U posljednjih desetak godina na tržištu se počeo pojavljivati cijeli niz novih kategorija duhanskih i nikotinskih proizvoda, odnosno proizvoda nove kategorije: e-cigarete, grijani duhanski proizvodi i nikotinske vrećice.Ipak, većina ljudi i dalje nije upućena u razlike u pogledu štetnosti koje postoje između cigareta i proizvoda nove kategorije.Za razliku od cigareta, proizvodi nove kategorije dostavljaju nikotin bez sagorijevanja.Sagorijevanje duhana i udisanje dima glavni su krivac za gotovo sve bolesti povezane s pušenjem, a ne sam nikotin. Stoga, proizvodi u kojima nema sagorijevanja počeli sve više interesirati zdravstvenu zajednicu.Cochrane naučna baza (Electronic cigarettes for smoking cessation) recenzirala je 78 postojećih studija sa više od 22.000 uključenih učesnika, a zaključeno je da su e-cigarete učinkovitije za prestanak pušenja od nikotinskih zamjenskih terapija između 33 i čak 100 posto.<h2>Manje štetne</h2>Prema izračunu Cochrane mreže o uspješnosti e-cigareta u odvikavanju od pušenja, možemo izračunati efekat prelaska pušača na e-cigarete u zemljama regije. Naime, utvrđeno je da je nešto više od 1,3 miliona pušača u Bosni i Hercegovini.Broj pušača u našoj zemlji, koji potencijalno mogu prestati pušiti uz e-cigarete (prema naučno utemeljenim dokazima - Cochrane), ako se aktivno podstiču na prelazak s cigareta na e-cigarete, iznosi 80.400, što je trostruko više od procijenjenog broja pušača koji samostalno ili uz dostupne terapije prestaju pušiti svake godine u Bosni i Hercegovini. Takvo veliko povećanje prestanka pušenja u samo nekoliko godina značajno bi unaprijedilo javno zdravstvenu statistiku naše države.Dakle, uz adekvatne javnozdravstvene strategije, podršku zajednice, angažman civilnog društva i primjenu manje štetnih alternativa, prestanak pušenja može postati dostižan cilj, pružajući mnogima priliku za bolju i zdraviju budućnost.Upravo se angažman strukovne zajednice i civilnog društva u podršci izmjene javnozdravstvenih strategija najbolje ogleda u radu Udruge korisnika osobnih isparivača (CROHM) koja u susjednoj Hrvatskoj zagovara naučni pristup i otvoreni dijalog o smanjenju štete od pušenja, uzimajući u obzir da je pušenje javnozdravstveni problem s visokim rizikom za razvoj kroničnih bolesti.Branka Tokić&nbsp;(54) prvi je puta zapalila na pragu srednje škole, s nepunih 15 godina. U to joj je vrijeme pušenje bilo fora, pomodna aktivnost koju su prakticirali i drugi klinci iz razreda. Iako je već tada bila svjesna štetnosti cigareta, nastavila je pušiti narednih 39 godina.Pokušala je prestati u dva navrata, nijednom uspješno, sve dok se ove godine nije uključila u program prestanka pušenja „Biram bez dima“, koji je provela udruga CROHM.Nakon što se priključila programu, kombinirala je pušenje i vejpanje. U tom razdoblju nije više kupovala cigarete, tako da, kada je potrošila svoje zalihe, jednostavno se počela oslanjati samo na alternative.- E-cigareta mi i dalje daje mogućnost da napravim taj duboki udah za koncentraciju prije posla. I vjerujem da je on sada puno manje štetan za mene. Evolucija se pobrinula da nam tijelo da do znanja kada nas nešto guši ili nam smeta. Kod mene sad tog efekta nema, stoga vjerujem da je alternativa bolja za mene – ističe Branka te dodaje da se više ne smatra pušačem, ponajviše zbog toga što sada dimom od cigarete više ne smeta ljudima oko sebe.

<h2>Smanjiti količinu</h2>Jakov Guberac (34) priznaje da je ovisnik o nikotinu. U početku, kada je tek počeo pušiti prije 19 godina, imao je razdoblje kada nije mogao izdržati ni 15 minuta bez dima. Shvatio je da ima problem kada više nije mogao istrčati ni 20 metara u komadu bez da ga napadne intenzivni kašalj. Godine 2012. odlučio je stoga prestati i uspio u tome, upravo zahvaljujući vajpanju.Jakov je punih šest godina izdržao bez cigarete, no onda ga jedno teško životno razdoblje vratilo pušenju.- Došla je ta jedna teška situacija i slučajno sam zapalio. Povratka više nije bilo, pao sam. Što je najgore, uopće nisam uživao u tom dimu, no nisam mogao ni prestati – prisjeća se Jakov.Odlučio je opet pokušati - prijavio se u program „Biram bez dima“ i dao si još jednu šansu. Ispočetka nije mogao pogoditi potrebnu količinu nikotina, no kada je našao omjer koji mu odgovara ponovno je uspješno odbacio cigarete. - Plan mi je smanjiti količinu nikotina koju unosim u organizam do te mjere da dođem do nule. Mislim da ću ovoga puta uspjeti jer se vodim onom starom – ako možeš deset dana, možeš i sto dana, ako možeš sto dana, možeš i godinu... da, mogao sam ja i pet godina pa sam pao, samo što se na greškama uči i ovoga puta ih neću ponoviti – navodi Jakov.

