Narodno pozorište Sarajevo najavljuje specijalni program pod nazivom "Pozorišne notte", a koji će biti upriličen po prvi put u petak, 13. decembra u 19:30 sati.&nbsp; Specijalnim program "Pozorišne notte" Narodno pozorište otvara koncertom gitariste i kompozitora Mirze Redžepagića, koji će nastupiti zajedno sa vrhunskim muzičarima iz Španije i Sjedinjenih Američkih Država Maitom Arregiom, Imamom Hamdanijem i Evom Catalom, donoseći jedinstvenu fuziju flamenka i džeza. Gosti koncerta su kvartet SA Sinfonietta.- Posebna mi je čast što će se koncert održati u Narodnom pozorištu – instituciji koju smatram hramom kulture Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Predstaviti svoju muziku u ovakvom prostoru i pred ovakvom publikom za mene predstavlja istinsku privilegiju. Ova fuzija flamenca, jazza i world musica predstavlja moj muzički jezik, emociju koju sa radošću prenosim publici - izjavio je gitarista i kompozitor Mirza Redžepagić.

S Mirzom će na sceni nastupati svjetski muzičari Maite Aregi (Arregi), španska pijanistica poznata po jedinstvenom stilu Imam Hamdani, te Iva Katala (Eva Catalá), bubnjarka i kompozitorka iz Valencije, koja je aktivna na flamenko sceni u Španiji.Mirza Redžepagić osim iskrene ljubavi prema gitari, posjeduje i bogato muzičko obrazovanje. Završio je Muzičku akademiju u Sarajevu na odsjeku za gitaru, a potom master studij na prestižnom Berklee College of Music u Valenciji. Bio je stipendist Asocijacije flamenco gitarista Španije, gdje je završio specijalističke studije u Madridu, a kasnije postao i njihov predavač. Jedini je školovani predavač flamenco gitare na Balkanu. Objavio je tri albuma "Mirza Redzepagic Plays Brouwer", "Flamenco Clasicos" i najnoviji album "Cycles", snimljen u saradnji sa 18 muzičara iz različitih dijelova svijeta, tokom njegovog boravka u Valenciji.Za svoj doprinos flamenko umjetnosti u Bosni i Hercegovini, nagrađen je Ordenom za građanske zasluge od Kralja Španije, Felipea VI.

Mirza Redžepagić osim iskrene ljubavi prema gitari, posjeduje i bogato muzičko obrazovanje

Gitarista i kompozitor Mirza Redžepagića

Koncert Mirze Redžepagića u sklopu otvaranja specijalnog programa Narodnog pozorišta "Pozorišne notte"

Željko Milošević je istaknuti trebinjski pozorišni stvaralac, čiji je rad obilježen višestrukim talentima – režijom, glumom, pisanjem. Njegova ljubav prema pozorištu nije samo profesija, već način života.Milošević je za „Dnevni avaz“ rekao da je još kao dijete počeo pokazivati ljubav prema kulturno-umjetničkom pravcu. <h2>Dramske sekcije</h2>- Davno je to bilo, ali tada sam se, ne samo zainteresovao, već i potpuno zarazio tom pozorišnom ljubavlju. Očaralo me kako pozorište funkcioniše, način na koji ljudi unutar njega djeluju, te sve ono što ono nosi i donosi. Na kraju krajeva, moja ljubav prema pozorištu je krenula tada, u tim ranim danima, i nikada nije prestala – kazao je Milošević.Bez pozorišta bi se osjećao kao da mu je oduzet dio duše, istakao je te dodao da za drugi posao ne zna. - Zadovoljan sam što živim uz pozorište i što pozorište živi uz mene. Pozorišna umjetnost je moj svijet. Bavim se režijom, pišem, glumim, radio sam i scenografije, a ponekad, doduše rijetko, i kostimografije. Volim istraživati razne sfere unutar pozorišta, čak i one koje mi na prvi pogled ne pripadaju. Pozorište je za mene mnogo više od posla – to je način života. Često ističem koliko sam srećan što se bavim upravo onim što istinski volim, poštujem i cijenim – naglasio je Milošević.

Milošević je dobitnik nagrade za pedagoški rad u oblasti scenskih umjetnosti „Grozdanin kikot“.- Pedagoškim radom sam se počeo baviti nekako spontano, nakon nesrećnih događaja rata. S nekolicinom kolega i prijatelja odlučio smo pokrenuti nešto što smo mi imali u svojoj mladosti – dramske sekcije i radionice koje su bile važan dio našeg odrastanja. Smatram da je rad s djecom kroz dramsku pedagogiju izuzetno važan jer im pruža priliku da bolje upoznaju sebe, razviju samopouzdanje i nauče kako oblikovati i izražavati svoje mišljenje bez povređivanja drugih. To su ključne životne lekcije koje pozorište može pružiti – poručio je Milošević.<h2>Korak dalje</h2>Naglasio je da Trebinje zaista ima kapacitete za profesionalno pozorište.- Iako je mali grad, ima veliki broj pozorišnih i drugih umjetnika, što potvrđuje da bi profesionalna scena bila prirodni nastavak njegove kulturne tradicije. Međutim, da bismo napravili korak dalje, potrebna je podrška politike – formiranje budžetske stavke za profesionalno pozorište, zaposlene glumce i redovan repertoar – kazao je Milošević.<h2>Najveći uspjeh</h2>Milošević je rekao da mu je glavna želja da djeca kroz zajednički rad, zabavu i druženje nauče cijeniti umjetnost i steknu vještine korisne u svakodnevnom životu.- Najdraže povratne informacije dobijamo od ljudi koji nisu nastavili karijeru u pozorištu, već u društvenim i tehničkim naukama, a koji nam kažu da su im dramske radionice pomogle na fakultetima, u karijeri i u odnosima s ljudima. To smatram našim najvećim uspjehom – dodao je Milošević.

