Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da će njegova zemlja i Demokratska Narodna Republika Koreja (DNRK) dodatno koordinirati napore u nadolazećoj godini kako bi se nosili s trenutnim prijetnjama i izazovima, javila je u petak službena Korejska centralna novinska agencija ( KCNA). Putin je to ranije saopćio u novogodišnjoj poruci Kim Jong Unu, šefu Radničke partije Koreje i predsjedniku Državnog vijeća DNRK.Napominjući da su njihovi razgovori u Pyongyangu u junu podigli bilateralne odnose na novi nivo, Putin je u poruci naveo da je ugovor o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu između dviju strana, koji je potpisan na temelju rezultata njihovih razgovora, osigurao uslove za temeljno proširenje obostrano korisne bilateralne suradnje u svim bitnijim poljima, navodi KCNA u agencijskoj vijesti.U nadolazećoj godini dvije će strane nastaviti zajednički rad na provedbi tog istorijskog ugovora i daljnju koordinaciju napora u suočavanju s prijetnjama i izazovima sadašnjeg vremena, navodi agencija Putinove riječi.Dvojica državnika potpisala su 19. juna ugovor o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu nakon razgovora u Pjongjangu. Ugovor je stupio na snagu 4. decembra nakon što su u Moskvi razmijenjeni ratifikacijski instrumenti ugovora, prenosi Xinhua.

Putin je to ranije saopćio u novogodišnjoj poruci Kim Jong Unu, šefu Radničke partije Koreje

Putin: Rusija i Sjeverna Koreja koordinirat će napore na polju strateške saradnje

Ono što je sedmicama bilo očito sada je stvarnost: savezni predsjednik Frank-Valter Štajnmajer (Frank-Walter Steinmeier) pristao je na raspuštanje Bundestaga. Time se otvara put za nove izbore 23. februara 2025. godine, javio je bajernski radio.Njemački predsjednik Štajnmajer u petak je objavio svoju odluku o raspuštanju njemačkog parlamenta (Bundestag) i odredio 23. februar kao datum održavanja novih općih izbora.- U "teškim vremenima" postoji potreba za "vladom koja je sposobna djelovati" - rekao je Štajmajer, obrazlažući svoju odluku. Međutim, u svojim razgovorima sa strankama zastupljenim u Bundestagu, nije uspio identificirati nikakvu većinu za to. Zato je uvjeren da su novi izbori najbolji put za dobro Njemačke.Olaf Šolc (Olaf Scholz) je od Bundestaga zatražio glasanje o povjerenju 16. decembra, nakon što se "Semafor koalicija" sastavljena od SPD-a, Zelenih i FDP-a raspala u novembru nakon samo otprilike tri godine. Šolc nije dobio većinu za svoj prijedlog - kako je namjeravao. Zatim je zatražio od Štajnmajera da raspusti Bundestag kako bi otvorio put za nove izbore.

On je odredio 23. februar kao datum održavanja novih općih izbora

Frank-Valter Štajnmajer raspustio njemački parlament

Veliki vojvoda Luksemburga abdicirao je sa prijestolja u iznenađujućem potezu na Badnje veče.- Proteklih četvrt vijeka bilo je ispunjeno izazovima, prilikama i nadama za bolju budućnost: tehnološkim i ekonomskim napretkom, društvenim promjenama, ali i mnogim sukobima - rekao je u svom govoru na Badnje veče veliki vojvoda Anri, 69,&nbsp; koji je na prijestolju proveo 24 godine, od 2000. godine, javlja UPI.<h2>Slijedi primjer</h2>Odlazeći, rekao je, da su to bili trenuci koji su ih naveli na razmišljanje i zbližili kao naciju. Naime, on se povlači u korist svog sina, princa Gijoma.Gijom se u oktobru 2012. oženio princezom Stefani de Lanoa, belgijskom groficom koja će postati nova velika vojvotkinja. Par ima dva sina, od kojih će jedan vjerovatno jednog dana naslijediti prijestolje.Anri slijedi primjer svog pokojnog oca, velikog vojvode Žana, koji je također abdicirao sa prijestolja nakon 36 godina, tokom govora na Badnje veče 1999. godine.- Kada se danas osvrnem na proteklih gotovo 25 godina, činim to s dubokom zahvalnošću i poniznošću. To je bilo razdoblje u kojem je Luksemburg postigao veliki napredak, i drago mi je što sam mogao biti dio tog puta zajedno sa vama i mojom suprugom, velikom vojvotkinjom Marijom Terezom - rekao je Anri.&nbsp;<h2>Uloga u upravljanju</h2>Čini se da je ovo bilo planirano već neko vrijeme, nakon što je u junu objavljeno da će Gijom preuzeti očevu ulogu u upravljanju.Ova abdikacija prati niz drugih u posljednjih nekoliko godina među evropskim krunama, poput Španije, Belgije i Holandije, u novijem trendu ustupanja mjesta mlađim članovima kraljevskih porodica. Najskoriji primjer je bila kraljica Margareta II od Danske, koja je prošle godine u decembru najavila svoju abdikaciju. To je uslijedilo nakon smrti kraljice Elizabete II 2022. godine, najdugovječnijeg britanskog monarha, koja je vladala 70 godina.U oktobru je Gijom imenovan za zamjenika velikog vojvode Anrija na ceremoniji u Velikoj vojvodskoj palati u Luksemburgu.- Čvrsto vjerujem u sljedeću generaciju, koja će preuzeti odgovornost za svijet koji će, nadamo se, biti mirniji i održiviji. Za većinu moje generacije, sada je vrijeme da se povuče. To je prirodan proces - zaključio je veliki vojvoda Anri.

