Legitimni sigurnosni interesi Turske u kontekstu prijetnji iz Sirije moraju biti osigurani, izjavio je u četvrtak ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, javlja Anadolu.U obraćanju novinarima u Moskvi, Lavrov je rekao da ruska ambasada u Damasku nastavlja s radom, te da preko diplomatske misije Moskva održava kontakte s novim sirijskim vlastima nakon pada Asadovog (Assad) režima.Prije svega, trenutno razgovaramo o praktičnim pitanjima koja se odnose na pružanje sigurnosti ruskim državljanima i sigurno funkcionisanje naše ambasade, dodao je.Ponovio je spremnost Rusije za kontakte sa "svim aktivnim društveno-političkim snagama u Siriji".- Održavamo takve kontakte i to dosta dugo, čak i prije nedavnih događaja, imali smo takve kontakte s većinom njih - rekao je Lavrov i dodao da je šef nove administracije u Siriji Ahmed Al Šara (Sharaa) nedavno nazvao odnose s Rusijom "dugotrajnim i strateškim".Ukazao je na poteškoće u vezi s tranzicionim periodom u Siriji, izrazivši spremnost da Rusija pomogne u "podržavanju konsolidacije svih procesa u Siriji i organizovanju izbora na način da ih svi priznaju".Lavrov se također dotakao i važnosti uloge susjeda Sirije, posebno Turske.- Čuli smo izjave turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan). Razumijemo legitimnu zabrinutost turskog rukovodstva i turskog naroda za sigurnost na granici sa Sirijom, gdje je bilo brojnih incidenata u koje su umiješane terorističke organizacije - rekao je.Dodao je da "ovi legitimni sigurnosni interesi moraju biti osigurani".- Ali, na način da Sirija sačuva suverenitet, teritorijalni integritet i jedinstvo. Tursko rukovodstvo govori u prilog tome i mi to podržavamo - kazao je Lavrov.Pozvao je također na rješavanje problema nastalih sa istoka Sirije, koji su, prema njegovoj ocjeni, nezakonito okupirale Sjedinjene Američke Države (SAD).Predvođene grupom Hayat Tahrir al-Sham, antirežimske grupe su zauzele Damask 8. decembra i svrgnule režima Bašara al-Asada (Bashar al-Assad), koji je potom pobjegao u Rusiju.

Razumijemo legitimnu zabrinutost turskog rukovodstva i turskog naroda za sigurnost na granici sa Sirijom, rekao je Lavrov

Lavrov: Legitimni sigurnosni interesi Turske u Siriji moraju biti osigurani

Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov izjavio je da Rusija ne vidi svrhu labavog primirja koje bi zamrzlo rat u Ukrajini.&nbsp;<h2>Garancija bezbjednosti</h2>Kako tvrdi, Moskva umjesto toga želi pravno obavezujući sporazum za dugotrajan mir koji bi garantirao bezbjednost Rusije i njenih susjeda.- Primirje je put koji ne vodi nikuda - rekao je Lavrov, dodajući da Moskva smatra da bi Zapad iskoristio takvo primirje za dodatno naoružavanje Ukrajine.Dodaje da Moskva želi da pravni dokumenti budu sastavljeni tako da osiguraju "nemogućnost kršenja sporazuma".Prošlog mjeseca, agencija Reuters objavila je da je ruski predsjednik Vladimir Putin otvoren za pregovore o primirju u Ukrajini sa novoizabranim predsjednikom SAD Donaldom Trampom (Trump), ali da isključuje bilo kakve veće teritorijalne ustupke. Putin insistira da Kijev odustane od svojih težnji za članstvo u NATO.Putin je prošle sedmice izjavio da je spreman na kompromis u vezi s Ukrajinom tokom eventualnih razgovora s Trampom o okončanju rata, ali da ne postoje uslovi za otvaranje pregovora s ukrajinskim vlastima.- Rusija je spremna na saradnju s novom administracijom Donalda Trampa kako bi unaprijedila odnose, ukoliko SAD ima ozbiljne namjere, ali je na Vašingtonu da napravi prvi korak - poručio je Lavrov.<h2>Ispunjavanje ciljeva</h2>Ruski predsjednik je rekao da je sukob kompleksan i da je "teško i besmisleno nagađati o budućnosti, (ali) oni se pomjeraju ka ispunjavanju prvobitnih ciljeva koje su postavili na početku specijalne vojne operacije."Tramp, koji je više puta izjavio da će zaustaviti rat, rekao je u nedelju da Putin želi da se sastane s njim. Rusija, s druge strane, tvrdi da nije bilo kontakta s dolazećom Trampovom administracijom.Putin tvrdi da je "arogantni Zapad, predvođen Sjedinjenim Američkim Državama", ignorisao ruske postsovjetske interese, od 2014. godine pokušavao da privuče Ukrajinu u svoju orbitu, a zatim je iskoristio da preko nje vodi rat radi slabljenja i uništenja Rusije.<h2>Dodatni napori</h2>Nakon što je proruski predsjednik 2014. godine svrgnut revolucijom poznatom kao "Euromajdan", Rusija je anektirala Krim, a proruski separatisti sukobili su se s ukrajinskim oružanim snagama.Zapad, međutim, tvrdi da rat predstavlja ruski imperijalistički pokušaj osvajanja teritorije, što je dodatno ojačalo NATO i oslabilo Rusiju.Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je u nedelju da je članstvo Ukrajine u NATO "ostvarivo", ali da će Kijev morati da uloži dodatne napore kako bi ubijedio saveznike da se to zaista dogodi.Moskva tvrdi da je mogućnost članstva Ukrajine u NATO jedno od ključnih opravdanja za njenu invaziju. Rusija je izjavila da će članstvo Ukrajine u NATO onemogućiti bilo kakav mirovni sporazum.