Često ističem koliko sam sretan što se bavim upravo onim što istinski volim, poštujem i cijenim

Milošević: Pozorište je za mene mnogo više od posla

Reditelj Željko Milošević za "Dnevni avaz": Pozorišna umjetnost je moj svijet

Od 23. do 29. novembra Kamerni teatar 55 bit će domaćin osmog izdanja Internacionalnog festivala "Dani Jurislava Korenića", koji slavi najbolje teatarske produkcije iz regije.U okviru takmičarskog programa publici će se predstaviti izuzetna ostvarenja renomiranih pozorišta iz regiona. Među njima su predstave "Čaruga" Gradske kazališne kuće Bjelovar u režiji Ivice Buljana, "Gidionov čvor", koprodukcija Scene Mess, Pozorišta mladih i Udruženja Intermezzo, u režiji Selme Alispahić, zatim "Kako sam naučila da vozim" Hartefakt produkcije u režiji Tare Manić, "Staklena menažerija" HNK Mostar u režiji Ivana Planinića, te "Ćelava pjevačica" JU Centra za kulturu Tivat u režiji Jagoša Markovića.O najboljim ostvarenjima festivala odlučivat će stručni žiri na čelu s predsjednikom Dinom Mustafićem i članovima Marinom Katnić - Bakaršić, Jasnom Diklić, Almirom Imširevićem i Admirom Glamočakom.&nbsp;Posebnu nagradu "Avazov zmaj" za najbolju predstavu dodijelit će zamjenica glavnog i odgovornog urednika Dnevnog avaza, Nerma Ajnadžić.Publika će nakon svake izvedbe imati priliku sudjelovati u okruglim stolovima koje će voditi Asja Krsmanović, čime će se dodatno obogatiti festivalski program kroz razmjenu mišljenja i dublju analizu predstava.Festival će zatvoriti predstava Teatra Theatron "Izvod iz knjige rođenih - priča o Danilu Kišu" u režiji Kokana Mladenovića, koja će biti izvedena 29. novembra u 20 sati, nakon čega će se dodijeliti nagrade najboljima.

Posebnu nagradu "Avazov zmaj" za najbolju predstavu dodijelit će zamjenica glavnog i odgovornog urednika Dnevnog avaza, Nerma Ajnadžić

Osmi Internacionalni Festival "Dani Jurislava Korenića" u Teatru 55 

Velikana bosanskohercegovačkog, hrvatskog i regionalnog glumišta Mustafu Nadarevića pamtimo po vrhunski odigranim brojnim filmskim, pozorišnim, a naročito ulogama u TV serijama. Jedan od najboljih glumaca regije svih vremena preminuo je 22. novembra 2020. godine u Zagrebu, nakon borbe s karcinomom pluća, u 78. godini života. Bio je omiljeni glumac bivše SFR Jugoslavije, ali i svih država koje su nastale nakon njenog raspada. Mlađa generacija pamti ga kao Izeta Fazlinovića u seriji “Lud, zbunjen, normalan”. Nadarevićeva karijera je bogata i raznovrsna, a svaka uloga koju je odigrao bila je svjedočanstvo njegove ljubavi, posvećenosti i strasti prema glumi, te ga je publika identificirala s likovima koje je igrao.<h2>Prva uloga</h2>Mustafa je rođen u Banjoj Luci, 2. maja 1943. godine. Zbog bombardovanja Banje Luke, njegova porodica se ubrzo nakon njegovog rođenja odselila u Zagreb, gdje je on završio osnovnu školu. Prvu ulogu dobio je već u prvom razredu, kada je na školskoj priredbi glumio Crvenkapicu. Učiteljica je izabrala baš njega jer je nalikovao na djevojčicu, imao je dužu kosu i piskutav glas. Mehmed Nadarević, Mustafin otac, preminuo je od tuberkuloze kada je imao 28 godina pa je Mustafu sama odgajala majka Asja, koja je ostala udovica s 22 godine. U Rijeci, gdje su se porodično odselili iz Zagreba, Mustafa je pohađao gimnaziju i uporedo bio član Amaterskog kazališta “Viktor Car Emin”, kada se ljubav prema glumi pretvorila u poziv. Ne samo da je volio glumu nego je u njoj pronalazio i spas. Glumio je u pozorištu čak i kada mu je umrla majka. - Kad mi je majka umrla, izašao sam u pozorište da igram ulogu. Tako mi je bilo lakše. To je bježanje od stvarnosti i bježanje u lik koji nisam ja, onda manje boli. Dobra gluma je zadnja stepenica ka šizofreniji. Moraš se dati jako, a s druge strane ostati zdrav u glavi - govorio je Nadarević o tom teškom trenutku u svom životu.