U aprilu ove godine Udruga CROHM je pokrenula prvi krug programa prestanka pušenja pod nazivom „Biram bez dima“. Učesnici su bili su ljudi različitih godina, motiva, ali i „pušačkog staža“, no sve ih je povezivao isti cilj - želja da zauvijek izbace cigarete iz svog života. Uz podršku ljudi koji su upoznati s bezdimnim proizvodima i međusobnom saradnjom, polovina polaznika uspjela je u potpunosti prestati pušiti. Još jedna stvar koja im je zajednička jest da su prije uključivanja u program barem jednom pokušali prestati ili smanjiti broj cigareta, no okolnosti su ih na kraju ponovno vratile pušenju.Program „Biram bez dima“ traje 28 dana, a svi polaznici na raspolaganje dobivaju sve tri kategorije bezdimnih proizvoda - e-cigarete, grijane duhanske proizvode i nikotinske vrećice, te edukaciju o svakom od njih, kako bi izabrali najbolji proizvod za sebe i na najbolji način nastavili s programom. Osim toga, svi učesnici na raspolaganju imaju stalno dostupnu pomoć i podršku članova udruge, dostupne proizvode koje sami odluče da su najpogodniji za njih, kao i edukaciju.Upravo sada, Udruga pokreće drugi krug programa. <h2>Važnost naučnih istraživanja</h2>Stručnjaci okupljeni u Udruzi CROHM zalažu se za informiranost javnosti o bezdimnim alternativama poput e-cigareta, koje naučna istraživanja ocjenjuju kao manje štetne opcije u usporedbi s konvencionalnim cigaretama.CROHM naglašava važnost naučnih istraživanja koja podržavaju učinkovitost bezdimnih proizvoda kao alata za prestanak pušenja. Kroz praćenje rezultata, reviziju naučnih radova i evaluaciju kliničkih studija, udruga se trudi učiniti ove informacije dostupnima javnosti. Na taj način podržavaju pušače u Hrvatskoj koji se žele osloboditi ovisnosti, ali to nisu uspjeli pomoću standardnih metoda.U skladu sa nacionalnim strategijama, CROHM se zalaže za integraciju bezdimnih proizvoda u javnozdravstvene politike. Također, teže izgradnji svijesti o važnosti otvorenog dijaloga, informiranosti i utemeljenog donošenja odluka u vezi sa smanjenjem štete od pušenja. Njihov cilj je pružiti podršku u provedbi politika koje smanjuju zdravstvene rizike, koristeći najnovija naučna saznanja i istraživanja na globalnom i lokalnom nivou.

Program „Biram bez dima“ traje 28 dana, a svi polaznici na raspolaganje dobivaju sve tri kategorije bezdimnih proizvoda

Ni 15 minuta nije mogao bez cigareta, ali 
zbog novih proizvoda ih je potpuno odbacio

Nešto se ozbiljno kuha na relaciji SDA – DF. Između vjernih političkih saveznika koji su vodili brojne zajedničke borbe, od formiranja koalicije "petak 13.“, preko pokušaja 2022. da spriječe demokratsku većinu da izabere novu Vladu FBiH, do zajedničkih kandidata na lokalnim izborima, čini se da ljubav jenjava.Ovaj zagrljaj DF je skupo koštao, s obzirom na to da je ova stranka na lokalnim izborima svedena na nivo statističke greške, a jedini izuzetak s dobrim rezultatom bila je njihova lista u Općini Stari Grad Sarajevo koja podržava trojku, a ne SDA.<h2>Pupčana vrpca</h2>Tako se Željko Komšić u intervjuu, koji je dao za BHT, i javno pokušao odreći SDA, za koju nije imao riječi hvale.- Kako vi imate to partnerstvo, a Općinska organizacija SDA u Centru odluči da podrži protukandidata za načelnika Dennisu Gratzu (DF), o kakvom partnerstvu možete govoriti - kazao je Komšić.Otišao je i korak dalje kazavši kako Izetbegović i on nisu pupčanom vrpcom vezani, ističući kako DF nema koaliciju sa SDA, nego „partnerstvo“ na temama koje se tiču države.Ove Komšićeve izjave zaboljele su aktivne SDA-ovce na društvenim mrežama, koji su na njegov intervju burno reagirali, optužujući ga da im je zabio nož u leđa te da je nepouzdan saradnik.I, uistinu, je li Komšić postao nepouzdan? Šta ga je nagnalo da nakon vjernog savezništva s ovom strankom i agresivnih višegodišnjih napada na trojku i optužbi za izdaju, u čemu su pojedini kadrovi njegove stranke bili grlatiji i radikalniji od SDA-ovih, Komšić odjednom okrene ploču?Na prvu se čini da je to izborni rezultat koji Komšiću jasno poručuje da koalicija sa SDA vodi njegovoj marginalizaciji i da je izrazito nepopularna među glasačima.<h2>Američki utjecaj</h2>No, prema pouzdanim informacijama koje posjeduje „Dnevni avaz“, stvar je i mnogo dublja. Naime, Komšić je prethodnih sedmica s visokog diplomatskog nivoa SAD sugerirano da se kloni koalicije sa SDA koja, dok god je pod vodstvom Bakira Izetbegovića, za ovu silu i zapadne saveznike neće biti prihvatljiv koalicioni partner.A vlastiti izborni potop, moguće je, učinio da čak i samom Komšiću dođe iz određenog organa u glavu te da shvati da se ukrcao na brod u kojem tone.Da li će s tog broda konačno iskočiti, pokazat će se već tokom glasanja za izbor novog gradonačelnika Sarajeva.<h2>Prekidi i mirenja</h2>Od kada je odlučio osnovati Demokratsku frontu, Komšićev odnos prema SDA je svojevrsna ljubavna saga, prepuna prekida i mirenja. Tako je DF poslije svojih prvih izbora 2014. napravio koaliciju sa SDA, da bi već nakon nekoliko mjeseci istupili iz vlasti na svim nivoima. Potom je 2018. DF bio dio šestorke, koja je raskinuta krajem 2019., kada je Komšić otišao sa SDA. Od tada je Komšić bio u čvrstom zagrljaju s ovom strankom. Je li ponovo došlo vrijeme za prekid?

Hoće li nakon lošeg rezultata na izborima Komšić iskočiti s broda na kojem tone

Nakon izbornog debakla novi vjetrovi pušu u DF-u: Raskida li Komšić koaliciju sa SDA?

Muzej kao društveni fenomen svoje porijeklo duguje dobu prosvjetiteljstva u 18. stoljeću.Kako Sarajevo posljednjih godina bilježi nagli porast broja turista koji posjećuju naš grad, jasno je da su muzeji svakako jedna od glavnih atrakcija za mnoge turiste prilikom posjete. Naravno, tu su uvijek i domaći posjetioci koji poboljšavaju ponudu glavnog grada.<h2>&nbsp;Najbolje ocijenjeni </h2>No, kako kotiraju muzeji u glavnom gradu BiH? Na stranici tripadvisor.com posjetioci ostavljaju svoje ocjene muzejima koje posjećuju. Čak šest muzeja u Sarajevu ima najbolju ocjenu 5.Na prvom mjestu po broju glasova s maksimalnom ocjenu je Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992.-1995., a nalazi se na adresi S. H. Muvekita 11/1. Stalnu postavku muzeja čine lični predmeti, ispovijesti žrtava rata i genocida, fotografije, kartografski prikazi, pisma, simulacije, dokumentarni filmovi i umjetnička djela. Muzej se posvetio kolektiviranju i prezentiranju vrijednih sadržaja iz ratne prošlosti naše države te edukacijom učenika i studenata o spomenutim događajima.