Moskva želi pravno obavezujući sporazum za dugotrajan mir koji bi garantirao bezbjednost Rusije i njenih susjeda

Lavrov otkrio planove Kremlja za pregovore o Ukrajini: "Primirje je put koji ne vodi nikuda"

Ljudi su se okupili u molitvi i posjetili masovne grobnice u indonezijskoj provinciji Aceh u četvrtak kako bi obilježili 20 godina od ogromnog cunamija u Indijskom okeanu koji je pogodio regiju u jednoj od najgorih prirodnih katastrofa u modernoj historiji.Mnogi su plakali dok su polagali cvijeće na masovnu grobnicu u selu Ulee Lheue, gdje je pokopano više od 14.000 neidentifikovanih žrtava cunamija. To je jedna od nekoliko masovnih grobnica u Banda Acehu, glavnom gradu najsjevernije indonezijske provincije, koja je bila jedna od područja koja su najteže pogođena zemljotresom jačine 9,1 i ogromnim cunamijem koji je izazvao.Snažan potres kod obale indonezijskog ostrva Sumatra 26. decembra 2004. izazvao je cunami koji je ubio oko 230.000 ljudi u desetak zemalja, dosežući čak do istočne Afrike. Oko 1,7 miliona ljudi je raseljeno, uglavnom u četiri najteže pogođene zemlje: Indoneziji, Šri Lanki, Indiji i Tajlandu.Samo u Indoneziji je umrlo više od 170.000 ljudi.

Stotine ljudi okupilo se da se pomole u džamiji Baiturrahman u centru Banda Aceha. Sirene su se oglasile širom grada tri minuta da bi označile vrijeme zemljotresa.Infrastruktura u Acehu je obnovljena i sada je otpornija nego prije cunamija. Sistemi ranog upozorenja instalirani su u obalnim područjima kako bi blagovremeno upozorili stanovnike na nadolazeći cunami.Napori za obnovu omogućeni su podrškom međunarodnih donatora i organizacija, koje su dale značajna sredstva za oporavak regiona. Škole, bolnice i osnovna infrastruktura uništeni katastrofom su rekonstruisani.Na Tajlandu su se ljudi okupili na memorijalnoj ceremoniji u Ban Nam Khemu, malom ribarskom selu u provinciji Phang Nga koje je podnijelo najveći teret razornog talasa u zemlji.Cunami je odnio živote više od 8.000 ljudi na Tajlandu, uključujući mnoge koji se vode kao nestali, ostavljajući dubok ožiljak u istoriji nacije. Gotovo 400 tijela nije nikada pronađeno.Ožalošćeni su lili suze i tješili jedni druge dok su polagali cvijeće na spomen obilježje u selu. Oko 300 ljudi pridružilo se skromnoj ceremoniji uz muslimanske, kršćanske i budističke molitve.U Indiji, stotine ljudi okupilo se na plaži Marina u južnom gradu Chennai u državi Tamil Nadu. Sipali su mlijeko u more kako bi umilostivili bogove i prinosili cvijeće i molitve za mrtve dok su bubnjevi udarali u pozadini.Prema zvaničnim podacima, u Indiji je ubijeno 10.749 ljudi, uključujući skoro 7.000 ljudi samo u Tamil Naduu.U Šri Lanki , preživjeli i rođaci žrtava cunamija okupili su se u obalskom selu Perelija i položili cvijeće na spomen obilježje za gotovo 2.000 putnika koji su poginuli kada je njihov voz, Kraljica mora, udario val. Vjeruje se da je samo nekoliko desetina ljudi preživjelo.Sveukupno, više od 35.000 ljudi je poginulo na Šri Lanki u cunamiju. Ljudi širom zemlje odali su u četvrtak dva minuta šutnje u znak sjećanja na one koji su izgubili živote.

Tužna obljetnica u Indoneziji, Tajlandu, Indiji i Šri Lanki

Molitvama i suzama obilježava se 20 godina od cunamija u Indijskom okeanu koji je ubio oko 230.000 ljudi

Snimak pada aviona kompanije "Azerbaijan Airlines", u kojem je poginulo 38 osoba, pokazuje sumnjive rupe na trupu, što je pokrenulo glasine da su avion srušili Rusi.&nbsp;Kako piše "<a href="https://www.dailymail.co.uk/news/article-14226021/Azerbaijan-airlines-plane-crash-Russians-killed-footage.html">Daily Mail</a>", prema podacima sa stranice Flight Radar 24, avion je letio iznad Dagestana duž obale Kaspijskog mora, nakon čega je nestao s radara, što sugeriše da je mogao biti izložen sistemima protuzračne obrane u Rusiji.Inače, dio ruskih aerodroma u koje je nesretni avion mogao pokušati prisilno sletjeti bili su tada zatvorene jer je to područje bilo pod napadom ukrajinskih dronova.