<h2>Uspješan reditelj</h2>Mustafa Nadarević je kao reditelj debitirao 1992. godine predstavom "Let iznad kukavičjeg gnijezda", a potom je postavio više predstava, između ostalih "Balkanskog špijuna" Dušana Kovačevića i "Zabune" Alana Ajbourna u Satiričnom kazalištu Kerempuh, te "Hasanaginicu" Milana Ogrizovića u HNK i Narodnom pozorištu u Sarajevu.Osim glume i režije, Nadarević je radio i kao profesor na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu i Glumačkoj akademiji u Sarajevu. Odlukom Ministarstva kulture Republike Hrvatske, 2006. godine proglašen je nacionalnim prvakom. Sadašnje, ali i buduće generacije sigurno će još zadugo uživati u vrhunskim ulogama i umijeću ovog glumačkog barda, koje je ostvario u svojoj blistavoj karijeri i zbog kojih neće biti zaboravljen. <h2>Ženio se tri puta</h2>Mustafa se ženio tri puta. Iz prvog braka s Jasnom dobio je kćerku Nađu, a s drugom suprugom Snježanom je dobio dvoje djece - sina Ašu i kćerku Nanu. Treća supruga bila mu je Slavica Radović, kostimografkinja i scenografkinja, s kojom se vjenčao 25. aprila 2012., nakon što su 15 godina bili skupa, a ona je preminula 7. juna 2012. poslije 10-godišnje borbe sa zloćudnim tumorom.Nadarević je jedne prilike pojasnio zašto su neobična imena njegove djece.- Budući da je moja najstarija kćerka Nađa moju mamu, a svoju baku, zvala nana, moja je druga kći dobila to ime. A pomalo neobično ime Aša dao sam sinu po jednom svom prijatelju iz Bosanskog Novog, veoma plemenitom dječaku. Kada sam nekako došao do njegova telefona i javio mu da sam sinu dao njegovo ime, nasmijao se i veselo mi uzvratio da me pozdravlja Plamenko, da je to njegovo pravo ime, a Aša je nadimak.

U posljednje vrijeme najzapaženija mu je bila uloga Izeta Fazlinovića u TV seriji “Lud, zbunjen, normalan”

Mustafa Nadarević: 4. godišnjica smrti jednog od najboljih glumaca Balkana svih vremena

Bosanskohercegovačka opera “Tvrtko, kralj bosanski”, jedno od najiščekivanijih kulturnih ostvarenja ove godine, privodi se kraju u velikom stilu.Premijera je zakazana za 29. novembar na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, dok je repriza predviđena za dan kasnije, 30. novembra. Publika će imati priliku da uživa u priči o jednom od najznačajnijih vladara bosanske historije kroz jedinstvenu muzičku interpretaciju.<h2>Tim iza scene </h2>Opera je rezultat impresivne saradnje izuzetnih umjetnika. Kompozitor Ammar Jažić i libretist Muamer Kodrić udružili su snage kako bi oživjeli priču o kralju Tvrtku I Kotromaniću, dok maestro Josip Šego vodi orkestar u svojstvu dirigenta. Režiju potpisuje Dražen Siriščević, a pažljivo osmišljena scenografija, kostimografija i koreografija dodatno će naglasiti atmosferu i dramatiku priče.Posebnu pažnju privukli su i tehnički aspekti produkcije – dizajn svjetla Moamera Šakovića i video dizajn Dina Hujića doprinose stvaranju vizualno zadivljujuće predstave.<h2>Umjetnička ekipa</h2>Predstava okuplja neke od najboljih umjetnika iz Bosne i Hercegovine.&nbsp;Na sceni će nastupiti solisti i hor Opere Narodnog pozorišta Sarajevo, Balet Narodnog pozorišta Sarajevo, te Sarajevska filharmonija.&nbsp;Među izvođačima su Ivan Šarić, Amila Ravkić, Siniša Hapač, Hana Salihović, Katarina Kikić-Marić i mnogi drugi, koji kroz svoje uloge donose bogatstvo likova i emocija.Generalni pokrovitelj projekta je "BH Telecom".

Kompozitor Ammar Jažić i libretist Muamer Kodrić udružili su snage kako bi oživjeli priču o kralju Tvrtku I Kotromaniću

Pripreme za operu "Tvrtko, kralj bosanski" u punom jeku: Premijera u Narodnom pozorištu Sarajevo