On se povlači u korist svog sina, princa Gijoma

Iznenađujući potez: Veliki vojvoda od Luksemburga abdicirao poslije 24 godine na tronu

"Azerbaijan Airlines" saopćio je da je pad aviona u kojem je poginulo 38 osoba uzrokovan "vanjskim fizičkim i tehničkim smetnjama", prema preliminarnim nalazima.Vijest dolazi nakon što su se pojavile sumnje da su ruski sistemi protuzračne odbrane oborili avion koji je letio prema Groznom iz Bakua, glavnog grada Azerbejdžana.Ranije danas ruski nadzornik avijacije rekao je da su kapetanu aviona ponuđeni drugi aerodromi za slijetanje, ali je odlučio letjeti u zapadni Kazahstan, gdje se na kraju srušio.

Vijest dolazi nakon što su se pojavile sumnje da su ruski sistemi protuzračne odbrane oborili

"Azerbaijan Airlines" potvrdio uzrok nesreće u kojoj je poginulo 38 osoba

Ruski zamjenik ministra vanjskih poslova upozorio je buduću administraciju Donalda Trampa da Moskva razmatra cijeli niz mogućih koraka u vezi s nuklearnim testiranjem zbog Trampovog radikalnog stava o tom pitanju.List Komersant citirao je zamjenika ministra vanjskih poslova Sergeja Rjabkova, zaduženog za nadzor naoružanja, da je Trump zauzeo radikalan stav o Ugovoru o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa (CTBT) tijekom prvog mandata. - Međunarodna situacija je trenutno izuzetno teška, američka je politika izrazito neprijateljski nastrojena prema nama u raznim aspektima. Dakle, način na koji ćemo djelovati radi osiguranja sigurnosti te moguće mjere i radnje, a da se pošalju politički prikladni signali uz ono što stručnjaci smatraju, ne predviđa nikakve iznimke - rekao je Rjabkov.Tokom prvog Trampovog predsjedničkog mandata od 2017. do 2021., njegova administracija je raspravljala o tome hoće li ili ne provesti prvu američku nuklearnu probu od 1992. godine, objavio je Vašington Post 2020. godine.Postsovjetska Rusija nije provela nuklearni test. Sovjetski Savez je posljednji put pokus proveo 1990. Predsjednik Vladimir Putin je rekao da bi Rusija razmislila o testiranju nuklearnog oružja ako to urade Sjedinjene Države.Od raspada Sovjetskog Saveza 1991., samo nekoliko zemalja je testiralo nuklearno oružje, prema Udruženju za kontrolu naoružanja: Sjedinjene Države su posljednji put testirale 1992., Kina i Francuska 1996., Indija i Pakistan 1998. i Sjeverna Koreja 2017.

Moskva razmatra cijeli niz mogućih koraka u vezi s nuklearnim testiranjem zbog Trampovog radikalnog stava o tom pitanju

Rusija upozorava SAD o mogućim nuklearnim testiranjima



Povrijeđeni sjevernokorejski vojnik zarobljen od strane ukrajinskih snaga je poginuo, javila je novinska agencija Yonhap, pozivajući se na izjavu južnokorejske obavještajne agencije.Nacionalna obavještajna služba Južne Koreje saopćila je da je preko "savezničke obavještajne agencije" potvrdila da je vojnik preminuo od "teških povreda", prenosi Yonhap.Sjeverna Koreja je poslala više od 10.000 vojnika u pomoć Rusiji, prema Kijevu i Seulu - iako Moskva i Pjongjang nisu ni potvrdili ni negirali svoje prisustvo.Obavještajna agencija je ranije potvrdila da su ukrajinske snage uhvatile vojnika nakon što je fotografija koja navodno pokazuje da je muškarac kružila Telegramom.- Ovo je prvo u nizu hapšenja i ubistava. Za Ukrajince je korisnije uhvatiti ove sjevernokorejske trupe i pokušati ih razmijeniti s Rusima za ukrajinske ratne zarobljenike - rekao je za BBC Jang Uk, istraživač na Institutu za političke studije Asan. Nedavne slike iz rusko-ukrajinskog rata potvrdile su spekulacije da će "sjevernokorejske trupe biti raspoređene u velikom broju na napad ruske komande", rekao je Jang.On je, međutim, dodao i da će "biti izazov dokazati njihovu sjevernokorejsku nacionalnost".Ukrajinske snage kažu da su sjevernokorejskim vojnicima izdate lažne ruske lične karte, dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prošle sedmice objavio snimak na kojem se vidi kako ruske trupe pale lica ubijenih Sjevernokorejaca kako bi sakrili njihov identitet.Ukrajinske i južnokorejske obavještajne službe saopćile su da su sjevernokorejske trupe raspoređene u Rusiji povučene iz 11. korpusa, poznatog i kao Olujni korpus. Jedinica je obučena za infiltraciju, infrastrukturne sabotaže i atentate.Više od 3.000 sjevernokorejskih vojnika je poginulo ili ranjeno u borbama u ruskoj regiji Kursk, rekao je Zelenski u ponedjeljak.Dodao je da je saradnja Moskve i Pjongjanga povećala "rizik od destabilizacije" Korejskog poluostrva.