<blockquote class="twitter-tweet">One of the passengers on Azerbaijan Airlines Flight 8243 sent a video to his wife just minutes before the crash. In the video, passengers are heard praying and some oxygen masks are already down. <a href="https://t.co/dGqnyXSPGU">pic.twitter.com/dGqnyXSPGU</a>&mdash; BNO News Live (@BNODesk) <a href="https://twitter.com/BNODesk/status/1871893814077718973?ref_src=twsrc%5Etfw">December 25, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Približno sat vremena kasnije, avion se ponovno pojavio izvan planirane rute, leteći nisko iznad vode u zapadnom Kazahstanu, prije nego što se srušio.Kao što je poznato, avion kompanije "Azerbaijan Airlines" srušio se u srijedu u blizini grada Aktaua u Kazahstanu sa 67 putnika i pet članova posade, objavile su kazahstanske vlasti. Avion je na letio na liniji iz Bakua u Azerbajdžanu prema Groznom u Rusiji, ali je zbog magle preusmjeren. Srušio se u blizini aerodroma Aktau na zapadu Kazahstana. U avionu je bilo 37 državljana Azerbajdžana, 16 Rusa, šest državljana Kazahstana i tri državljana Kirgistana.

Snimci su pokazali kako se avion iz Azerbajdžana srušio s male visine uz obalu Kaspijskog jezera, ne uspjevši stići do obližnjeg aerodroma.

Dio ruskih aerodroma u koje je avion mogao pokušati prisilno sletjeti bili su tada zatvorene jer je to područje bilo pod napadom ukrajinskih dronova

Pojavila se nova teorija o avionu koji se srušio u Kazahstanu: Rupe od metaka na trupu, označen i glavni osumnjičeni

Donald Tramp (Trump), novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, 20. januara će službeno preuzeti funkciju lidera ove države, a njegovu inauguraciju finansiraju brojne firme koje su donirale milione dolara za događaj.&nbsp;Prema pisanju "Axiosa", donacije su već počele pristizati, čak i od kompanija koje su se distancirale od njega nakon događaja 6. januara 2021. godine (nasilni upad njegovih pristalica u Kapitol).&nbsp;Tako su po milion dolara donirale Toyota, Ford, General Motors, Amazon, Meta, OpenAI, dok je Uber donirao dva miliona dolara. Ford i General Motors su obećali dati i vozila za ovaj događaj."Čekove sa sedam cifri", prema pisanju "Wall Street Journala", donirale su kompanije AT&amp;T, Charter Communications, Stanley Black &amp; Decker, Intuit, Charter Communications, Pratt Industries i grupa The PhRMA.Donacije dolaze i od banaka poput Bank of America i Goldman Sachs, kao i od platformi za razmjenu kriptovaluta Kraken i Coinbase.Ove kompanije su imale objave i izjave vezane za događaje, ali ih više nije moguće naći na stranicama, kao ni na društvenim mrežama.&nbsp;- Ljudi samo žele da nastave sa svojim životom i idu naprijed. Izborni rezultati bili su jasni - rekao je anonimni predstavnik jedne od kompanija za WSJ."Axios" ističe da bi ove donacije mogle biti pokušaj firmi da se "dodvore" novom predsjedniku SAD, te način da "natjeraju" Trampa da zaboravi na njihovo distanciranje iz 2021. godine.Za Trampovu inauguraciju već je prikupljeno značajno više sredstava nego za inauguraciju aktuelnog predsjednika SAD Džoa Bajdena (Joe Biden).

Ističe da bi ove donacije mogle biti pokušaj firmi da se "dodvore" novom predsjedniku SAD

Za Trampovu inauguraciju već prikupljeno više novca nego za Bajdenovu: Pristižu čekovi sa sedam cifara

Izraelska vojska je potvrdila da je izvršila napad na označeno medijsko vozilo u Gazi u kojem je ubijeno pet novinara koji rade za TV kanal "Al-Quds Today".&nbsp;Vojska Izraela je ubila desetine palestinskih novinara tokom rata u Gazi, rekavši da su ciljani ljudi pripadali oružanim grupama.&nbsp;Tako je bilo i ovaj put, kada su tvrdili da su gađali "terorističku ćeliju", ali nisu pružili niti jedan dokaz koji bi potkrijepili ovu tvrdnju.&nbsp;

<blockquote class="twitter-tweet">Five media workers lost their lives in an Israeli airstrike that targeted a bus for the press in front of Al-Awda Hospital in Nuseirat in the central Gaza Strip, they are: Fadi Hassouna Ibrahim Al-Sheikh Ali Mohammed Al-Ladah Faisal Abu Al-Qumsan Ayman Al-Jadi <a href="https://t.co/uy5DosZIcI">pic.twitter.com/uy5DosZIcI</a>&mdash; Quds News Network (@QudsNen) <a href="https://twitter.com/QudsNen/status/1872080602771738762?ref_src=twsrc%5Etfw">December 26, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Novinari su spavali u kombiju ispred bolnice al-Avda u izbjegličkom kampu Nusierat kada su u ranim jutarnjim satima bili meta zračnog napada.