Sporazum u primopredaji arhivske građe na osnovu koje će biti formirana zbirka "Nijaz Alispahić" u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, potpisale su danas Selma Alispahić, kćerka Nijaza Alispahića, i Šejla Šehabović, direktorica Muzeja. Nijaz Alispahić bio je bosanskohercegovački književnik, dramaturg, prozaist, pjesnik, teatrolog, kritičar i esejist, scenarista, pozorišni i TV reditelj, kulturni hroničar...U ime porodice Alispahić koja je danas poklonila dio građe za formiranje zbrike, Selma Alispahić, istaknuta bh. glumica, kazala je da je veoma sretna što je do ovog dogovora došlo.- Moj otac bi sigurno bio presretan da zna da je dio Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti upravo zato što je njegov cijeli život bio posvećen i obilježen književnošću i pozorištem. On je u potpunosti sebe davao književnosti, ali je vrlo specifičan autor i po tome što je ostavio veliki trag u pozorišnoj historiji ove države - kazala je Alispahić.Poklonjena građa obuhvata dug vremenski period i sastoji se od prepiske, fotografija, dokumenata iz pozorišnog života i pozorišnih izvedbi, različitih verzija rukopisa i drugih dokumenata koji su bili vezani za autora Nijaza Alispahića.Porodici Alispahić je u ime Muzeja zahvalila direktorica Šejla Šehabović naglasivši da je počastvovana što su izabrali baš ovu instituciju da pohrane građu vezanu uz njihovog supruga, oca i djeda.- Nijaz Alispahić je obilježio jedan važan period u književnom i pozorišnom životu Bosne i Hercegovine. Zbirka koju upravo formiramo je poprilično obimna, a biće sigurno i veća kako se bude dopunjavala. Građa je sad u vlasništvu Muzeja, mi tek počinjemo da radimo i očekujemo da će se već krajem ove godine, a slijedeće sigurno, vidjeti prvi rezultati našeg rada na zbirci - kazala je Šehabović.<h2>Biografija Alispahića</h2>Nijaz Alispahić rođen je 1938. godine, a svoje školovanje završio je studijem jezika i književnosti u Beogradu, dok je postdiplomske studije završio u Sarajevu. Karijeru je započeo kao dramaturg i umjetnički direktor Narodnog pozorišta u Tuzli. Osim teatarskog angažmana, 1973. godine pokrenuo je književnu manifestaciju Kikićevi susreti u Gradačcu.Alispahić je autor brojnih književnih djela, među kojima se ističu Vatre stišane pjesmom, Karakazan, Sire, došli su ratnici, Sihirbaz, te drame kao što su Zmaj od Bosne, Hasanaginica, Aska i vuk i mnoge druge. Njegova djela prevođena su na više stranih jezika, a njegovo ime nalazi se u Antologiji bošnjačke pripovijetke 20. stoljeća i Antologiji bosanskohercegovačke drame 20. stoljeća.<h2>Višestruke nagrade</h2>Nijaz Alispahić bio je višestruko nagrađivan književnik. Dvostruki je laureat nagrade "Ivo Andrić" za najbolju pripovijetku (1983. i 1989. godina), dobitnik nagrade "Zijo Dizdarević" za najbolju pripovijetku (1977. i 1978.), te je osvojio niz drugih priznanja kao što su nagrada "Život" za najbolju prozu 1977., nagrada "Glasa" za najbolju kratku priču iste godine, te nagrada prištinskog "Jedinstva".U pozorišnom svijetu, Alispahić je bio trostruki laureat nagrade Udruženja pozorišnih kritičara i teatrologa Bosne i Hercegovine za najboljeg dramaturga i najbolji repertoar u sezoni od 1983. do 1989. Također, dobitnik je nagrade Udruženja pozorišnih kritičara i teatrologa Bosne i Hercegovine za najbolju dramatizaciju djela Derviš i smrt 1989. godine.Njegova izuzetna umjetnička ostavština prepoznata je i 2021. godine kada mu je Direkcija Festivala MESS dodijelila priznanje Zlatni lovor vijenac za doprinos umjetnosti teatra.Nijaz Alispahić preminuo je u Tuzli 2. januara 2024. u 84. godini života, saopćeno je iz Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.&nbsp;

Moj otac bi sigurno bio presretan da zna da je dio Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti, rekla je Alispahić 

Porodica Alispahić poklonila građu za zbirku "Nijaz Alispahić" u Muzeju književnosti BiH

U sklopu 30. Festivala „Tuzlanski pozorišni dani 2024.“, večeras je, na Velikoj sceni Narodnog pozorišta Tuzla, izvedena predstava Narodnog pozorišta Sarajevo „Seljačka opera“ Darvasa Benedeka i Pintéra Béle, u režiji Andrása Urbána.Sanjin Arnautović, Amra Kapidžić, Aldin Omerović, Sanela Krsmanović-Bistrivoda, Sara Seksan, Vedrana Božinović, Mirvad Kurić, Sanin Milavić i Mak Čengić uz bend koji čine Fuad Šetić, Amar Beširević, Ajnija Germić, Sara Kasap, i Rastko Zečević u sat i deset minuta, tuzlanskoj publici, poklonili su još jedan jedinstven umjetnički doživljaj.Dramaturginja je Vedrana Božinović, koreograf Krisztian Gergye, scenografiju i kostime uradila je Adisa Vatreš-Selimović, muzička saradnica je Lejla Jusić.30. Festival „Tuzlanski pozorišni dani 2024.“ izvodi se u Narodnom pozorištu Tuzla od 15. do 24. novembra. Festival, osim što obogaćuje kulturni život grada Tuzle, predstavlja i važnu priliku za promociju tuzlanskih vrijednosti, jačanje kulturnih veza među različitim zajednicama, te dalji razvoj umjetničke scene koja Tuzlu čini prepoznatljivom u cijeloj regiji.Na „Tuzlanskim pozorišnim danima 2024.“ bit će izvedeno sedam izuzetnih predstava, koje dolaze iz najpoznatijih pozorišta Bosne i Hercegovine, ali i šire. S obzirom na takmičarski karakter festivala, u revijalnoj noći će biti dodijeljene ukupno četiri nagrade i to: za najbolju predstavu, najboljeg glumca i glumicu, a također će biti izabrana najbolja predstava prema izboru publike.Narodno pozorište Sarajevo svoju regionalnu turneju nastavlja 21. novembra, kada će dramska predstava „Seljačka opera“ gostovati u Subotici na Međunarodnom/regionalnom pozorišnom festivalu Desiré Central Station 2024.