Ranije je potvrđeno da su ukrajinske snage uhvatile vojnika nakon što je fotografija koja navodno pokazuje da je muškarac kružila Telegramom

Sjevernokorejski vojnik zarobljen u Ukrajini je poginuo

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je otvoren za mirovne pregovore s Ukrajinom u Slovačkoj "ako do toga dođe", donosi kao glavnu vijest britanski Sky News.Predsjednik Putin je kazao da je slovački premijer Robert Fico, koji je ove sedmice posjetio Kremlj, ponudio Slovačku kao mjesto za pregovore dok se rat u Ukrajini bliži trećoj godini. Putin je izjavio da bi slovačke vlasti "rado pružile platformu za pregovore".- Ne protivimo se, ako do toga dođe. Zašto ne? Slovačka zauzima neutralan stav - rekao je Putin, dodajući da je odlučan okončati sukob u Ukrajini, koji je započeo kopnenom, zračnom i pomorskom invazijom u februaru 2022.&nbsp;Ukrajina se još nije očitovala o ponudi Slovačke, no predsjednik Volodimir Zelenski više je puta kritizirao tu zemlju, koja graniči s Ukrajinom, zbog prijateljskog stava premijera Fica prema Rusiji otkako se vratio na vlast nakon izbora 2023.Putin je opetovano tvrdio da je Rusija otvorena za razgovore o okončanju sukoba s Kijevom, ali da će uprkos svemu ostvariti svoje ciljeve u Ukrajini.Ranije je tražio od Ukrajine da povuče svoju kandidaturu za članstvo u NATO-u i prizna teritorijalne dobitke Rusije. I Kijev i Zapad odbili su te zahtjeve.Iako je Zelenski veći dio sukoba insistirao na tome da će se Ukrajina nastaviti boriti dok ne povrati kontrolu nad svim svojim teritorijima, čini se da se njegov stav o pregovorima sada mijenja.U intervjuu za Sky News, Zelenski je nagovijestio da bi se sporazum o prekidu vatre mogao postići ako bi teritorij pod ukrajinskom kontrolom bio stavljen "pod kišobran NATO-a".To bi mu omogućilo da kasnije "diplomatskim putem" pregovara o povratu preostalih teritorija.Ukrajinski predsjednik je prošle sedmice priznao da njegove snage neće moći ponovno zauzeti teritorije koje je Rusija okupirala na istoku Ukrajine i poluotoku Krimu.Iako Kijev nikada ne bi priznao rusku vlast, Zelenski je rekao da je diplomatija jedina opcija kako bi se Putina prisililo na povlačenje vojske.Rat u Ukrajini također je ostavio razorne posljedice i na Rusiju. Analize britanske vlade i vojske procjenjuju da je Rusija izgubila oko pola miliona vojnika, ubijenih ili ranjenih, u sukobu u Ukrajini.Pritisak na ljudstvo je toliki da se Kremlj obratio jednom od svojih preostalih saveznika, Sjevernoj Koreji, za osiguravanje dodatnih snaga.Procjenjuje se da je između 10.000 i 12.000 sjevernokorejskih vojnika poslano u oktobru da se bore uz rusku vojsku u regiji Kursk. Međutim, njihov nedostatak borbenog iskustva doveo je do velikih gubitaka, a Zelenski je ranije ove sedmice izjavio da je već 3.000 sjevernokorejskih vojnika ubijeno ili ranjeno.

Ukrajina se još nije očitovala o ponudi, predsjednik Volodimir Zelenski više je puta kritizirao tu zemlju

Britanci tvrde: Putin odlučio gdje će se mirovni pregovori održati - ako do njih dođe