Novinari su spavali u kombiju ispred bolnice al-Avda u izbjegličkom kampu Nusierat kada su u ranim jutarnjim satima bili meta zračnog napada

Izraelska vojska ubila pet novinara: Tvrde da su gađali "terorističku ćeliju"

U sukobima u proviniciji Tartus ubijeno je 14 pripadnika snaga sigurnosti novih sirijskih vlasti, kao i tri naoružana muškarca.Kako se navodi u saopćenju Sirijskog opservatorija za ljudska prava, sukob je izbio u uporištu svrgnutog predsjednika Bašara al-Asada, a izazvan je pokušajem hapšenja bivšeg zatvorskog službenika.Novi sirijski ministar unutrašnjih poslova je na Telegramu potvrdio smrtne slučajeve, dodavši da je 10 policajaca ranjeno.Istaknuto je da će biti kažnjen svako ko se usudi ugroziti živote Sirijaca.Do sukoba je došlo u trenutku kada su demonstracije i uvođenje policijskog sata tokom noći na drugim mjestima uzrokovali najraširenije nemire od svrgavanja Asada.&nbsp;U gradu Homsu, sirijska policija je uvela policijski sat preko noći nakon nemira povezanih s demonstracijama za koje se navodi da su ih predvodili pripadnici manjinskih muslimanskih vjerskih manjina.

Novi sirijski ministar unutrašnjih poslova je na Telegramu potvrdio smrtne slučajeve, dodavši da je 10 policajaca ranjeno