Narodno pozorište Sarajevo svoju regionalnu turneju nastavlja 21. novembra

Tuzlanski pozorišni dani 2024: U prepunoj sali Narodnog pozorišta Tuzla izvedena dramska predstava „Seljačka opera“

Crnogorski slikar Vojo Stanić preminuo je danas u 101. godini, objavio je N1.Stanić je rođen 3. februara 1924. godine u Podgorici. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Nikšiću, a Akademiju za likovne umjetnosti u Beogradu 1951. godine. Prvih nekoliko godina rada posvetio je vajarstvu i dao više zapaženih ostvarenja u kamenu, gipsu i bronzi, pa se potpuno posvetio slikarstvu od 1955. godine.Učestvovao je na mnogim kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu: Pariz, Edinburg, Njujork, Aleksandrija, Štokholm, Rim, Cirih, Bari, Barlota, Haselt, Šarlroa, Turne, Tokio, Budimpešta, London, Hoeshst, Meksiko, Kopenhagen, Moskva, Vašington, Beč, Keln itd.Imao je mnogobrojne samostalne izložbe u: Beogradu, Dubrovniku, Titogradu, Oslu, Nikšiću, Rimu, Novom Sadu, Cetinju, Motuvanu, Čačku, Herceg Novom, Bolcanu, Somboru, Svetom Stefanu, Berlinu, Priboju na Limu, Zagrebu, Veneciji itd. Slikarska ostvarenja V. Stanića nalaze se kako u likovnim galerijama u Crnoj Gori i širom nekadašnje Jugoslavije tako i u većim likovnim centrima u inostranstvu. O radu akademika Stanića objavljeno je nekoliko monografija.Usavršavao se kroz studijske boravke u Rimu i Parizu. Za umjetnički rad dobio je mnogobrojna priznanja i nagrade (Trinaestojulska nagrada 1960. i 1968). Za dopisnog člana Crnogorske akademije nauka i umjetnosti izabran je 24. juna 1977. godine, a za redovnog člana 1. marta 1985. godine.

Za umjetnički rad dobio je mnogobrojna priznanja i nagrade

Preminuo poznati crnogorski slikar Vojo Stanić

Na Velikoj sceni Narodnog pozorišta u Mostaru, u petak, 22. novembra, bit će izvedena predstava "Ovaj mali život", autora i redateljice Emine Kovačević-Podgorčević.&nbsp;Predstava je nastala u koprodukciji Narodnog pozorišta u Mostaru i Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, a početak izvedbe zakazan je za 20 sati.- Svaki život je priča, a svaku priču vrijedi ispričati. Ova je o Miri. Iako je nestala i ne možemo je pronaći, možda je prepoznate. Možda vam netko od likova iz predstave bude poznat. Nije rijetkost u kazalištu sresti sebe ili nekog drugog. Ako sretnete Miru, kažite joj da dođe jer sada imamo malu predstavu o njenom velikom životu. Veliku predstavu o njenom malom životu. Tako nekako - napisala je o predstavi autorica i redateljica Emina Kovačević-Podgorčević.Glumačku postavu predstave čine Nikolina Marić, Amela Kreso, Emir Sejfić, Mirela Mijačank Kordić i Fatima Kazazić Obad.Za scenografiju i kostimografiju odgovorna je Sabina Trnka, muziku potpisuje Mirza Gološ, a scenski pokret kreirala je Fatima Kazazić Obad.

Predstava je nastala u koprodukciji Narodnog pozorišta u Mostaru i Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru

Predstava "Ovaj mali život": Pozorišna priča o velikim sudbinama malih ljudi u Mostaru

Kulturna manifestacija "Dani Zaima Muzaferije" osnovana je kako bi se odala počast njegovom neporcjenjivom doprinosu kulturi Bosne i Hercegovine. Održava se svake godine u njegovom rodnom gradu Visokom. I tokom ove manifestacije okupljaju se umjetnici, glumci, književnici i kulturni radnici iz cijelog regiona. Cilj manifestacije je da kroz različite kulturne aktivnosti, pozorišne predstave, filmske projekcije, književne večeri i izložbe – održi sjećanje na Zaima Muzaferiju i promovišu vrijednosti kojima se on cijeog života posvetio.Za bosanskohercegovačku kulturu Zaim Muzaferija je simbol izvrsnosti i predanosti, a njegova umjetnička ostavština nastavlja da inspiriše generacije.Zaim Muzaferija je bio bosanskohercegovački filmski, televizijski i pozorišni glumac i poeta. Radio je i kao profesor njemačkog i francuskog jezika. Prvu profesionalnu ulogu ostvario je 1961. godine u filmu Veljka Bulajića "Uzavreli grad". Zanimljive glumačke kreacije ostvario je u predstavama "Hasanaginica" Alije Isakovića, Mustafe Nadarevića i Nijaza Alispahića, kao i u "Dervišu i smrti" Meše Selimovića u režiji Nijaza Alispahića.Zaim Muzaferija je umro u Visokom 2001. godine.Ovogodišnja manifestacija "Dani Zaima Muzaferije" traje od 27. novembra do 4. decembra.

Njegova umjetnička ostavština nastavlja da inspiriše generacije

Iduće sedmice počinje manifestacija "Dani Zaima Muzaferije"

Nakon premijerne izvedbe u okviru Evropske manifestacije Noć teatra - Noć teatra BiH, predstava "Crvenkapica i dobri vuk" autora i reditelja Željka Miloševića u koprodukciji Dječije, omladinske i lutkarske scene Bosanskog narodnog pozorišta Zenica sa Kulturno-sportskim centrom Kakanj, imat će sutra, 20. novembra dvije reprizne izvedbe i to u 11 i 12:30 sati na matičnoj sceni u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica. Prema riječima reditelja Željka Miloševića priča "Crvenkapica i dobri vuk" je preoblika svima već dobro poznate bajke o Crvenkapici.&nbsp;- Kao olakšicu u osavremenjavanju, ona nastaje koristeći motive već postojeće preoblikovane bajke "Crvenkapica i zbunjeni vuk" Radeta Pavelkića. Bez obzira na razvoj tehnologija apsolutno vjerujem da je pozorište medij preko koga i dalje, na najljepši način, djeca, ali i svi ostali, mogu osjetiti i doživjeti, upiti u svoje biće emocije, spoznavati okolnosti, uočavati razlike između dobrog i lošeg, učiti, a to su upravo istinske vrijednosti koje im se neposredno i nesebično nude i poklanjaju pod svjetlima teatra. Nastojali smo da upravo tako i u ovoj našoj priči o usamljenosti, odnosno potrebi za druženjem, ljubavi i nježnosti, poslije prepreka i zanimljivih obrta, ozbiljnih i smješnih situacija, pobjedi dobro i ljubav - kazao je Milošević.