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je Francuska u više navrata tajnim kanalima kontaktirala Moskvu kako bi razgovarali o situaciji u Ukrajini, ali bez uključivanja Kijeva u pregovore.- Naše francuske kolege su nas nekoliko puta kontaktirali putem zatvorenih kanala… Ali, bez Ukrajine - rekao je Lavrov u intervjuu za nekoliko medija, prenijela je agencija RIA Novosti.Ove su tvrdnje unijele veliki nemir u diplomatske krugove, a Francuska je odmah reagirala insistirajući da Rusija mora preuzeti punu odgovornost za rat koji je pokrenula, te da se mir može postići samo pod uvjetima koje definira Ukrajina.- Ruske vlasti su navikle davati nepromišljene izjave s ciljem manipulacije ratom agresije za koji snose punu odgovornost. Ako Rusija želi mir, mora okončati rat - izjavio je neimenovani francuski diplomata kao odgovor na tvrdnje Lavrova.Diplomata koji je htio ostati anoniman naglasio je u izjavi za Politico da je od početka rata stav Francuske jasan – Ukrajina, kao napadnuta zemlja, ima pravo odrediti vrijeme i uvjete za pregovore.&nbsp;- Ukrajina je predložila mirovnu formulu koju Francuska podržava. Mir zaključen bez Ukrajinaca nikada ne bi mogao biti trajan - dodao je.Lavrov je u svojoj kritici francuske pozicije kritikovao ono što naziva “dvosmislenim” stavom te zemlje, posebno se osvrćući na inicijativu francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) o uspostavljanju mirovnih snaga u postratnoj Ukrajini.- Takvo dvosmisleno ponašanje ne ulijeva povjerenje niti stvara želju da ozbiljno razmatramo ono što naše francuske kolege predlažu - rekao je Lavrov.Makron je prošlog mjeseca komentirao telefonski razgovor njemačkog kancelara Olafa Šolca (Scholz) s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, navodeći da je “pokretanje inicijativa” uvijek pozitivno, ali i dodao da “bez obzira na to što Putin kaže, on ne želi mir i nije spreman za pregovore”.Makron nije isključio mogućnost ponovnog dijaloga s Putinom, ali je naglasio da bi to moglo uslijediti tek “kada kontekst i uvjeti budu odgovarajući.”&nbsp;Podsjetimo, Makron je prije tri godine pokušao spriječiti rat kroz direktne razgovore s Putinom, ali bez uspjeha, prenio je Politico.

Šef ruske diplomatije navodi da su ih više puta kontaktirali kako bi razgovarali o situaciji u Ukrajini, ali bez uključivanja Kijeva u pregovore

Lavrov unio nemire u diplomatske krugove: "Znate li ko nas je tajno zvao"

Pripadnici ukrajinskih specijalnih jedinica jučer su u borbama s ruskim snagama u Kurskoj oblasti zarobili sjevernokorejskog vojnika. Kasno sinoć ta informacija proširila se proukrajinskim kanalima na društvenim mrežama, a jutros ju je potvrdila i južnokorejska obavještajna agencija.Vjeruje se da je taj vojnik prvi sjevernokorejski ratni zarobljenik zarobljen od decembra, kada je Pjongjang poslao svoje vojnike u Rusiju da pomognu u ratu protiv ukrajinskih vojnika u ruskoj regiji Kursk. Potvrda iz Južne Koreje stigla je nakon što je Telegramom kružila fotografija koja, po svemu sudeći, prikazuje ranjenog i zarobljenog sjevernokorejskog vojnika. Sjeverna Koreja je poslala više od 10.000 vojnika u pomoć Rusiji, tvrde Kijev i Seul, iako ni Moskva i Pjongjang nisu niti potvrdili niti demantirali njihovu prisutnost.- Ovo je prvo zarobljavanje - rekao je za BBC Jang Uk, naučni saradnik na Azijskom institutu za političke studije.&nbsp;- Za Ukrajince je korisnije zarobiti ove sjevernokorejske vojnike i pokušati ih razmijeniti s Rusima za ukrajinske ratne zarobljenike.

Sjeverna Koreja je navodno poslala više od 10.000 vojnika u pomoć Rusiji

Ukrajinci zarobili prvog sjevernokorejskog vojnika: "To im je korisnije"

Avion "Azerbaijan Airlinesa" oboren je iznad Groznog, na ruskom teritoriju. U isto vrijeme stižu vijesti iz Čečenije, gdje je, iznad glavnog grada Groznog, i oboren azerbejdžanski avion.Zloglasni čečenski vođa Ramzan Kadirov je odlikovao svog nećaka Hamzata medaljom "Za zasluge za Čečensku Republiku".Hamzat je prethodno izvijestio da je uništio sve ciljeve iznad Čečenije na dan kada je oboren avion "Azerbaijan Airlinesa", u nesreći u kojoj je poginulo 38 osoba.

Nakon nagađanja o mogućem sudaru azerbejdžanskog aviona s jatom ptica - sve više vodećih svjetskih medija prenosi riječi stručnjaka koji vjeruju da je za nesreću odgovorna ruska protuzračna odbrana.Preživjeli putnik rekao je da pilot dva puta pokušao sletjeti u Grozni uprkos gustoj magli, da se pri trećem pokušaju čula eksplozija.Na temelju objavljenih snimki stručnjaci zaključuju kako sve upućuje na to da su rupe na olupini aviona prouzročene ruskim sistemom protuzračne odbrane. Isto tvrde i izvori u Azerbejdžanu upoznati s istragom.