Nakon njega slijedi Galerija 11/07/95, smještena na Trgu Fra Grge Martića 2/III. Galerija 11/07/95 je prvi memorijalni muzej/galerija u BiH koji ima za cilj očuvanje sjećanja na genocid u Srebrenici i 8372 osobe koje su tragično izgubile živote u genocidu.

<h2>&nbsp;Ratno djetinjstvo</h2>Također, najbolju ocjenu ima i Muzej ratnog djetinjstva, smješten u Logavinoj. Ovo je jedini muzej u svijetu koji se bavi isključivo iskustvom djetinjstva obilježenog ratovima. Muzej ratnog djetinjstva dobitnik je Muzejske nagrade Vijeća Evrope za 2018. godinu, jedne od najprestižnijih nagrada u muzejskom sektoru koja se dodjeljuje pri izboru za Evropski muzej godine.

Najvećom ocjenom posjetioci su još nagradili i Muzej opsade Sarajeva. Riječ je o specijaliziranom muzeju koji na jedinstven način govori o životu pod opsadom. Muzej prikazuje osobna iskustva Sarajlija, lične predmete, fotografije, dokumentarne filmove, pisma...

Peto mjesto, s prosječnom ocjenom četiri, zauzeo je Historijski muzej. Ovaj muzej otvoren je daleke 1945. godine. Sadrži više od 400.000 povijesnih eksponata, a današnji naziv dobio je 1993. godine. Jedno vrijeme nosio je naziv Muzej revolucije Bosne i Hercegovine.

<h2>&nbsp;Također u vrhu</h2>Pored navedenih pet muzeja, među deset najpopularnijih i najposjećnijih muzeja u Sarajevu prema Tripadvisoru su Sarajevo virtualni muzej, koji ima ocjenu 5, ali i dosta manje glasova, Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine, Kuća Sevdaha, Muzej Sarajeva te Muzej optič

Čak šest muzeja u Sarajevu dobilo je najbolju ocjenu 5

Ovo je deset najpopularnijih muzeja u Sarajevu


Uprkos brojnim akcijama i zapljenama, tržište duhana i duhanskih proizvoda se i dalje suočava s izazovima ilegalne trgovine. Crno tržište duhana nije samo problem unutar granica Bosne i Hercegovine, već i u drugim zemljama u regiji i zato je njegovo rješavanje još kompleksnije od onoga kako to može izgledati sa strane. U isto vrijeme, pojavljivanje novih kategorija proizvoda iziskuje potrebu da se svi nadležni na našem tržištu detaljno upoznaju s prirodom i regulativom ovih proizvoda.S ciljem što bolje upućenosti u ova pitanja te značajnije podrške nadležnim institucijama, krajem septembra na Jahorini je održana edukativna radionica, koja je okupila 65 predstavnika institucija za nadzor nad tržištem. Radionica je osvijetlila neke važne teme, a organizirana je kako bi se predstavnici agencija za provedbu zakona na svim nivoima bolje upoznali s trenutnom situacijom, novim trendovima u ovom području te pružili još kvalitetniju podršku u borbi protiv crnog tržišta duhana.<h2>Markice s Kosova</h2>Crno tržište duhana i duhanskih proizvoda u BiH ostaje izazov zbog više faktora. Među ključnim uzrocima su nedovoljna koordinacija između entiteta i nadležnih institucija, nedostatak preciznih propisa i regulativa koji bi se usmjerili na suzbijanje ilegalne trgovine, te prilagodba zakona novim oblicima trgovine, uključujući i online platforme.Na radionici su predstavljeni ključni rezultati istraživanja Agencije za ispitivanje javnog mnijenja IPSOS iz 2023. godine, a koji su pokazali mnoge zabrinjavajuće podatke.Kada je u pitanju ilegalna potrošnja duhanskih proizvoda, ona je u našoj zemlji i dalje iznimno visoka i iznosi velikih 35 posto, ključni je nalaz istraživanja. Nadalje, istraživanje je pokazalo da na tržištu BiH primjećujemo indikaciju rasta potrošnje ilegalnih cigareta. Volumen ilegalnih cigareta je u godini narastao više od četiri puta. Ilegalne cigarete koje su zabilježene na našem tržištu su one koje imaju ili markicu s Kosova ili su potpuno bez porezne markice. Ovo ukazuje da šverceri i dalje aktivno djeluju i nalaze različite kanale za šverc bez obzira na kontinuirane aktivnosti državnih agencija (prvenstveno SIPA, UIO i GP) na suzbijanju kriminala, šverca i crnog tržišta.Da šverceri iz svega i dalje izvlače profite, pokazuje i podatak da se prosječna cijena ilegalnih cigareta približava cijeni legalnih i iznosi 4,3 KM. Osim cigareta, istraživanje je pokazalo da je na tržištu BiH iznimno velika potrošnja ilegalnog rezanog duhana. Ona iznosi u ukupnoj potrošnji duhanskih proizvoda iznimno visokih 30,9 posto. Iako se procjenjuje da je u 2023. godini ukupna potrošnja ilegalnog rezanog duhana bila 2.019 tona, što je 11 posto manje nego u 2022. godini, to je i dalje 13 posto više u odnosu na 2021. godinu i gotovo 23 posto više u odnosu na 2020. godinu.Posebno problematična kategorija su konzumenti rezanog duhana. Naime, podaci pokazuju da se, prema udjelu među pušačima rezanog duhana, njih 97 posto odlučuje za ilegalni rezani duhan. Pijaca je i dalje glavni kanal za kupovinu ilegalnih cigareta, ali se prodaja odvija i putem interneta, odnosno društvenih mreža i platformi za trgovinu robom i uslugama. Ovi kanali prodaje posebno su bili popularni tokom pandemije koronavirusa, ali se nakon njenog prevazilaženja fokus ponovo vratio na pijace. Ilegalni rezani duhan konzumenti u najvećoj mjeri nabavljaju putem neregularnih kanala, a gotovo 50 posto pušača ovaj proizvod nabavlja na pijaci, ali i od uličnih prodavača i poznanika, odnosno prijatelja.<h2>Nove kategorije</h2>Tokom edukacije prisutni su dobili bolji uvid u proizvode novih kategorija. Riječ je o e-cigaretama, grijanim duhanskim proizvodima te nikotinskim vrećicama, koji danas postaju sve popularniji među potrošačima, jer su dobra alternativa cigaretama.Otvorena je i tema o razlici između nikotinskih vrećica i snusa, koja je ranije izazivala konfuziju u javnosti. Naime, snus je proizvod koji sadrži duhan te je zabranjen u EU i BiH, osim u Švedskoj, dok nikotinske vrećice ne sadrže duhan i smatraju se proizvodima s potencijalno smanjenom štetnošću.Prema svjetskim naučnim istraživanjima, kategorije novih proizvoda su potencijalno manje štetne od klasičnih cigareta, zbog toga što kod njih izostaje proces sagorijevanja. Upravo zato, mnogi od tih proizvoda koriste se i kao vid pomoći u potpunom prestanku pušenja. Njihovu manju štetnost i efikasnost potvrdilo je i istraživanje globalne nezavisne mreže istraživača Cochrane.Zemlje poput Švedske, Velike Britanije i Francuske, kao i Novi Zeland, SAD i Japan, već uveliko koriste ove alternativne proizvode u svojim strategijama smanjenja štete od duhana kako bi smanjile broj pušača klasičnih cigareta. Da je koncept uspješan, dokazala je Švedska, smanjivši u posljednjih 15 godina stopu svojih pušača s 15 na 5,6 posto. Tako je došla na korak od toga da postane prva “bezdimna” zemlja u EU.Govoreći o BiH, a prema naučno utemeljenim dokazima Cochrane, gdje je moguće izračunati učinak prelaska pušača na e-cigarete u državama regije, broj pušača u našoj zemlji, koji potencijalno mogu prestati pušiti uz e-cigarete ako se aktivno potaknu na ovu alternativu, iznosi 80.400.To je trostruko više od procijenjenog broja pušača u Bosni i Hercegovini koji svake godine samostalno ili uz dostupne terapije prestaju pušiti.<h2> Kontinuirana edukacija nužna </h2>Na kraju radionice učesnici su se složili da su ovakve edukacije od ključne važnosti za poboljšanje koordinacije i efikasnosti u borbi protiv ilegalne trgovine duhanom. Istakli su potrebu za preciznijim propisima i regulativama usmjerenim na suzbijanje crnog tržišta duhana, kao i za prilagodbom zakona i strategija za kategorije novih proizvoda, koje doprinose oslobađanju zemlje od ovog problema. Osim ekonomskih i zdravstvenih aspekata, ilegalna trgovina duhanskim proizvodima ima i negativne socijalne implikacije. Stoga, redovno pružanje edukacije i razmjene iskustava među nadležnim institucijama, ključ su za uspješno suočavanje sa svim izazovima koje ona donosi.