Prema riječima reditelja Željka Miloševića priča "Crvenkapica i dobri vuk" je preoblika svima već dobro poznate bajke o Crvenkapici

Prve reprize predstave "Crvenkapica i dobri vuk" na daskama zeničkog pozorišta

Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo u ponedjeljak, 2. decembra bit će izvedena predstava Crnogorskog narodnog pozorišta "Ibzen mašina" za koju režiju potpisuje crnogorska rediteljica Ana Vukotić koja je, sa dramaturginjom Željkom Udovičić-Pleština objedinila četiri djela čuvenog norveškog dramskom pisca Henrika Ibsena (Ibzena).Predstava je zasnovana na Ibsenovim "Stubovima društva", te su Vukotić i Udovičić-Pleština inspiraciju i motive pronašle i u "Heddi Gabler", "Nori" i "Neprijatelju naroda". Tako objedinjena djela Henrika Ibsena, koji važi za Šekspira (Shakespearea) svog vremena, predstavili su publici "mašinu" današnjice sa kojom je, poručuju, suočen svaki pojedinac, saopćeno je iz Narodnog pozorišta Sarajevo.Dramski tekstovi, po kojima je predstava rađena, prevela je Anka Katušić-Balen. Za scenografiju i dizajn plakata je zaslužan Vanja Magić, za kostime Lina Leković, dok su koreografija i scenski pokret djelo Sonje Vukićević. Dizajnom svjetla bavili su se Ana Vukotić i Vanja Magić. Rediteljica Vukotić potpisala je i izbor muzike, te jezičku adaptaciju. Njena asistentica je Nataša Milićević, dok su asistentice kostimografa i scenografa Mia Đurović i Jelena Ivančević.Glavnu ulogu gradonačelnika Bernika igra Simo Trebješanin, ostatak podjele čine Jelena Minić, Žana Gardašević-Bulatović, Miloš Pejović, Ana Vujošević, Luka Stanković, Dejan Ivanić, Radmila Škuletić, Lazar Đurđević, Jovan Davović i Ana Vučković.

Tako objedinjena djela Henrika Ibsena, koji važi za Šekspira (Shakespearea) svog vremena, predstavili su publici "mašinu" današnjice

Predstava Crnogorskog narodnog pozorišta "Ibzen mašina"

Crnogorsko narodno pozorište u Narodnom pozorištu Sarajevo sa predstavom "Ibzen mašina"

Selma Ćosić je poznata glumica iz Zenice koja se istakla na domaćoj pozorišnoj sceni te u filmskim i televizijskim projektima.Ćosić je za „Dnevni avaz“ rekla da se želja za glumom rodila u djetinjstvu, ali s obzirom na to da je odrasla u Brezi, nije imala priliku da bude dio nekog dramskog studija.<h2>Ulični performansi </h2>- Morala sam čekati do Akademije dramskih umjetnosti u Tuzli. Nisam imala ni najmanju sumnju u to šta želim da budem kad odrastem. Za mene je pozorište uvijek bilo mjesto u kome se dešava čarolija i silno sam željela biti dio toga. Nakon diplomiranja, provela sam godinu putujući po Evropi radeći radionice i ulične performanse po evropskim metropolama, a zatim sam dobila priliku da odradim pripravnički u BNP-u u Zenici – istakla je Ćosić.Igrala je u brojnim pozorišnim predstavama, nekoliko filmova te se bavila radom na dječijoj i omladinskoj sceni.<h2>Najdivniji proces </h2>- Teško mi je odabrati omiljeni proces, jer u svakom nastojim ostaviti dio sebe, ali s obzirom na to da mi je povratak na scenu nakon 7 godina bila predstava „Što je muškarac bez brkova“ Ivana Lea Leme, ona ima posebno mjesto u mom srcu. Moram spomenuti i posljednju dječiju predstavu na kojoj sam radila „Crvenkapica i dobri vuk“ reditelja Željka Miloševića, koja je najljepši, najrazigraniji i najdivniji proces u mom životu i dokaz da kad imate sjajnu ekipu oko sebe možete sve – kazala je Ćosić.Nakon nekoliko godina rada u pozorištu, Selma je odlučila da potraži životno iskustvo izvan umjetničkog svijeta, pa je prešla u Saudijsku Arabiju gdje je radila kao stjuardesa za „Saudia Airlines“.- U jednom momentu u pozorištu sam se osjećala kao da sam zaglavila. Nisam imala inspiraciju, falilo mi je iskustva u životu, imala sam konstantni osjećaj da stagniram. Vidjela sam i to kako ljudi žive u raznim krajevima svijeta i naučila da cijenim ono što imam i da svaki dan budem zahvalna – izdvojila je Ćosić.Nakon Saudijske Arabije, preselila se u Indiju, gdje završava studije za instruktoricu joge i Aerial joge. - Jogu radim dugi niz godina, i kada sam putovala u Indiju često sam išla na časove joge. U Hiderabadu sam vidjela Aerial ljuljačke i pitala instruktoricu kakva je to joga i ona mi je objasnila o čemu se radi. Odlučila sam bez ijednog časa da ću biti instruktorica Aerial joge. Kupila sam ljuljačke i uputila se na trening četiri vrste joge u Rišikešu u Indiji, jer sam htjela da prenesem ovu fantastičnu vještinu ljudima oko sebe – kazala je Ćosić.<h2>Nova perspektiva</h2>Radila je i živjela tri godine u najkonzervativnijoj zemlji na svijetu, a njeni pogledi na život veoma su liberalni, tako da je to bilo zaista novo iskustvo za nju. - Proputovala sam mnogo, mada mi se apetit za putovanje još više otvorio. Upoznala jako mnogo ljudi iz svih krajeva svijeta, iskusila mnogo krajnosti i što je najvažnije, dobila mnogo iskustava koja mogu koristiti u glumačkim procesima – kazala je Čosić.<h2>Jin i jang </h2>Ćosić je kazala da su gluma i joga za nju jin i jang.- Gluma me podiže, joga me prizemljuje. Joga mi je donijela zaista mnogo: fleksibilnost, mir, ljubav i prihvatanje sebe i drugih, zahvalnost i mnogo fenomenalnih ljudi oko mene – dodala je Ćosić.