Hamzat je prethodno izvijestio da je uništio sve ciljeve iznad Čečenije na dan kada je oboren avion "Azerbaijan Airlinesa"

Kadirov odlikovao nećaka koji se hvalio da je "uništio sve ciljeve iznad Čečenije"

Hoće li u 2025. godini Rusija upasti u ekonomsku krizu, a neki čak govore i o mogućoj katastrofi koja se valja na horizontu, jer više ne može izdržati tolike vojne izdatke ne samo za oružje i logistiku, nego i za subvencije za vojnike poput velikih plaća, pomoći za obitelji poginulih te otpisivanje kredita i dugova sudionicima rata?&nbsp;Na početku treće godine rata protiv Ukrajine "zlatne zalihe" su se iscrpile, proizvodnja pada, inflaciju ne mogu obuzdati, a ponestaje sredstava za socijalne potrebe i mir koji režim Vladimira Putina ovih ratnih godina koristi za smirivanje stanovništva.- Bliži li se skori krah ruske ekonomije - pita se u svojoj analizi neovisni ruski portal Novaja gazeta Europa.&nbsp;Ekonomski analitičari s kojim su razgovarali, predviđaju u 2025. osiromašenje ruskog stanovništva, odnosno pad standarda i platežne moći te neobuzdani rast cijena. Rusi su posljednjih godina ipak naučili živjeti bogatije i bez nestašica, uz rast standarda, tako da su stasale generacije koje se ne sjećaju siromaštva, redova i nestašica iz vremena Sovjetskog saveza.Zbog toga je i sociološko i političko pitanje kako će se te nove generacije nositi ako se vrate, čak i na umjerenom nivou, ta sovjetska vremena. Iako se vojna industrija još drži, Rusiju čeka, prema predviđanjima, ili "rast bez razvoja" ili "stagflacija - stagnacija proizvodnje uz stalni rast inflacije".&nbsp;Stoga je za nadolazeću "ekonomsku 2025." profesor Branislav Slančev sa Univerziteta San Diego u Kaliforniji rekao da "ruska privreda ne može podnijeti vojne izdatke koje zahtijeva Putin" a da se to ne odrazi na cjelokupnu ekonomsku situaciju koja se kreće na rubu izdržljivosti.Upravo takve prognoze natjerat će Putina na kakve-takve mirovne pregovore ili, pak, na zamrzavanje sukoba kako bi u tom periodu uspio oporaviti ekonomiju. Putin se sve ovo vrijeme hvalio rastom BDP-a i ismijavao je sankcije, ali taj je rast bio samo zbog vojne industrije, koja također više ne može pratiti takav tempo proizvodnje. Prema jednom od glavnih ekonomskih kanala, MMI, stopu inflacije ne nazivaju katastrofom, nego kažu kako je za to nemoguće "pronaći pravi termin".Neki ekonomisti, poput Konstantina Sonina, kažu da cijene rastu dvostruko brže nego što izvještava ruska državna statistička agencija Rosstat. Aleksandar Isakov, ekonomski stručnjak za Rusiju, srednju i istočnu Evropu, za "Bloomberg Economic" je rekao da će ruski potrošači sljedeće godine morati štedjeti novac jer Vladimir Putin neće moći garantovati, kako se kaže u Rusiji, "i topove i maslac".&nbsp;Doktor ekonomskih nauka Igor Lipsic u intervjuu za "Novaju gazetu Europa" predviđa ne samo pad prihoda, nego i nestašicu robe, odnosno povratak na stara "vremena deficita" kao rezultat nastojanja vlasti da kontroliraju i reguliraju galopirajuće cijene.Razlozi ovakvih apokaliptičnih prognoza su činjenica da sankcije ipak polako počinju djelovati, bez obzira na mnoge kanale kojima ih Rusija uspijeva zaobići, zatim militarizacija ekonomije te cijene energenata, pogotovo nafte, koje su sve nestabilnije. Padne li njihova cijena u 2025. godini na manje od 60 dolara za barel, ruski proračun naći će se u problemu.&nbsp;Pogotovo je u Kremlju porasla zabrinutost jer je veću proizvodnju nafte najavio Donald Tramp (Trump), ali i Saudijska Arabija. Uz to, predviđa se da bi i Kina i SAD mogli upasti u ekonomske probleme, što automatski znači pad cijene energenata, a to će se još drastičnije odraziti upravo na rusku ekonomiju.Name, Rusija je gubitak evropskog energetskog tržišta nadomjestila prodajom u Kinu - doduše, po dampinškim cijenama koje je pokrivala količinom, ali Kina već ima dovoljno nafte, pa čak i rusku preprodaje po višim cijenama. Bude li to tako, ruska će ekonomija još brže skliznuti u recesiju. Glavna ekonomistica T-investicija Sofija Donjec za "Novaju gazetu" prognozira da bi se "ruske zlatne rezerve", ako cijena barela padne na 50 dolara, mogle iscrpiti za samo godinu dana.Smatra da država može tome doskočiti na tri načina: smanjivanjem rashoda, odnosno da živi prema mogućnostima, povećanjem poreza i opterećivanjem industrije, stanovništva i oligarha ili da jednostavno "doštampava rublje", a što to znači, ne treba niti govoriti.&nbsp;Kad je riječ o rubljama, iako je u 2023. godini uspijevala zadržati nivo, pa čak i rasti u odnosu na dolar i euro, u 2024. je zabilježen usporen, ali stalni pad u odnosu na te dvije najjače svjetske valute, koji će se u 2025. godini još jače nastaviti.Ruska ekonomija praktički je postala ratna. Zbog boljih plaća ratna industrija ima višak radnika, a uz rekordnu nezaposlenost - jer u ratnim djelovanjima angažirano je više od milion radnosposobnih ljudi, a gubici, poginuli i ranjeni, veći su od 600 hiljada - osjeća se nedostatak radne snage u ostalim granama industrije i poljoprivrede. Čak i režimski stručnjaci govore da Rusija mora potražiti radnu snagu na "gastarbajterskom tržištu", koje je Rusija počela zatvarati, ili u Sjevernoj Koreji.Financijski stručnjak Oleg Vjugin u intervjuu za "RTVi" izjavio je da će prihodi prestati rasti, a nekima će i pasti. Problem je to što 40 posto proračuna ide na vojne potrebe, a to je gotovo više nego što je bio "ratni proračun" SSSR-a na vrhuncu utrke u naoružanju i u jeku invazije na Afganistan, tokom hladnog rata.&nbsp;Ruska ekonomija nastavila je patiti od dječjih bolesti SSSR-a - "bombe i rakete su naučili praviti, ali automobile, frižidere, tostere i kompjutere nisu". I to je boljka koju nikad nisu uspjeli nadići, a sada kad više nema uvoza tehnologije, hrane i proizvoda široke potrošnje sa Zapada, pojavljuje se nestašica i primjetna je sve veća ovisnost o kineskim proizvodima, a to Rusiju čini taocem Kine.Ruski vojni analitičar Jurij Fjodorov navodi da ruska vojna industrija ne stigne kompenzirati ratne gubitke tenkova, drugih vojnih vozila i dobrog dijela artiljerije, a fabrike ne mogu isporučivati protuzračne sisteme kolike su potrebe zbog sve jačih i efikasnijih ukrajinskih napada bespilotnim letjelicama i dronovima. Problem je i u drastičnom padu investicija ili kineskim investicijama koje dugoročno mogu stvoriti nedodirljive "kineske oaze" na koje ruska ekonomija i, još gore, politika neće imati utjecaja.No, dok Rusija sklapa tenkove i širom svijeta traži rezervne dijelove za vojne avione, riskira propustiti sljedeći tehnološki skok, čime će još više zaostajati za razvijenijim zemljama, zaključuje "Novaja gazeta".Prema njihovim navodima, krajem 20. stoljeća upravo se to dogodilo s kompjuterskom revolucijom: Rusija još uvijek nema vlastitu proizvodnju komponenti za elektroniku. Sada će se, kako kaže ekonomista Ruben Enikolopov, "eksponirati" zaostajanje u jednoj od najperspektivnijih industrija: području umjetne inteligencije.- Nemoguće je raditi u izolaciji. To su tehnologije koje zahtijevaju punu uključenost u globalne procese i globalnu saradnju - objasnio je Enikolopov.&nbsp;"Novaja gazeta" pita se kako će Rusija nadoknaditi taj tehnološki zaostatak, pogotovo uz oslanjanje na najarhaičnije režime, poput Irana i Sjeverne Koreje.- S vremenom će Rusi imati sve manje pristupa tehnološkim dostignućima koja već postoje, a koja će i dalje biti dostupna razvijenim zemljama. Kvaliteta života također će patiti zbog činjenice da će Kremlj vjerojatno morati rezati "nevojne" troškove i povećati poreze. Bez toga je malo vjerovatno da će moći održavati resurse i rezerve izdržljivosti - zaključuje ruski neovisni portal "Novaja gazeta Europa".