Ubijeno 17 osoba u sukobu novih sirijskih vlasti i Asadovih pristalica

Snijegom prekriveni granični most između dvije srednjovjekovne tvrđave u dijelu Estonije gdje se govori ruski mogao bi biti mjesto gdje će započeti "treći svjetski rat", piše <a href="https://www.politico.eu/article/narva-estonia-end-of-free-world-frozen-border-russia/">Politico</a>.Grad Narva, uz estonsku granicu s Rusijom, bio je u centru napora da se odupre, kako kažu, gotovo stalnim provokacijama iz Moskve - od ometanja satelitske navigacije do otimanja plutača za označavanje granice, vrlo glasne propagande, nadzornih bespilotnih letjelica i zujanja balona označenih sa "Z", simbolom ruskih oružanih snaga.- Ne namjeravamo započeti treći svjetski rat, ali vidimo stalne pokušaje da nas se isprovocira da učinimo nešto što bi imalo veći odjek - rekao je Egert Belitšev, glavni direktor estonske policije i granične straže.Otprilike četvrtina estonskog stanovništva od 1,4 miliona etnički su Rusi. Većina ima estonsko državljanstvo i većina osjeća bliske veze s Estonijom, ali Kremlj je majstor iskorištavanja etničkih razlika kako bi dobio posebnu ulogu u zaštiti ruske dijaspore. To je učinjeno u Gruziji i Moldaviji i to je bio izgovor za invaziju na Ukrajinu.Postoji strah da bi Kremlj mogao igrati na istu kartu i pokušati zauzeti istočnu Estoniju, s njenom velikom populacijom etničkih Rusa, a zatim izazvati NATO da pokrene globalni rat kao odgovor. Nereagiranje bi pokazalo da je NATO-ova odredba o zajedničkoj odbrani u Članku 5 besmislena.Ruski predsjednik Vladimir Putin čak je sugerirao 2022. godine, nedugo nakon što je Moskva pokrenula svoj sveopći rat protiv Ukrajine, da je Narva historijski gledano dio Rusije. Narva, treći po veličini grad u Estoniji, bliži je Sankt Peterburgu nego Talinu. Od oko 56.000 stanovnika 96 posto govori ruski, a trećina ima ruski pasoš.Opisujući grad kao "kraj slobodnog svijeta", Belitšev, koji je etnički Estonac, ne misli da su estonski NATO saveznici spremni na ono što bi se ovdje moglo dogoditi.Oko 900 britanskih vojnika raspoređeno je u zemlji kao dio multinacionalnih NATO snaga u zračnoj bazi Tapa zapadno od Talina. Francuska tamo također ima trupe. Britanska vlada obećala je staviti svoj borbeni tim 4. brigade u pripravnost za brzo raspoređivanje. NATO je stvorio borbene grupe u većini istočnih zemalja članica, a planira proširiti te grupe u Latviji i Litvaniji. Na to se nisu obvezali u Estoniji zbog manjka u britanskoj vojsci, koja ima samo dvije oklopne brigade na raspolaganju.Ako bi Rusija izvršila napad, malo je vjerovatno da bi NATO snage u Tapi, dopunjene estonskim aktivnim osobljem od 7.700 (povećano na 43.000 u slučaju rata), imale dovoljno vatrene moći da odbiju ofanzivu. Štaviše, nedavna posjeta belgijskog izaslanstva bio je usredotočen na to kako evakuirati svoje državljane, zanemarujući ozbiljnu raspravu o tome kako se trupe mogu brzo poslati da brane Baltik, rekao je Belitšev.- Mislim da svijest ne postoji u onoj mjeri koliko je mi imamo - rekao je o saveznicima svoje zemlje.&nbsp;- Nije je bilo 2008. (kada je Rusija napala Gruziju), nije je bilo 2014. (kada je Krim pripojen) i nema je sada... ljudi ne razumiju stvarnu situaciju.Za Talin je egzistencijalno pitanje šta učiniti sa svojim velikim susjedom na istoku. Najmanja baltička država već sada troši 3,4 posto svog BDP-a na odbranu, a iduće godine planira taj udio povećati na 3,7 posto, daleko više od većih zemalja EU.&nbsp;Strah u Talinu je zbog onog što bi se moglo dogoditi nakon završetka rata u Ukrajini i ako Rusija iskoristi bilo kakvu pauzu u borbama da napadne ranjivu zemlju NATO-a.Ta prijetnja čini kontrolu granice još važnijom:&nbsp;- Kada dođe do invazije, već je prekasno - rekao je estonski ministar obrane Hano Pevkur u Talinu.&nbsp;- Moramo proučiti sistem ranog upozoravanja i unaprijed biti jasni da ćemo odmah reagirati ako prva osoba pređe granicu.Estonija ima dugo i gorko iskustvo ruske kolonije. Tek je 1991. nakon raspada Sovjetskog Saveza ponovno stekla svoju nezavisnost i od tada je požurila učvrstiti veze s EU i NATO-om.&nbsp;Opasnost od Moskve istaknuta je 2014. godine, kada je službenik sigurnosnih službi Eston Kohver otet i zatvoren od strane Rusije. Pušten je godinu dana kasnije u razmjeni zarobljenika.- Možemo li biti sigurni da se tako nešto neće ponoviti? - rekao je Belitšev, stojeći na mostu na rijeci Narvi, gledajući na nedavno postavljenu odbranu protiv tenkova, tzv. "zmajeve zube".&nbsp;Belitšev je rekao da je plan tehnologijom nadzora pokriti svaki metar estonske granice s Rusijom od 338 kilometara. To je lakše reći nego učiniti.Prvo, tu je dionica od 77 kilometara koja prolazi uz rijeku Narvu. Rusko uklanjanje graničnih plutača ovog ljeta uzrokovalo je porast upada na estonski teritorij s 18 u prethodne dvije godine na 96 ove godine. Bez plutajućih oznaka, estonski čuvari imaju problema s razlikovanjem između slučajnih upadača i drskih pokušaja proboja u EU.&nbsp;- Ako plutače nisu tamo u rijeci, to uzrokuje mnogo pogrešaka -rekao je Belitšev.Rusko blokiranje GPS signala u tom području također otežava praćenje aviona ili bespilotnih letjelica i otkrivanje krijumčara, a također onemogućuje stražarima da tačno odrede lokacije u divljini.&nbsp;Južno od Narve, granica se proteže 126 kilometara kroz jezero Peipus nakon čega se vijuga prema jugu još 136 kilometara kroz dva cestovna prijelaza u Koidulau i Luhamau, u blizini mjesta gdje je Kohver uhvaćen, probijajući se kroz močvaru.&nbsp;Dok vlažni teren predstavlja prirodnu barijeru ljeti, on otvrdne na niskim temperaturama.- To je poput aerodroma zimi - rekao je Belitšev.&nbsp;- Tamo možete sletjeti avionom ako želite.&nbsp;Program vrijedan 157 miliona eura usmjeren je na jačanje granične zaštite u Narvi. Belitšev je rekao da Estonija gradi ono što on naziva "zidom za bespilotne letjelice" koji koristi digitalne sisteme za blokiranje neprijateljskih bespilotnih letjelica.Plan je također angažirati policijsku pričuvu od 1.000 pripadnika sigurnosnog osoblja širom zemlje kao potporu u slučaju većeg incidenta, uz 29.000 volontera koji već treniraju u sklopu Estonske odbrambene lige.Povećanje broja nije lako u mjestu kao što je Narva budući da kandidati moraju tečno govoriti estonski i imati državljanstvo da bi služili u policiji.- U ovoj regiji uvijek imamo problem da pronađemo nove policajce - rekao je.&nbsp;Unutar impozantne tvrđave Narve na obali rijeke, koju su u raznim periodima tokom posljednjih 700 godina držali Danci, Nijemci, Poljaci, Šveđani, Rusi, Sovjeti i sada Estonci, izvršna direktorica gradskog muzeja Maria Smorževskih-Smirnova rekla je da je teško boriti se protiv informacijskog rata Moskve.Ove se godine Smorževskih-Smirnova našla na udaru na internetu zbog pokretanja izložbe pod nazivom Narva 44 koja se bavi uništenjem pograničnog grada tokom Drugog svjetskog rata od strane sovjetskih snaga. Kremlj za razaranje okrivljuje njemačke trupe u povlačenju, rekla je, ali fotografije pokazuju drugačiju priču.Izložba je naljutila lokalno vijeće Narve. Tim Smorževskih-Smirnove također je izazvao kritike zbog postavljanja golemog transparenta na stranu tvrđave okrenutu prema Rusiji na kojem je pisalo "Putin je ratni zločinac" tokom ruske proslave Dana pobjede u maju.Estonija pokušava zadržati dobre odnose sa svojim etničkim Rusima i s Moskvom od trenutka kad je počela napetost. Dok je Finska zatvorila sve svoje kopnene granične prijelaze s Rusijom, Estonija drži most u Narvi otvorenim za pješački promet, što znači da je stalni fokus na nadzoru protoka ljudi. Od onih koji pokušavaju preći jasno je izraženo nezadovoljstvo.Na ulazu u granični prijelaz dugačak je red koji se vijuga prema gradskom trgu dok stotine čekaju u snijegu za prolaz u Rusiju. Putnici koji prelaze dugu, zaleđenu stazu preko mosta u Rusiju, mnogi vukući velike kofere na kotrljanje, gunđaju na ruskom da su ih estonske vlasti prisilile čekati satima zbog glomaznih izlaznih provjera.Belitšev je okrivio Ruse za stvaranje problema u prometu kako bi njegov tim izgledao loše i potaknuo loše osjećaje, ali je dodao da nije njegov posao olakšavati tranzit do države "agresora".&nbsp;- Ako želite ući u Rusiju, to ne bi trebalo biti ugodno - rekao je Belitšev, piše <a href="https://www.politico.eu/article/narva-estonia-end-of-free-world-frozen-border-russia/">Politico</a>.