Pozorište je uvijek bilo mjesto u kome se dešava čarolija

Glumica Selma Ćosić za "Dnevni avaz": Naučila sam da cijenim ono što imam

Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo večeras je izvedena dramska predstava „Idiot“ rađena prema romanu Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, u režijskoj postavci Selme Spahić.- Kritika navodi kako je Dostojevski htio da stvarnost vidimo na novi način. Prije samog pisanja, dugo je tragao za narativnom strategijom koja će mu omogućiti da zaista ostvari komunikaciju sa svojim čitaocima, kako bi nas natjerao da kreiramo vlastito razumijevanje romana i preuzmemo odgovornost za sudove koje donosimo prema likovima i događajima kojima svjedočimo - zapisali su dramaturzi Emina Omerović i Benjamin Konjicija.U naslovnoj ulozi pojavili su se Dino Sarija, koji igra lik Lava Nikolajeviča Miškina, Vanja Đugum Matović igra ulogu Nastasje Filipovne Baraškov, Igor Skvarica glumi Parfjona Semjonoviča Rogožina, a Sara Seksan lik Aglaje Ivanovne Jepančin.&nbsp;Ostatak uloga čine: Vedrana Božinović, Mirvad Kurić, Aleksandar Seksan, Mona Muratović, Slaven Vidak, Mak Čengić, Helena Vuković, Vedran Đekić, Riad Ljutović, Alisa Čajić, Hana Zrno, Damir Čobo, Pavle Novaković, Senad Milanović, Faruk Hajdarević, Elma Fetić i Vedad Čano.&nbsp;Adaptaciju teksta potpisuju Emina Omerović, Benjamin Konjicija i Selma Spahić, dramaturgiju Emina Omerović i Benjamin Konjicija, kostimografska rješenja uradila je Sanja Džeba, scenografkinja je Monika Močević, saradnica za scenski pokret Ena Kurtalić, kompozitor muzike je Draško Adžić, dok muzički aranžman potpisuje Mirza Rahmanović-Indigo.

U naslovnoj ulozi pojavili su se Dino Sarija, Vanja Đugum  Matović, Igor Skvarica i Sara Seksan

Izvedena dramska predstava "Idiot"

Premijera predstave „Žena himna“ održat će se u petak, 22. novembra, u 20 sati u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače.Predstava je nastala prema istoimenom tekstu Davora Špišića, a režiju potpisuje Robert Raponja.„Žena himna“ dramski je tekst Davora Špišića nagrađen prvom nagradom za dramsko djelo „Marin Držić“ Ministarstva kulture i medija RH za 2022. godinu.Temelj drame čini život austrijske i hrvatske književnice Paule Preradović, autorice austrijske himne i unuke književnika Petra Preradovića koja je djetinjstvo i mladost provela u Puli.Predstava je nastala u produkciji baljanskog Teatra Fort Forno u saradnji s Istarskim narodnim pozorištem – Gradskim pozorištem Pula, Hrvatskim narodnim pozorištem u Mostaru, Udruženjem „Intermezzo” iz Sarajeva, a pod pokroviteljstvom Austrijskog kulturnog foruma.Premijera u Puli održana je u petak, 28. juna 2024. godine u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre – Kaštel Pula. Na ovogodišnjim Internacionalnim teatarskim susretima Brčko distrikta BiH Selma Alispahić dobila je nagradu za najbolju sporednu ulogu, saopćeno je iz Hrvatskog narodnog pozorišta Mostar.- U Paulinoj biografiji, kao kroz dušu čudesnog demijurga, fascinantno se prelamaju epohe 19. i 20. vijeka. Raspad austrougarskog imperija, dva velika svjetska rata i postratovsko beznađe pedesetih u Austriji, onaj su povijesni background na kojem se odvija burna Paulina intimna historija. Kao žene i kao umjetnice. Društva u kojima je Paula rođena i stasala, od djevojaštva do zrelosti, dominantno su muška zatvorena društva s hijerarhijom moći u kojoj za žene realno nije bilo mjesta. U takvoj konstelaciji, njena ljudska i stvaralačka snaga prokrčila je put. Kao istinska vjernica, imala je u sebi duboko usađeno osjećanje pravde i ljudskosti, zato se u odsudnom trenutku i našla na pravoj strani historije, pružajući otpor nacističkoj vladavini zla. Ogoljena i komorna u formi, drama istovremeno šalje epske signale, baratajući iskustvima Brechtova teatra i Fassbinderovog osjećanja intime - napisao je o predstavi njen autor Davor Špišić.U predstavi igraju Monika Duvnjak, Selma Alispahić, Anita Šmit (Schmidt) i Katica Šubarić / Lara Živolić Agaj.Muziku potpisuje austrijska skladateljica Antonija Pacek, kostimografkinja je Desanka Janković, scenografkinja Jasmina Pacek, oblikovanje svjetla potpisuje Anđela Kusić, asistent redatelja je Davor Tarbuk, umjetnički savjetnik Dragan Komadina, a producentica Jasminka Mesarić.