Bliži li se skori krah ruske ekonomije, pitaju se i najlojalniji analitičari režimu ruskog predsjednika

Iscrpljene "zlatne zalihe": Ekonomski krah kao posljednji ekser u kovčegu Putinovog pohoda na Ukrajinu

Najmanje 50 osoba, među kojima petoro medicinskih radnika, poginulo je večeras u napadima izraelskih ratnih aviona na bolnicu "Kemal Adwan u Pojasu Gaze, javlja Anadolu.U saopćenju palestinskog Ministarstva zdravstva u Gazi navodi se da je izraelska vojska zračnim udarima bombardirala zgrade oko bolnice "Kemal Adwan" na sjeveru Gaze.Istaknuto je da su zdravstveni radnici Abdulmecid Ebu el-Ays i Mahir el-Acrami poginuli u napadu u blizini bolnice, a njihova tijela još uvijek ne mogu biti odnesena s ulice zbog napada koji traju.Upućen je poziv međunarodnoj zajednici da zaštiti civilno stanovništvo u Gazi od izraelskih napada.Izrael je nastavio rat protiv Gaze u kojem je ubijeno gotovo 45.400 ljudi, većinom žena i djece, od prekograničnog napada palestinske otporne skupine Hamas 7. oktobra 2023. godine.Međunarodni kazneni sud izdao je prošlog mjeseca naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i njegovog bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.Izrael se također suočava s tužbom za genocid pred Međunarodnim sudom pravde zbog svojih postupaka u Gazi.