od ometanja satelitske navigacije do otimanja plutača za označavanje granice, vrlo glasne propagande, nadzornih bespilotnih letjelica i zujanja balona

Politico: Treći svjetski rat bi mogao početi ovdje, gledate u najranjiviji dio NATO-a

Portparolka Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova (Zakharova) izjavila je da bi raspad Sirije mogao postati veliki izazov za Bliski istok i da ima ozbiljne posljedice po svjetsku zajednicu.-	Polazimo od pretpostavke da bi raspad Sirije bio ozbiljan izazov za susjedne zemlje i za bliskoistočnu regiju uopšte, sa dugoročnim posljedicama koje prevazilaze njene granice. To se mora spriječiti - rekla je Zaharova.Osvrnula se i na činjenicu da se Bliski istok pretvorio u "koncentraciju velike količine korumpiranih interesa i ambicija" zapadnih zemalja, sa negativnim posljedicama koje je "teško uporediti sa bilo čim". Poručila je da Rusija podržava očuvanje jedinstva i teritorijalnog integriteta sirijske države. Pozvala je sve odgovorne članove međunarodne zajednice da se uvijek pridržavaju ovog pristupa.

To se mora spriječiti, rekla je Zaharova

Zaharova: Raspad Sirije bi izazvao regionalne probleme

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) uputio je srdačne čestitke kršćanima povodom Božića, poželivši im mir i sreću.-	Povodom Božića, upućujem iskrene čestitke našim građanima i svima koji slijede kršćansku vjeru - rekao je Erdoan, navodi se u saopćenju Direkcije za komunikacije Predsjedništva Turske.Erdoan je rekao da Turska, po uzoru na svoju historiju i civilizaciju i danas ostaje posvećena osiguravanju da se među ljudima ne prave razlike na osnovu porijekla, rase, jezika ili vjere.-	Za nas je od velike važnosti da svi naši građani mogu slobodno živjeti u skladu sa svojom kulturom, vjerom i tradicijom - poručio je Erdoan.Podsjetio je kako je Turska pružila utočište svima koji bježe od sukoba, rata, ugnjetavanja ili progona.-	Naša zemlja je, usred regionalnih sukoba i nestabilnosti, mjesto gdje svi naši građani, bez obzira na njihovu vjeru, uvjerenje i etničko porijeklo, mogu u miru i slozi živjeti sa sigurnošću o svojoj budućnosti - dodao je turski predsjednik.

Povodom Božića, upućujem iskrene čestitke našim građanima i svima koji slijede kršćansku vjeru, rekao je Erdoan

Erdoan čestitao Božić: Za nas je od velike važnosti da svi naši građani mogu slobodno živjeti 

Najmanje tri osobe zadobile su povrede nakon što je automobil naletio na pješake na njujorškom Herald svkeru na Božić.Kako javljaju američki mediji, taksista je vozilom pokosio ljude koji su stajali na trotoaru, ali ova informacija nije potvrđena.Njujorška policija je navela kako je vozilo udarilo nekoliko ljudi u 6. i Zapadnoj 34. ulici na Menhetnu.&nbsp;Nije poznato da li je nesreća bila namjerna ili slučajna, dok su povrijeđeni prebačeni u lokalne bolnice.

<blockquote class="twitter-tweet">Taxi hits multiple pedestrians outside iconic Manhattan Macy’s on Christmas Day <a href="https://t.co/VDE5B0nKYq">https://t.co/VDE5B0nKYq</a> <a href="https://t.co/6tQVvAG3p8">pic.twitter.com/6tQVvAG3p8</a>&mdash; New York Post (@nypost) <a href="https://twitter.com/nypost/status/1872038719990948110?ref_src=twsrc%5Etfw">December 25, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Nije poznato da li je nesreća bila namjerna ili slučajna, dok su povrijeđeni prebačeni u lokalne bolnice

Automobilom uletio među pješake na trgu u Njujorku, ima povrijeđenih

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajden (Joe Biden) i njegov nasljednik Donald Tramp (Trump) poslali su različite božične čestitke.Bajden je pozvao Amerikance da promisle u tišini i ujedine se, dok je Tramp ponudio mnoštvo politički fokusiranih objava na društvenim mrežama.- Ovdje smo na ovoj Zemlji da brinemo jedni o drugima, da volimo jedni druge. Prečesto vidimo jedni druge kao neprijatelje, a ne kao susjede, ne kao sunarodnjake Amerikance - rekao je Bajden.On je pozvao Amerikance da nađu trenutak “tihog razmišljanja” kako bi se potakli na odnošenje prema drugima s dostojanstvom i poštovanjem, “životu u svjetlu” i da ne zaborave da je više toga što Amerikance ujedinjuje nego dijeli.&nbsp;- Zaista smo blagoslovljeni što živimo u ovoj zemlji - dodao je Bajden.