Prema udjelu među pušačima rezanog duhana, njih 97 posto odlučuje se za ilegalni rezani duhan 

Predstavnici nadzornih institucija upoznati s izazovima tržišta duhana: Ilegalna prodaja duhana u BiH ne jenjava

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik prethodnih dana boravio je na samitu BRICS-a, u ruskom Kazanju, savezu država koje mahom krase autokratski režimi vladanja i koje pokušavaju napraviti protutežu zapadnom političkom bloku u svijetu. Dodik je pritom naglasio da je Republici Srpskoj mjesto u BRICS-u te najavio da će prema Parlamentu BiH uputiti inicijativu za pridruživanje ovom savezu.<h2>Srce na Istoku</h2>Na BRICS-u je učestvovao i predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan), koji je prije nekoliko sedmica najavio pridruživanje Turske ovom savezu.Skup u Kazanju pratila je serija tekstova u udarnom stranačkom glasilu SDA u kojem se nisu štedjeli hvalospjevi na račun BRICS-a, koji je okarakteriziran kao "simbol multipolarnog svijeta, promovirajući saradnju i razvoj bez nametanja političkih uvjeta".Osim ljubavi prema BRICS-u, Dodika i strukture povezane sa SDA spaja i vrlo sličan gnjev prema zapadnim državama. Dok Dodik već mjesecima kočijaški vrijeđa zapadne diplomate u BiH i njihove politike predstavlja kao neprijateljske prema RS i srpskom narodu, istovjetna retorika dolazi od SDA, koja mjesecima nastoji probuditi antagonizam Bošnjaka prema Zapadu kao sili koja ih, vođena kršćanskim vjerskim motivima, želi politički uništiti.Još jedna zajednička meta je OHR. Dok Dodik Kristijana Šmita (Christian Schmidt) naziva turistom i lažnim visokim predstavnikom te dosljedno zagovara OHR, iz SDA-ove kuhinje Šmit se od prvog dana portretira kao čovjek sa zadaćom obespravljivanja Bošnjaka.<h2>Isti put</h2>Osim OHR-a, kao institucije nadležne za provedbu civilnog aspekta Dejtonskog sporazuma, još jedna institucija zadužena za štićenje ustavnog poretka BiH postala je zajednička meta i SDA i SNSD-a - Ustavni sud BiH. Dok je Dodik nakon presude o državnoj imovini na sve načine atakovao na ovu instituciju, od poništenog (od Šmita) zakona o neprimjenjivanju oduka Ustavnog suda na teritoriji RS do sprečavanja imenovanja srpskih sudija u ovu instituciju, SDA je s jednakim žarom pokušavala ostaviti Sud bez hrvatskog člana višemjesečnom hajkom i napadima na izbor Marina Vukoje.I po pitanju evropskih integracija su se uspjeli naći na istom putu, gdje SNSD uporno odbija prihvatiti dva člana Reformske agende koju zahtijeva EU, a SDA je preko svojih kantonalnih premijera blokirala slanje te agende.Možda su uistinu samo zavjera izjave koje smo mogli čuti od ministra Konakovića - da KOS-ovci ordiniraju sa SDA i rade za velikosrpske interese, no zanimljivo je da im se dežurne i glavne mete posljednjih mjeseci gotovo 100 posto poklapaju, kao što im se i savršeno poklapaju ključni međunarodni partneri – Dodiku Putin, a SDA Erdoan, saveznici u BRICS-u. Da li je tom tursko-ruskom savezu, kojem eventualno možemo priključiti Srbiju, zaista u interesu Bosna i Hercegovina integrirana u zapadni politički, ekonomski i civilizacijski poredak?<h2>Velikosrpska politika</h2>Predsjednik Naroda i pravde i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, gostujući u emisiji&nbsp;„Face to Face&nbsp;sa Senadom Hadžifejzovićem“, kazao je da Bakir Izetbegović sa SDA, KOS-ovcima i Srbijom provodi velikosrpsku politiku.&nbsp;- Izetbegović sa SDA, KOS-ovcima i Srbijom provodi velikosrpsku politiku i ruši OHR, Ustavni sud i Sud BiH. Bakir Izetbegović sigurno nešto duguje Srbima! Išao je svjesno u krah revizije presude sa Srbijom - kazao je Konaković.

