mediji. Vlasti su upozorile na "preopterećenost zbog povećanog priliva migranata".Za četiri dana, od utorka do subote, na ostrva Gran Kanario, Lanzarote i El Hjero stiglo je 28 brodova sa migrantima koji su krenuli sa afričkog kontinenta.Vlasti na ostrvu Lanzarote u petak su upozorile na prenatrpanost zbog stalnog dolaska čamaca migranata. Za samo dva dana tamo je stiglo 725 osoba, javila je španska televizija RTVE.Ove godine je više od 45.000 ljudi stiglo do Kanarskih ostrva, koja se nalaze bliže zapadnoj obali Afrike nego kontinentalnoj Evropi, navodi list El Mundo, koji sumira podatke španskih vlasti o ostrvima.Prema podacima španske humanitarne organizacije Kaminando Fronteras (Caminando), više od 9.700 ljudi, među kojima je mnogo djece i mladih, umrlo je na atlantskoj ruti, koja se smatra jednom od najsmrtonosnijih migracionih ruta. Kako organizacija navodi, sve više čamaca pluta uz obalu Mauritanije.Predsjednik Kanarskih ostrva Fernando Klavijo Batle (Clavio Batlle) nedavno je pozvao novog komesara EU za migracije Magnusa Brunera (Brunner) da da prioritet otocima u osiguravanju sredstava EU za implementaciju Evropskog pakta o migracijama i azilu, prenosi STA.&nbsp;

Vlasti na ostrvu Lanzarote u petak su upozorile na prenatrpanost zbog stalnog dolaska čamaca migranata

Više od 1.700 migranata u proteklim danima stiglo na Kanarska ostrva 

Predsjednik Saveznog udruženja njemačkih banaka (BdB) Kristijan Zeving (Christian Sewing) očekuje dalji pad broja poslovnica banaka u Njemačkoj. Broj će nastaviti da se smanjuje ​​jer se promijenilo ponašanje kupaca, rekao je Zeving u izjavi za novine medijske grupe Funke.&nbsp;Ipak, poslovnica će biti mnogo i u budućnosti, objasnio je predsjednik udruženja banaka koji je i na čelu Dojče Bank (Deutsche Bank).Mnoge tradicionalne djelatnosti poslovnica kao što su transferi novca sada se odvijaju onlajn, a gotovina se sve češće podiže u supermarketima ili na benzinskim pumpama.- Naravno da će i u budućnosti postojati podružnice za kupce koji traže savjet - rekao je Zeving. Banke u Njemačkoj su takođe uticale na ponašanje klijenata, na primjer kroz svoju politiku naknada.- Trajna slabost ekonomskog rasta u Njemačkoj može se savladati samo kroz sveobuhvatne strukturalne reforme koje će trajno poboljšati uslove ulaganj - bio je jasan predsjednik udruženja banaka.Uprkos svim problemima, Zeving smatra da je za Njemačku 2025. godine moguć lagani ekonomski rast od oko 0,5 odsto, prenosi Fenix.

Mnoge tradicionalne djelatnosti poslovnica kao što su transferi novca sada se odvijaju onlajn, a gotovina se sve češće podiže u supermarketima

Udruženje njemačkih banaka očekuje dalja gašenja poslovnica širom zemlje

Izraelske snage oslobodile su 20 Palestinaca zarobljenih na sjeveru Pojasa Gaze, javlja Anadolu.Lokalni izvori javljaju da je grupa oslobođenih Palestinaca prvo dovedena na graničnu kapiju Karem Abu Salim, a da su potom autobusom Međunarodnog komiteta Crvenog krsta prebačeni u Evropsku bolnicu u Han Junisu (Khan Younis) na jugu Pojasa Gaze.Vidno iscrpljeni Palestinci su podvrgnuti i ljekarskim pregledima.Oslobođeni Palestinci svjedoče da su bili podvrgnuti mučenju, uvredama i ponižavanju u centrima u kojima ih je držao Izrael.Izrael je 5. oktobra pokrenuo kopnenu ofanzivu velikih razmjera na sjeveru Gaze, tvrdeći da sprječava pregrupisavanje palestinske grupe Hamas. Palestinci, međutim, optužuju Izrael da želi okupirati to područje i nasilno raseliti njegove stanovnike.Od tada nikakva humanitarna pomoć, uključujući hranu, lijekove i gorivo, nije bila dozvoljena u to područje, što je preostalo stanovništvo izložilo još većem riziku od gladi.Izrael nastavlja genocidni rat u Gazi u kojem je od 7. oktobra prošle godine ubijen više od 45.500 Palestinaca. Infrastruktura Gaze je u velikoj mjeri devastirana, a brojne žrtve se još uvijek nalaze pod ruševinama.