Predstava je nastala u produkciji baljanskog Teatra Fort Forno u saradnji s Istarskim narodnim pozorištem

"Žena himna" premijerno u Mostaru

U četvrtak, 21. novembra, sa početkom u 18 sati u galeriji Jelićeve biće otvorena izložba grafika Salema Pezića. Salem Pezić je dvadesetpetogodišnji umjetnik iz Sarajeva. Završio je Akademiju likovnih umjetnosti - Odsjek za grafiku. Dobitnik je srebrene značke Univerziteta u Sarajevu, a trenutno je asistent na Akademiji likovnih umjetnosti.- Radovi koje izlažem spajaju historijsko i savremeno kroz istraživanje identiteta i kulturnog naslijeđa. U ciklusu "Čuvari" istražujem arhetip junaka i njegov simbolički put, inspirisan stećcima, stelama i nišanima koji simbolizuju trajnost, snagu i duhovnu dubinu.&nbsp;Serija grafika u tehnici mezzotinte prikazuje portrete u kojima su univerzalni simboli kao što su ruke, autoportreti, djetelina, turban i mjesec inkorporirani sa srednjovjekovnim motivima rozeta, pletenica, mačeva i štitova. Kroz igru svjetla i sjenke, ovi elementi stvaraju atmosferu misterije i introspekcije, odražavajući teme duhovnosti, pripadnosti i humanosti.&nbsp;Grafike funkcionišu kao čuvari naslijeđa, povezujući prošlost i sadašnjost kroz vizualne elemente i pozivajući publiku da preispita vlastiti identitet i kulturne korijene - rekao je Pezić.

Koncert Mirze Redžepagića u sklopu otvaranja specijalnog programa Narodnog pozorišta "Pozorišne notte"

Reditelj Željko Milošević za "Dnevni avaz": Pozorišna umjetnost je moj svijet

Osmi Internacionalni Festival "Dani Jurislava Korenića" u Teatru 55

Mustafa Nadarević: 4. godišnjica smrti jednog od najboljih glumaca Balkana svih vremena

Pripreme za operu "Tvrtko, kralj bosanski" u punom jeku: Premijera u Narodnom pozorištu Sarajevo

Porodica Alispahić poklonila građu za zbirku "Nijaz Alispahić" u Muzeju književnosti BiH

Tuzlanski pozorišni dani 2024: U prepunoj sali Narodnog pozorišta Tuzla izvedena dramska predstava „Seljačka opera“

Preminuo poznati crnogorski slikar Vojo Stanić

Predstava "Ovaj mali život": Pozorišna priča o velikim sudbinama malih ljudi u Mostaru

Iduće sedmice počinje manifestacija "Dani Zaima Muzaferije"

Prve reprize predstave "Crvenkapica i dobri vuk" na daskama zeničkog pozorišta

Crnogorsko narodno pozorište u Narodnom pozorištu Sarajevo sa predstavom "Ibzen mašina"

Glumica Selma Ćosić za "Dnevni avaz": Naučila sam da cijenim ono što imam

Izvedena dramska predstava "Idiot"

"Žena himna" premijerno u Mostaru

Izložba grafika Salema Pezića: "Čuvari" kao spoj historije i savremenosti

Kultura

Koncert Mirze Redžepagića u sklopu otvaranja specijalnog programa Narodnog pozorišta "Pozorišne notte"

Reditelj Željko Milošević za "Dnevni avaz": Pozorišna umjetnost je moj svijet

Osmi Internacionalni Festival "Dani Jurislava Korenića" u Teatru 55

Mustafa Nadarević: 4. godišnjica smrti jednog od najboljih glumaca Balkana svih vremena

Pripreme za operu "Tvrtko, kralj bosanski" u punom jeku: Premijera u Narodnom pozorištu Sarajevo

Porodica Alispahić poklonila građu za zbirku "Nijaz Alispahić" u Muzeju književnosti BiH

Tuzlanski pozorišni dani 2024: U prepunoj sali Narodnog pozorišta Tuzla izvedena dramska predstava „Seljačka opera“

Preminuo poznati crnogorski slikar Vojo Stanić

Predstava "Ovaj mali život": Pozorišna priča o velikim sudbinama malih ljudi u Mostaru

Iduće sedmice počinje manifestacija "Dani Zaima Muzaferije"

Prve reprize predstave "Crvenkapica i dobri vuk" na daskama zeničkog pozorišta

Crnogorsko narodno pozorište u Narodnom pozorištu Sarajevo sa predstavom "Ibzen mašina"

Glumica Selma Ćosić za "Dnevni avaz": Naučila sam da cijenim ono što imam

Izvedena dramska predstava "Idiot"

"Žena himna" premijerno u Mostaru

Izložba grafika Salema Pezića: "Čuvari" kao spoj historije i savremenosti