Upućen je poziv međunarodnoj zajednici da zaštiti civilno stanovništvo u Gazi od izraelskih napada

Izraelci izveli stravičan napad na Gazu: Najmanje 50 Palestinaca ubijeno u zračnom udaru na bolnicu

Vijeće za američko-islamske odnose (CAIR) pozvalo je u četvrtak američke medije da osude najnovija izraelska ubistva i napade na novinare u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali, javlja Anadolu.- Šuteći dok su njihove palestinski kolege ubijani, kidnapovani i napadani, američki medijski profesionalci daju prešutno odobrenje krajnje desnoj izraelskoj vladi da nastavi svoju kampanju cenzure usmjerenu na sve one koji razotkrivaju njezin stalni genocid - rekao je direktor nacionalnih komunikacija CAIR-a Ibrahim Huper (Hooper), navedeno je u saopćenju.Ove izjave uslijedile su nakon što je pet novinara kanala "Al-Quds Today" ubijeno u četvrtak kada je u izraelskom zračnom napadu pogođen njihov kombi za emitovanje u blizini bolnice Al-Awda u izbjegličkom kampu Nuseirat u Gazi.Video objavljen na internetu prikazuje izraelskog vozača koji pokušava pregaziti novinara na okupiranoj Zapadnoj obali tokom prenosa uživo izraelskog napada na izbjeglički kamp u Tulkaremu.- Genocidna izraelska vlada uživa nekažnjivost u napadima na medije zbog nedostatka izvještaja o njihovim ubistvima, napadima i otmicama usmjerenim na novinare. Ovo mora prestati, a novinari moraju početi tačno izvještavati o izraelskom pokolju, masovnom uništenju, prisilnom izgladnjivanju i etničkom čišćenje, i nazovite to kako jest – 'genocid' - rekao je Huper.Izrael je ubio više od 130 palestinskih novinara od početka genocida u Gazi i ne dopušta stranim novinarima ulazak u enklavu, osim uz vojnu pratnju, navodi se u priopćenju CAIR-a.Izrael je nastavio genocidni rat protiv Gaze u kojem je ubijeno gotovo 45.400 ljudi, većinom žena i djece, od prekograničnog napada palestinske otporne skupine Hamas 7. listopada 2023. godine.Međunarodni kazneni sud izdao je prošlog mjeseca naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua (Netanyahu) i njegovog bivšeg ministra odbrane Joava Galanta (Yoav Gallant) zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.Izrael se također suočava s tužbom za genocid pred Međunarodnim sudom pravde zbog svojih postupaka u Gazi.

Genocidna izraelska vlada uživa nekažnjivost u napadima na medije zbog nedostatka izvještaja o njihovim ubistvima, poručili su

Muslimani SAD pozvali američke medije da osude izraelska ubistva novinara

Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je kako se nastoji okončati sukob s Ukrajinom, ali Moskva ima jedan uslov, a to je da se ispoštuje obećanje Džoa Bajdena (Joe Biden).- Ne znam šta sada govore u novonastalom timu izabranog američkog predsjednika, znam da mi je bivši predsjednik Bajden o tome, to nije tajna, rekao još 2021. godine.&nbsp;Ponudio mi je upravo da odloži prijem Ukrajine u NATO za 10-15 godina - rekao je Putin.Ruski predsjednik je naglasio da "ukoliko nova administracija bude na istom ili sličnom kursu kao prethodna, da će put do mira biti značajno otežan".Putin je dodao da je iz moskovske perspektive bilo kada i u bilo kojem aranžmanu prijem Ukrajine u NATO je crvena linija.

On je naveo da "ukoliko nova administracija bude na istom ili sličnom kursu kao prethodna, da će put do mira biti značajno otežan"

Putin o ratu u Ukrajini: Moskva ima uslov za kraj sukoba, traži da se ispoštuje Bajdenovo obećanje

Liban je u četvrtak saopćio kako se raduje najboljim susjedskim odnosima sa Sirijom, u svojoj prvoj službenoj poruci novoj administraciji u Damasku.Libanski ministar vanjskih poslova Abdulah Buhabib (Abdallah Bouhabib) prenio je tu poruku sirijskom kolegi Asadu Hasanu Al-Šibaniju (Asaad Hassan al-Shibani) u telefonskom razgovoru, saopćilo je libansko ministarstvo vanjskih poslova na platformi društvenih mreža X.Libanski pokret Hezbollah koga podržava Iran odigrao je glavnu ulogu u podršci svrgnutom sirijskom predsjedniku Bašaru al-Asadu (Bashar al-Assad) tokom godina rata, prije nego što je vratio svoje borce u Liban tokom prošle godine da se bore u teškom ratu koji je započeo s Izraelom - u pomaku koji je oslabio linije odbrane sirijske vlade.Pod vlašću Asada, Hezbollah je koristio Siriju za dopremanje oružja i druge vojne opreme iz Irana, preko Iraka i Sirije, te u Liban. Borci protiv Asada zauzeli su, međutim, 6. decembra granicu s Irakom i presjekli tu rutu, a dva dana kasnije pobunjenici su zauzeli prijestonicu Damask.Munjeviti napad pobunjenika na Siriju uslijedio je ubrzo nakon što je prekidom vatre u novembru zaustavljen rat između Izraela i Hezbollaha.Hezbollah je počeo napadati preko sjeverne izraelske granice u znak podrške Gazi dan nakon 7. oktobra 2023., kada je palestinska grupa Hamas povela razorni napad na Izrael koji je pokrenuo rat u Gazi koji još traje, prenosi Reuters.