Oslobođeni Palestinci svjedoče da su bili podvrgnuti mučenju, uvredama i ponižavanju u centrima u kojima ih je držao Izrael

Izrael oslobodio 20 Palestinaca zarobljenih na sjeveru Pojasa Gaze

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Netanyahu) će biti podvrgnut operaciji prostate u podzemnoj sali u Medicinskom centru Hadasa u Ein Keremu, kraj Jerusalema, objavio je danas izraelski TV Kanal 12.Netanjahu će se operisati u ojačanoj operacionoj sali zbog zabrinutosti od mogućeg raketiranja tokom operacije.Rakete su ispaljene i iz Jemena i iz Gaze u pravcu područja Jerusalema u proteklih 48 sati.- Netanjahu će biti operisan danas pod potpunom anestezijom i ostat će u bolnici nekoliko dana poslije operacije uklanjanja prostate - izjavio je danas njegov advokat.Dok traje operacija Netanjahua, v.d. premijera Izraela će privremeno biti ministar pravde Jair Levin.

Netanjahu će biti operisan danas pod potpunom anestezijom i ostat će u bolnici nekoliko dana poslije operacije, rekao je njegov advokat

Zbog opasnosti od raketiranja: Netanjahu operiše prostatu u podzemnoj sali

Masovna grobnica pronađena je u regiji Hola u provinciji Homs, a pretpostavlja se da se u njoj nalaze posmtrni ostaci civila koje je ubio svrgnuti režim Bašara al-Asada (Bashar al-Assad), prenosi Anadolu.Sirijska novinska agencija (SANA) javlja da su na teren upućeni stručni timovi i službenici Civilne zaštite radi otkrivanja grobnica.Asadov režim je ubio najmanje 108 civila, uključujući 49 djece i 34 žene, u Holi 25. maja 2012. godine.Nakon što su režimske artiljerijske snage žestoko bombardovale regiju, prorežimska milicija Šabiha (Shabiha) izvršila je stravičan masakr i ubila civile u regiji Hola.Ovo je samo još jedna u nizu masovnih grobnica pronađenih u Siriji nakon svrgavanja Asadovog režima.

SAD mijenjaju izborne zakone: Tramp na korak od ostvarenja svoje velike želje

Huti na hebrejskom zaprijetili Izraelu: Nećete mirno spavati dok se ubijaju djeca u Gazi

Netanjahu uspješno operisan: Prebačen u podzemnu jedinicu za oporavak

Mask izazvao buru u Njemačkoj: Bijesni vlada i opozicija

Ključni svjetski događaji u 2024. godini: Od razaranja Gaze, pada evropskih vlada do pobjede Trampa

Preminuo bivši američki predsjednik Džimi Karter

Ruske snage zauzele još jedno naselje u regiji Donjeck

Lami poručio: Asma Asad nije dobrodošla u Britaniju

Hamas negirao izraelske tvrdnje da je Ismail Haniyeh ubijen podmetnutom bombom

Azerbejdžan skratio dozvoljeni boravak ruskim državljanima sa 180 na 90 dana

Rusija počela da koristi bitkoin u međunarodnim plaćanjima

Više od 1.700 migranata u proteklim danima stiglo na Kanarska ostrva

Udruženje njemačkih banaka očekuje dalja gašenja poslovnica širom zemlje

Izrael oslobodio 20 Palestinaca zarobljenih na sjeveru Pojasa Gaze

Zbog opasnosti od raketiranja: Netanjahu operiše prostatu u podzemnoj sali

Masovna grobnica pronađena u sirijskom Homsu

Globus

SAD mijenjaju izborne zakone: Tramp na korak od ostvarenja svoje velike želje

Huti na hebrejskom zaprijetili Izraelu: Nećete mirno spavati dok se ubijaju djeca u Gazi

Netanjahu uspješno operisan: Prebačen u podzemnu jedinicu za oporavak

Mask izazvao buru u Njemačkoj: Bijesni vlada i opozicija

Ključni svjetski događaji u 2024. godini: Od razaranja Gaze, pada evropskih vlada do pobjede Trampa

Preminuo bivši američki predsjednik Džimi Karter

Ruske snage zauzele još jedno naselje u regiji Donjeck

Lami poručio: Asma Asad nije dobrodošla u Britaniju

Hamas negirao izraelske tvrdnje da je Ismail Haniyeh ubijen podmetnutom bombom

Azerbejdžan skratio dozvoljeni boravak ruskim državljanima sa 180 na 90 dana

Rusija počela da koristi bitkoin u međunarodnim plaćanjima

Više od 1.700 migranata u proteklim danima stiglo na Kanarska ostrva

Udruženje njemačkih banaka očekuje dalja gašenja poslovnica širom zemlje

Izrael oslobodio 20 Palestinaca zarobljenih na sjeveru Pojasa Gaze

Zbog opasnosti od raketiranja: Netanjahu operiše prostatu u podzemnoj sali

Masovna grobnica pronađena u sirijskom Homsu