Dežurne i glavne mete posljednjih mjeseci se gotovo 100 posto poklapaju, kao što im se i savršeno poklapaju ključni međunarodni partneri

Izetbegović i Dodik: Zajednički neprijatelji

Od BRICS-a, preko Šmita, EU, Ustavnog suda, do Zapada: Zašto se Dodikove i Bakirove mete 100 posto poklapaju

Tokom prethodnih decenija objavljene su stotine tekstova, podastrte desetine dokaza i isto toliko svjedočenja direktno upućenih i uključenih ljudi da su kadrovi KOS-a drmali vojnim i političkim vrhom tokom i nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu. Sa svim ključnim zlodjelima koji su zadesili bošnjački narod povezivani su ovi kadrovi - od političkih ubistava, preko sabotiranja odbrane države, krađe donacija, terorističkih kampova, pljačkaške privatizacije, pa do aktuelnih kampanja poziva na linč i crtanja mete na čelo političkim protivnicima.Ipak, svi ti brojni dokazi i dokumenti ostajali su pohranjeni na stranicama novina, magazina i knjiga, u ponekom dokumentarcu ili TV gostovanju, ali sve to bez sudskih epiloga i konačnog raskrinkavanja mašinerije.Stoga, značajno je što je Elmedin Konaković, kao stranački lider i ministar vanjskih poslova, na najvišem nivou aktuelizirao pitanje KOS-ovaca i njihove uloge u vrhu Stranke demokratske akcije (SDA).Konaković je djelovao prilično samouvjereno kada je tvrdio da posjeduje čvrste dokaze o ulozi koju ovi kadrovi imaju u rušenju državnih institucija i radu za velikosrpske interese. Za nadati se da zna kud goni s ovom pričom i da će ona konačno ići ka konkretnom epilogu raskrinkavanja, obračuna i otrežnjenja, jer sve drugo bi bilo politički pogubno kako po njegovu karijeru tako i budućnost cijelog društva.Spomenuti savjetnik i oca i sina za kojeg je objelodanjeno da je prije rata bio visokorangirani oficir KOS-a izvjesno je samo poznati vrh ledenog brijega, ali je pravo pitanje zbog čega je on sve vrijeme u njihovoj milosti, s kojim ciljevima i šta je to djelovanje duboke države ostavilo sve iza sebe.Od islamizacije Armije RBiH i poklona neprijatelju da se ona iz bosanske pretvori u muslimansku vojsku, preko rušenja revizije, do aktuelne antizapadne retorike i udara na institucije ove države, utisak koji se nedvojbeno nameće jeste da ptice u konačnici uvijek dolijeću na istu adresu - onu beogradsku.

Utisak koji se nedvojbeno nameće jeste da oni u konačnici uvijek stižu na istu adresu, onu beogradsku

Konaković: Aktuelizirao pitanje KOS-ovaca

Samo još KOS-ovci zvižduću

Dvije su žene temeljito dominirale politikom svojih sjevernoevropskih zemalja. Osim njihovog spola, Angela Merkel i Margaret Tačer (Thatcher) često se zbrajaju kao privrženice desnog centra s darom za politički opstanak. Vladale su vrlo različito – jedna je prijeteći vitlala svojom torbom, druga je strpljivo ugovarala koalicijske partnere – ali toliko dugo da se čak ni tinejdžeri nisu mogli sjetiti da je neko drugi bio na čelu, do trenutka kada su odstupili s vlasti. Ali njihova ostavština izgleda potpuno drugačije. Iako je Tačer smijenila njena vlastita stranka 1990. dok su joj rezultati u anketama klizili, od tada je bila na vrhu ankete najboljih britanskih poslijeratnih vođa.<h2>Sama se povukla</h2>Angela Merkel odlučila se sama povući nakon četiri mandata. Još je toliko popularna da su i kandidat njene stranke i opozicioni kolega (sada na funkciji) pokušali preuzeti njen plašt. Ipak, svaki mjesec koji prođe donosi podsjetnik na to kako je njena vladavina gurnula Njemačku u blato.Ostavština „Željezne Frau“ bit će u centru pažnje 26. novembra kada objavi svoje memoare na 736 stranica. Ono što bi nekada bilo krug časti (zajedno s nekoliko obaveznih kopanja po bivšim političkim neprijateljima), morat će umjesto toga usvojiti prilično obrambeni ton. Čini se da je gotovo svaka velika odluka koju sada donese Merkel rezultirala lošijom situacijom u Njemačkoj, a često i cijeloj Evropskoj uniji. Geopolitički je ostavila zemlju sa sada poznatim trifektom opasnih ovisnosti: nije se mogla braniti bez Amerike, bori se za rast bez izvoza u Kinu, oslanjajući se na ruski plin kako bi održala svoju industriju. Izvještaj o ekonomiji je porazan – 16 godina muljanja bez ikakvih reformi učinilo je Njemačku ponovno ekonomskim bolesnikom Evrope.<h2>Pošlo po zlu</h2>Što je pošlo po zlu? Vladimir Putin – jedan je jezgrovit odgovor. Odluka ruskog predsjednika da pokrene potpunu invaziju na Ukrajinu 2022. pokazala je da loša pripremljenost Njemačke nije bila samo teoretska zamka. Merkel je njegovala Putina, redovno razgovarajući s njim (pomoglo je što Putin zna njemački, a ona ruski). Bez sumnje će ponoviti u svojim memoarima da mu nikada nije stvarno vjerovala, a zatim će podsjetiti svijet kako je predvodila pokret za uvođenje sankcija Rusiji nakon njene invazije na Ukrajinu 2014. godine.Međutim, čak će se i najsanjivi recenzent zapitati zašto je njemačka potrošnja za odbranu ostala na mizernih 1,3 posto BDP-a tokom njenog mandata. Još gore, zašto je dopustila da ruski plin čini sve veći dio njemačke potrošnje – čak je dopustila izgradnju novog plinovoda iz Rusije nakon 2014.? Osim što je bio štetan za planetu, nagao poziv Merkel da se zatvore preostale nuklearne elektrane u Njemačkoj nakon katastrofe u Fukušimi 2011. učinio je zemlju još više vezanom za Rusiju.Ne može se pohvaliti ni rezultatima na nivou EU. Iako je Unija opstala (minus Velika Britanija), šta je epilog?EU je postala krhkija zbog demokratskog nazadovanja nekih od njezinih članica, ponajprije Mađarske. Merkel ovdje zaslužuje puno krivice jer je autokratu Viktora Orbana u nadobudnosti zaštitila od kritika iz razloga lijenih pogodnosti (Mađarska je vezana za njemačke industrijske lance opskrbe). Drugo je kako se pokazalo da je Evropa na ekonomski sporom putu. Nedavni izvještaj Marija Dragija (Mario Draghi), bivšeg premijera Italije, osudio je evropsku ekonomsku politiku, ističući koliko je kontinent zaostao za Amerikom. Naposljetku, njena ljubaznost prema migrantima, koje je pozvala (više od milion Sirijaca i drugih) u Njemačku 2015.,, dovela je do brojnih društvenih problema i političke reakcije koja je pomogla potaknuti uspon tvrde desnice u Njemačkoj i drugdje.<h2>Nije za reforme</h2>Ima ironije u tome kako su stvari ispale. Njemačka je nagovarala južne Evropljane na mjere štednje, ali sada njeni vlastiti načini uštede feniga izgledaju pogrešno. Ustavni amandman koji ograničava budžetske deficite, a koji datira iz vremena Merkel 2009., rezultirao je hroničnim nedostatkom ulaganja u javne usluge. Potrošnja koja se mogla izvršiti uz 0 posto kamata mogla je učiniti Njemačku spremnom za 21. stoljeće. Umjesto toga, mostovi se doslovno ruše, a željeznice su u kvaru zbog višegodišnjeg zanemarivanja.