<blockquote class="twitter-tweet">May our nation be blessed with the peace and light of the holiday season. Merry Christmas and Happy Holidays. <a href="https://t.co/C1gBvivNKU">pic.twitter.com/C1gBvivNKU</a>&mdash; President Biden (@POTUS) <a href="https://twitter.com/POTUS/status/1871692330895319092?ref_src=twsrc%5Etfw">December 24, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Što se tiče Trampa, on je jutros objavio poruku "Sretan Božić" uz fotografiju sebe i Melanije, a onda je podijelio dvadesetak članaka ili drugih objava s društvenih mreža koje podržavaju njegova politička stajališta na teme poput kontroverzne nominacije Pita Hegseta (Pete Hegseth) za ministra odbrane ili želje za zauzimanjem Grenlanda ili Panamskog kanala.

<blockquote class="twitter-tweet"><a href="https://t.co/9mipnffC0b">pic.twitter.com/9mipnffC0b</a>&mdash; Donald J. Trump Posts From His Truth Social (@TrumpDailyPosts) <a href="https://twitter.com/TrumpDailyPosts/status/1871949781779800177?ref_src=twsrc%5Etfw">December 25, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Prečesto vidimo jedni druge kao neprijatelje, a ne kao susjede, ne kao sunarodnjake Amerikance, rekao je Bajden

Razlika između Bajdena i Trampa ogleda se i u božićnoj poruci

Razgovori između kineskih i japanskih ministara vanjskih poslova u Pekingu otvorili su put Japanu da iduće godine ugosti kineskog šefa diplomatije i zajedničkom dogovoru o održavanju dijaloga o sigurnosti što je skorije moguće, saopćio je Japan danas. Nisu navedeni detalji o tome kada će se ta dešavanja održati, ali je Japanac Takeši Ivaja (Takeshi Iwaya) izjavio novinarima nakon sastanka i radnog ručka s kineskim kolegom Vang Jiem (Wang Yijem) da su se obojica usuglasili oko nastavka razgovora na visokom nivou, uključujući potencijalni ekonomski dijalog tokom posjete u 2025. godini.Jednodnevna posjeta prvo je Ivajino (Iwayino) putovanje u kinesku prijestonicu otkako je u oktobru postao ministar vanjskih poslova Japana, kako bi razgovarao o škakljivim temama s najvećim trgovinskim partnerom svoje zemlje.Slijedi dogovor između čelnika obje zemlje da rade na obostrano korisnom strateškom odnosu.Veze između susjeda, trgovinskih partnera s bliskim ekonomskim i investicijskim vezama, ali suparnika u sigurnosnim i teritorijalnim zahtjevima, komplikovane su dugotrajnim geopolitičkim nesuglasicama i historijskom ratnom osjetljivošću.Japan je izrazio "ozbiljnu zabrinutost" zbog sigurnosnog saveza Sjeverne Koreje s Rusijom, u kome Sjeverna Koreja treba steći naprednu vojnu tehnologiju i borbeno iskustvo.Vang je na sastanku istaknuo da značaj odnosa dvije zemlje nadilazi bilateralne veze.- Ako su kinesko-japanski odnosi stabilni, Azija će biti stabilnija - kazao je Vang na početku njihovog sastanka, prenosi Reuters.

Ako su kinesko-japanski odnosi stabilni, Azija će biti stabilnija, kazao je Vang na početku njihovog sastanka

Šefovi diplomatija Japana i Kine otvorili put za strateški dijalog između dvije zemlje

Izrael je postavio nove uslove koji se odnose na njegovo povlačenje iz Gaze, prekid vatre, razmjenu zarobljenika i talaca i povratak raseljenih Palestinaca, što je odgodilo postizanje sporazuma koji je bio na dohvat ruke, saopćio je Hamas danas.Pregovori o prekidu vatre i razmjeni zarobljenika odvijaju se u Dohi uz posredovanje Katara i Egipta, na ozbiljan način, navodi Hamas u saopćenju. Izraelski i palestinski mediji javili su da su napori pod vodstvom katarskih, egipatskih i američkih posrednika pokazali napredak, iako je sporazum još nedostižan.Izrael provodi ofanzivu velikog obima protiv Hamasa u Pojasu Gaze kako bi uzvratio na Hamasov napad na južnu izraelsku granicu 7. oktobra 2023., tokom koga je oko 1.200 ljudi ubijeno, a oko 250 uzeto za taoce.Broj palestinskih žrtava u izraelskim napadima u Pojasu Gaze porastao je na 45.361, objavile su zdravstvene vlasti u Gazi u srijedu, prenosi Xnihua.