Libanski pokret Hezbollah koga podržava Iran odigrao je glavnu ulogu u podršci svrgnutom sirijskom predsjedniku Bašaru al-Asadu

Liban se raduje najboljim susjedskim odnosima sa Sirijom

Ruski Predsjednik Vladimir Putin izjavio je u četvrtak da ove godine više nema vremena za potpisivanje novog ukrajinskog ugovora o tranzitu plina, te je oštro optužio Ukrajinu što je odbila produžiti sporazum koji plin dovodi u Slovačku, Češku i Austriju. - Najavili su da neće obnoviti ugovor - kazao je Putin, dodajući da Kijev tim potezom kažnjava Evropu.Sadašnji petogodišnji ugovor o tranzitu plina između Rusije i Ukrajine ističe krajem godine.- Nema ugovora i nemoguće ga je sklopiti u tri do četiri dana - kazao je Putin na brifingu koji je prenosila televizija.Ruske isporuke plina Evropi preko Ukrajine relativno su male. Rusija je isporučila oko 15 milijardi kubnih metara plina preko Ukrajine 2023. godine - samo osam posto najvećeg protoka ruskog plina u Evropu različitim rutama 2018-19.Plinovod Urengoj-Pomari-Užgorod iz sovjetske ere dovodi plin iz Sibira preko grada Sudža - koji je sada pod kontrolom ukrajinskih vojnih snaga - u ruskoj regiji Kursk. Zatim teče kroz Ukrajinu u Slovačku.U Slovačkoj se plinovod odvaja na krakove koji idu prema Češkoj i Austriji.- Rusija je spremna snabdijevati ​plinom preko Ukrajine bilo kog kupca, ali Kijev to onemogućuje, rekao je Putin.Putin je također ponovio da je Rusija spremna snabdijevati ​​Evropu plinom preko Poljske plinovodom Jamal-Evropa, prenosi Reuters.

Putin: Rusija i Sjeverna Koreja koordinirat će napore na polju strateške saradnje

Frank-Valter Štajnmajer raspustio njemački parlament

Iznenađujući potez: Veliki vojvoda od Luksemburga abdicirao poslije 24 godine na tronu

"Azerbaijan Airlines" potvrdio uzrok nesreće u kojoj je poginulo 38 osoba

Rusija upozorava SAD o mogućim nuklearnim testiranjima

Sjevernokorejski vojnik zarobljen u Ukrajini je poginuo

Britanci tvrde: Putin odlučio gdje će se mirovni pregovori održati - ako do njih dođe

Lavrov unio nemire u diplomatske krugove: "Znate li ko nas je tajno zvao"

Ukrajinci zarobili prvog sjevernokorejskog vojnika: "To im je korisnije"

Kadirov odlikovao nećaka koji se hvalio da je "uništio sve ciljeve iznad Čečenije"

Iscrpljene "zlatne zalihe": Ekonomski krah kao posljednji ekser u kovčegu Putinovog pohoda na Ukrajinu

Izraelci izveli stravičan napad na Gazu: Najmanje 50 Palestinaca ubijeno u zračnom udaru na bolnicu

Muslimani SAD pozvali američke medije da osude izraelska ubistva novinara

Putin o ratu u Ukrajini: Moskva ima uslov za kraj sukoba, traži da se ispoštuje Bajdenovo obećanje

Liban se raduje najboljim susjedskim odnosima sa Sirijom

Putin: Nema vremena za novi ugovor o tranzitu ruskog plina preko Ukrajine za Evropu

Globus

Putin: Rusija i Sjeverna Koreja koordinirat će napore na polju strateške saradnje

Frank-Valter Štajnmajer raspustio njemački parlament

Iznenađujući potez: Veliki vojvoda od Luksemburga abdicirao poslije 24 godine na tronu

"Azerbaijan Airlines" potvrdio uzrok nesreće u kojoj je poginulo 38 osoba

Rusija upozorava SAD o mogućim nuklearnim testiranjima

Sjevernokorejski vojnik zarobljen u Ukrajini je poginuo

Britanci tvrde: Putin odlučio gdje će se mirovni pregovori održati - ako do njih dođe

Lavrov unio nemire u diplomatske krugove: "Znate li ko nas je tajno zvao"

Ukrajinci zarobili prvog sjevernokorejskog vojnika: "To im je korisnije"

Kadirov odlikovao nećaka koji se hvalio da je "uništio sve ciljeve iznad Čečenije"

Iscrpljene "zlatne zalihe": Ekonomski krah kao posljednji ekser u kovčegu Putinovog pohoda na Ukrajinu

Izraelci izveli stravičan napad na Gazu: Najmanje 50 Palestinaca ubijeno u zračnom udaru na bolnicu

Muslimani SAD pozvali američke medije da osude izraelska ubistva novinara

Putin o ratu u Ukrajini: Moskva ima uslov za kraj sukoba, traži da se ispoštuje Bajdenovo obećanje

Liban se raduje najboljim susjedskim odnosima sa Sirijom

Putin: Nema vremena za novi ugovor o tranzitu ruskog plina preko Ukrajine za Evropu