Šesnaest godina bez ikakvih reformi uzima danak Njemačkoj i Evropi

Katastrofalno naslijeđe dugovječne kancelarke: Angela Merkel - žena koja je uništila Njemačku

Lokalni izbori u BiH su završeni. Mandati za općinska vijeća u četiri gradske općine su podijeljeni, što znači da će sad sve oči biti uprte u formiranje Gradskog vijeća Sarajevo i, prije svega, izbor novog gradonačelnika.A ako nam historija išta pokazuje, to je da izbor gradonačelnika redovno biva uzbudljiv triler neizvjestan do samog kraja i pozornica za brojna mešetarenja. S obzirom na to, prema svemu sudeći, broj vijećnika iz dva bloka (SDA, SBiH i DF s jedne, te SDP, NiP i NS s druge strane) trebao bi biti vrlo izjednačen.<h2>28 vijećnika</h2>Gradsko vijeće Sarajevo čini 28 vijećnika, a svaka općina daje jednak broj – njih po sedam. Ove godine postoji jedna novina u odnosu na prije četiri godine. Naime, nakon farse s Bogićem Bogićevićem prije četiri godine, gradonačelnik će se ovaj put birati javnim glasanjem, a bit će izabran onaj kandidat koji uspije sakupiti 15 glasova. Podsjetimo, zahvaljujući tajnom glasanju slična farsa se desila i 2016. godine kada je za gradonačelnika izabran Abdulah Skaka, a na kasnijem audiosnimku u čuvenoj aferi „Asim“ mogli čuti bivšeg visokog funkcionera Asima Sarajlića kako se hvali da je on osigurao nedostajuće glasove. Trenutni odnos snaga suprotstavljenih političkih blokova koji su najavili borbu za gradonačelnika Sarajeva, kada se saberu mandati u četiri gradske općine, je tačno 58:58. No, trojka po tom pitanju ima jedan velik adut u svom rukavu. Naime, prema Statutu u Gradskom vijeću Bošnjaci, Hrvati i Srbi dobivaju po najmanje 20 posto mjesta (po šest mjesta), a vijećnicima iz reda ostalih zagarantirana su najmanje dva mjesta. To prednost daje trojki, s obzirom na to da Stranka za BiH i SDA, i pored izbornog uspjeha, nisu dale preveliki broj nebošnjaka u općinska vijeća, dok je njihov treći partner DF prošao veoma loše na izborima.<h2>Šta će DF?</h2>Također, nije jasno kako će se u cijeloj jednačini ponašati vijećnici DF-a iz Starog Grada, budući da je u ovoj općini, za razliku od ostatka kantona, Demokratska fronta odlučila podržati trojku.Prema svemu sudeći, u narednim sedmicama gledat ćemo novi krug farse, trgovina, utjecaja i mogućih mijenjanja dresova, nakon kojih ćemo saznati ime gradonačelnika.<h2>Ko će biti gradonačelnik?</h2>Kada je riječ o kandidatima za gradonačelnika Sarajeva, trojka okupljena oko SDA još prije izbora se usaglasila oko kandidature Faruka Kapidžića, iako se po kuloarima razvijaju tenzije da je zapravo stvarni kandidat Sebija Izetbegović kojoj bi Kapidžić u posljednjem trenutku trebao prepustiti mjesto, iako je malo vjerovatno da će SBiH i DF biti spremne ući u toliki rizik. S druge strane, nepoznato je koga bi trojka mogla kandidirati. Za poziciju čelnika Sarajeva iznimno je bio zainteresiran Jasmin Ademović, no nakon sukoba s ostatkom trojke i debakla u Općini Centar, mala je vjerovatnoća za ovakav ishod. Za sada bi prema predizbornom dogovoru u trojki ova pozicija trebala pripasti NiP-u, a kao mogući nasljednik Benjamine Karić spominjao se trenutni dogradonačelnik Samir Avdić.

Odnos između dva bloka u vijećima trenutno je tačno 58:58

Mandati podijeljeni, počinje završna borba: Ko će biti novi gradonačelnik Sarajeva?