Broj palestinskih žrtava u izraelskim napadima u Pojasu Gaze porastao je na 45.361

Izrael postavio nove uslove za povlačenje iz Gaze

Rusija uviđa da nema lakog rješenja za ukrajinski rat i ne gaji iluzije, izjavio je danas ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. - Nismo imali i trenutno nemamo iluzija o izgledima za lako rješenje ukrajinske krize - kazao je Lavrov u intervjuu.Lavrov je naglasio da se kriza može "riješiti samo u kontekstu sporazuma o pouzdanoj sigurnosti i stabilnosti u Evropi", koji bi odražavao interese Rusije i interese svih drugih zemalja.Šef ruske diplomatije također je rekao da Moskva nema iluzija u pogledu promjena dolaskom na vlast administracije Donalda Trampa (Trumpa) u Sjedinjenim Državama.Rekao je da načela koja je formulirao ruski predsjednik Vladimir Putin o rješenju ukrajinske krize nisu preduvjeti, nego se temelje na međunarodnom pravu.- Nikada nismo napustili pregovore, ali moramo vidjeti ozbiljne, konkretne prijedloge kada nam budu predstavljeni - kazao je Lavrov.Što se tiče prekida vatre o kome Zapad i Ukrajina trenutno raspravljaju, Lavrov je kazao da Rusiji trebaju pouzdani, pravno obavezujući sporazumi koji bi uklonili temeljne uzroke sukoba, prenosi Xinhua.

Nismo imali i trenutno nemamo iluzija o izgledima za lako rješenje ukrajinske krize, kazao je Lavrov 

Lavrov: Rusija uviđa da nema lakog rješenja za ukrajinski rat

Elektroenergetska veza Estlink 2 između Finske i Estonije prekinuta je. Izvještaji medija, koji se pozivaju na saopćenje finskog mrežnog operatera Fingrid, pokazuju da je veza istosmjerne struje prekinuta u 12:26 sati po lokalnom vremenu u srijedu. U vrijeme prekida prijenos električne energije iz Finske u Estoniju iznosio je 658 MW. Fingrid je pokrenuo istragu kako bi utvrdio uzrok prekida.Estonska javna radiotelevizija (ERR) prenosi je da je Elering, estonski mrežni operater, također potvrdio prekid, ali je naveo da razlog prekida veze ostaje nepoznat. Istrage su u toku s obje strane veze.Estlink 2, u funkciji od 2014., je visokonaponska istosmjerna (HVDC) veza koja povezuje Finsku i Estoniju. Izgrađen je kao nadopuna Estlink 1, prvoj HVDC vezi između dviju zemalja, koja je puštena u rad 2006. godine, prenosi Xinhua.

Lavrov: Legitimni sigurnosni interesi Turske u Siriji moraju biti osigurani

Lavrov otkrio planove Kremlja za pregovore o Ukrajini: "Primirje je put koji ne vodi nikuda"

Molitvama i suzama obilježava se 20 godina od cunamija u Indijskom okeanu koji je ubio oko 230.000 ljudi

Pojavila se nova teorija o avionu koji se srušio u Kazahstanu: Rupe od metaka na trupu, označen i glavni osumnjičeni

Za Trampovu inauguraciju već prikupljeno više novca nego za Bajdenovu: Pristižu čekovi sa sedam cifara

Izraelska vojska ubila pet novinara: Tvrde da su gađali "terorističku ćeliju"

Ubijeno 17 osoba u sukobu novih sirijskih vlasti i Asadovih pristalica

Politico: Treći svjetski rat bi mogao početi ovdje, gledate u najranjiviji dio NATO-a

Zaharova: Raspad Sirije bi izazvao regionalne probleme

Erdoan čestitao Božić: Za nas je od velike važnosti da svi naši građani mogu slobodno živjeti

Automobilom uletio među pješake na trgu u Njujorku, ima povrijeđenih

Razlika između Bajdena i Trampa ogleda se i u božićnoj poruci

Šefovi diplomatija Japana i Kine otvorili put za strateški dijalog između dvije zemlje

Izrael postavio nove uslove za povlačenje iz Gaze

Lavrov: Rusija uviđa da nema lakog rješenja za ukrajinski rat

Prekinuta elektroenergetska veza Estlink 2 između Finske i Estonije

Globus

Lavrov: Legitimni sigurnosni interesi Turske u Siriji moraju biti osigurani

Lavrov otkrio planove Kremlja za pregovore o Ukrajini: "Primirje je put koji ne vodi nikuda"

Molitvama i suzama obilježava se 20 godina od cunamija u Indijskom okeanu koji je ubio oko 230.000 ljudi

Pojavila se nova teorija o avionu koji se srušio u Kazahstanu: Rupe od metaka na trupu, označen i glavni osumnjičeni

Za Trampovu inauguraciju već prikupljeno više novca nego za Bajdenovu: Pristižu čekovi sa sedam cifara

Izraelska vojska ubila pet novinara: Tvrde da su gađali "terorističku ćeliju"

Ubijeno 17 osoba u sukobu novih sirijskih vlasti i Asadovih pristalica

Politico: Treći svjetski rat bi mogao početi ovdje, gledate u najranjiviji dio NATO-a

Zaharova: Raspad Sirije bi izazvao regionalne probleme

Erdoan čestitao Božić: Za nas je od velike važnosti da svi naši građani mogu slobodno živjeti

Automobilom uletio među pješake na trgu u Njujorku, ima povrijeđenih

Razlika između Bajdena i Trampa ogleda se i u božićnoj poruci

Šefovi diplomatija Japana i Kine otvorili put za strateški dijalog između dvije zemlje

Izrael postavio nove uslove za povlačenje iz Gaze

Lavrov: Rusija uviđa da nema lakog rješenja za ukrajinski rat

Prekinuta elektroenergetska veza Estlink 2 između Finske i Estonije