Zastupnik u Narodnoj skupštini RS i lider stranke Za pravdu i red&nbsp; Nebojša Vukanović na svom blogu objavio je skandalozan tekst u kojem kritikuje vlasti u Istočnom Sarajevu, jer ljud iz FBiH danas kupuju stanove na njegovoj teritoriji. U ovom tekstu se navodi podatak da "čak" 700 osoba iz Federacije posjeduju stanove u RS, te na kraju ultranacionalistički aparthejdski i deplasirano zaključuje: "Mi smo željeli da napravimo novi grad, na našoj zemlji i da njime upravljamo. To što su nam zabranili da se grad zove Srpsko već Istocno Sarajevo ne znači da ono to više nije. Ako ovako nastavimo ono neće jos dugo biti naše!"Uzalud se poslije Vukanović posipao pepelom tvrdeći da je onn navodno "samo ukazivao&nbsp; da nije sporno što Bošnjaci ili bilo koji drugi narod kupuje stanove u Istočnom Sarajevu, već da je ekonomska politika SNSD-a i Dodika dovela do toga da Srbi to nisu u mogućnosti."No, da njemu i njegovoj stranci to stvarno bila namjera, onda ne bi prebrojavao ljude iz FBiH sa stanovima u RS i izvodio zaključke da Srbi nisu gradili sebi grad da bi ga drugi narodi nasljevali, što je ultranacionacionalistički i anticivilizacijski stav.To da su osnivači i rukovodioci Republike Srpske, danas haški osuđenici za genocid i masovne zločine, htjeli da naprave etnički čistu srpsku državu te etnički čisto novo "srpsko Sarajevo" je jasno i, uostalom, i sudski presuđeno.<h2>Snaga tržišta</h2>No, ono što nacionalistički i politički umovi često zanemaruju kada pokušavaju realizirati svoje manje ili više zloćudne ideje jesu snaga tržiša i ekonomije koji funkcionišu po svojim prirodnim zakonima i koji, poput nabujale rijeke, prije ili kasnije ruše sve prepreke i uspostavljaju prevlast svoje logike. Politika to može, kao što i uporno radi, pokušavati kočiti, poremetiti, zaustaviti, no na kraju će biti poražena.Mogao se na livadama pored Sarajeva graditi i sanjati grad koji će ostati vječito izdvojen i vječito čisto srpski, no ono što se nije moglo izbjeći su ekonomski zakoni. Naime, taj je taj "grad" po svom geografskom položaju de facto u Sarajevu. On je nasljonjen na tržište od 450.000 ljudi i prije ili kasnije, da bi uopće opstao, morao je početi poslovati, trgovati i sarađivati s ljudima u Sarajevu, što nužno vodi ka prirodnoj integraciji i međuzavisnosti ljudi u dva dijela grada.Stoga, proces koji se danas dešava - da većina ljudi iz Istočnog Sarajeva radi u federalnom dijelu grada, kako u institucijama, tako i privatnim firmama kojih ima neuporedivo više s boljim ponudama poslova nego u Istočnom Sarajevu, kao i da ljudi iz federalnog dijela Sarajeva počnu kupovati stanove u Istočnom Sarajevu koji su zbog svoje lokacije cjenovno daleko povoljniji, a isplati ih se uzeti jer si i dalje de facto tu u gradu - nešto je što se moralo prije ili kasnije desiti bez obzira na sve nacionalističke projekte i snove.Srećom, prihvatili smo evropske zakone po kojima u našoj državi imamo pravo slobode kretanja i stanovanja te nema te šovinističke politike koja dugoročno može spriječiti nekog pojedinca da kupi nekretninu tamo gdje mu to odgovara. <h2>Logika kapitala</h2>Kao što će uostalom svaki poduzetnik i investitor prodati stan ili bilo koji drugi proizvod onome ko ga želi, jer teško da ima te budale koja će se odreći novca i profita zato što mu se možda ne sviđa etnička, vjerska ili politička pripadnost kupca. Da tako djeluje, ne bi dugo opstao u biznisu, a lični finansijski interes i njeno veličanstvo pohlepa je nagon koji kod ogromne većine ljudi nadjačava bilo kakav nacionalni, vjerski, politički i ideološki osjećaj, iako će to rijetko ko priznati. I hvala Bogu da je tako.Stoga, integracija Sarajeva i Lukavice proces je koji će se nastaviti na ekonomskim osnovama i koji se ne može zaustaviti, a da nema te nacionalne i entitetske granice on bi tekao i daleko brže i efikasnije. Tržište i privatno vlasništvo su motor integracije Bosne i Hercegovine (i šire).&nbsp;Kapitalizam teži da ukida granice, dok nacionalizam teži da ih ojača, i da se raznim protekcionističkim mjerama i barijerama, koje u pravilu objašnjava borbom za prava svoje nacije i njenih radi (što Vukanović upravo radi), zaštiti od njegovih rezultata.No, to je politika koja u konačnici nužno završava u porazu.Za kraj da citiramo ekonomskog nobelovca:"Velika je vrlina slobodnog tržišnog sistema to što ga nije briga koje su boje ljudi; nije ga briga koje su vjere; važno je samo mogu li proizvesti nešto što želite kupiti. To je najučinkovitiji sistem koji smo otkrili kako bismo omogućili ljudima koji se međusobno mrze da sarađuju i pomažu jedni drugima".Milton Friedman

Tržište i privatno vlasništvo su motor integracije Bosne i Hercegovine (i šire)

Ko kupuje stanove u Lukavici: Ekonomska je nužnost da se Sarajevo i Istočno Sarajevo vremenom spoje

Ispred zgrade Ureda visokog predstavnika u Sarajevu prošlog petka je održan protest u organizaciji Asocijacije nezavisnih intelektualaca „Krug 99“. Povod protesta bilo je, kako su naveli, rušenje presude u slučaju “Kovačević” i, prema njihovom mišljenju, „antibosansko djelovanje visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt)“.Među porukama koje su se mogle čuti na protestima dominirale su one da Šmit treba podnijeti ostavku, pa čak i da instituciju visokog predstavnika treba potpuno ukinuti. Takav stav je, primjerice, eksplicitno izrazio Marko Atila Hoare, britanski historičar na radu u Sarajevu blizak opoziciji.- Vrijeme je za izbacivanje visokog predstavnika iz BiH i zatvaranje njegovog ureda kao barijere ljudskim pravima - tvrdi Hoare, koji godinama ponavlja tezu da Ured OHR-a treba zatvoriti.Jasno je da krug okupljen oko SDA i DF-a Šmitu nikad neće moći oprostiti, prije svega, što je spriječio SDA da, kupovinom bošnjačkih delegata u Domu naroda FBiH preko koji su instalirali Refika Lendu za potpredsjednika Federacije, formira novu vlast u FBiH.<h2>Bonske ovlasti</h2>Nakon što njegov prethodnik Valentin Incko (Inzko) uglavnom prespavao svoj mandat, koji je trajao više od decenije i bavio se „izražavanjem zabrinutosti“, Šmit je počeo intenzivnije koristiti bonske ovlasti. Zadržimo se samo na jednom njihovom aspektu - koristio ih je i da poništi svaku vanustavnu odluku koju su donosili Vlada i Skupština RS, od zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda na teritoriji RS do zakona o nepokretnoj imovini, agenciji za lijekove, itd... Osim toga, upravo zahvaljujući zakonu koji je donio, i to onom o neprovođenju odluka visokog predstavnika kao krivičnom djelu, Dodiku se sada sudi pred Sudom BiH.No, šta bi se desilo u ovom historijskom trenutku da visokog predstavnika u BiH nema? <h2>Komadić fildžanistana</h2>Ko bi Dodika spriječio da u praksu provede navedene poteze kada ne bi bilo visokog predstavnika i šta bi ga zaustavilo da ode i do samog kraja i realizira svoj dugonajavljivani cilj proglašenja nezavisnosti?Možda Ustavni sud, koji Dodik tvrdi da ne priznaje, uz realizaciju njegovih odluka preko državnih institucija čijim dobrim dijelom rukovode upravo Dodikovi kadrovi? Možda bi Oružane snage i SIPA išli da se sukobljavaju s MUP-om RS?Vrijedi li taj rizik zaista gnjeva koji u SDA i DF-u osjećaju jer nisu dio vlasti? Ili im je možda upravo i cilj poticati procese koji bi doveli do toga da Dodik svoje ciljeve što lakše realizira, a da BiH u tom slučaju nema ko da „odbrani“, što bi komadić fildžanistana učinilo realnom opcijom.<h2>Čega se boje</h2>Najavljeno obraćanje Šmita u Evropskom sudu za ljudska prava u slučaju „Slaven Kovačević“ izazvalo je neviđenu paniku u krugovima bliskim SDA i DF-a, pa, između ostalog, i optužbe da Šmit za hrvatski interes namjerava da sruši presudu, iako nije jasno na osnovu čega se misli da pojedinac jednim svjedočenjem može promijeniti mišljenje kompletnog suda, osim ako i sami nisu uvjereni u superiornost Šmitovih argumenata u odnosu na njihove.&nbsp;

Ko bi Dodika spriječio da proglasi nezavisnost Republike Srpske

Ogorčena bošnjačka opozicija sve češće traži ukidanje OHR-a: Šta bi bilo s BiH da nema visokog predstavnika

Srpskim i hrvatskim nacionalistima u prošlosti je sa SDA bilo lako.Uvijek su mogli prstom uprijeti u tu ekskluzivno monoetničku bošnjačku stranku, organizaciju „muslimanskog kulturnog kruga“, i svoju sljedbu plašiti da nasuprot njih stoje snage koje žele muslimansku državu, da s njima takvima BiH teško da je moguća i da nema druge nego koncentrirati se u vlastite etničke torove. S njima je mnogo lakše bilo i dijeliti vlast - svakome njegova ministarstva, firme i agencije raspodijeljeni po etničkom društvu.Mnogo teže je bilo izaći nakraj s multietničkim strankama, jer su u startu svojim karakterom kvarile koncept raspodjele države i vlasti na tri. Srpski i hrvatski nacionalistički krugovi za njihove politike građanskog društva i pozivanja na zajedništvo imale su efektan odgovor - sve je samo podvala, a građanska država kukavičije jaje za Srbe i Hrvate preko kojeg Bošnjaci žele ostvariti dominaciju nad cijelom BiH.I, uistinu, građanske stranke su nekoć imale veliki izazov demantirati takve tvrdnje kroz održavanje svog multietničkog karaktera i brige da svojim djelovanjem ne favoriziraju niti jedan narod na štetu drugog. A onda, u međuvremenu, većina je njih negdje putem odustala od toga, stavljajući u prve redove nove mlade snage „socijaldemokrata“ i „liberala“, koje se nisu libile do glasova i popularnosti dolaziti preko podilaženja nacionalizmu naroda kojem se obraćaju.Osim ovog uništenja građanske opcije iznutra, srpski i hrvatski nacionalisti dobili su još jedan poklon – SDA je odjednom počela govoriti kako je i ona za građansku državu, a kružok zadriglih bošnjačkih nacionalista okupljenih oko ove stranke i njihovog partnera DF-a počeo je tvrditi upravo ono što su i srpski i hrvatski nacionalisti tvrdili – da je cilj građanske države da demokratska većina (čitaj: Bošnjaci) uspostavi vlast u državi bez konstitutivnih kočnica.Stoga, posljednjih mjeseci možemo svjedočiti uistinu grotesknim prizorima – skup bradonja s prstom podignutim u zrak protestira tražeći građansku državu.Ko im ne bi vjerovao.Građanska ideja šaptom pade.

Skup bradonja s prstom podignutim u zrak protestira tražeći građansku državu

Građanska k'o Afganistan

Američke izbore između Kamale Haris (Harris) i Donalda Trampa (Trump), prema procjenama, odlučit će svega sedam država, u kojima se mrtva utrka vodi između dva kandidata, prema dosadašnjim anketama, dok se za ostale 43 države gotovo sa sigurnošću može prognozirati ishod. Većina država u SAD dosljedno glasa između demokrata i republikanaca - između 2000. i 2016. godine 38 država glasalo je za istu političku stranku - ali „swing države“ manje su predvidive.Političke kampanje i stručnjaci dugo su se usredotočavali na države kao što je Pensilvanija jer kandidatima nude priliku da skrenu glasače s ograde i osvoje željene glasove elektorskog kolegija. Posljednjih godina također su imali moć utjecati na same izbore.No, šta su uopće „swing države“? Kako se tolika politička moć koncentrirala u samo nekoliko država i je li to pošteno?<h2>Ko su elektori</h2>Jedini razlog zbog kojeg koncept „swing države“ uopće postoji je jedinstveni način na koji SAD provode predsjedničke izbore: s elektorskim kolegijem.SAD ne biraju predsjednike na temelju nacionalnog glasanja. To je u biti 50 zasebnih državnih izbora plus Distrikt Kolumbija. U posljednjim desetljećima dva su predsjednika izabrana zahvaljujući Elektorskom koledžu iako su izgubili po ukupnom broju glasova - Džordž Buš (George W. Bush) 2000. i Tramp 2016. godine.Nakon objave rezultata izbora, ljudi predstavljeni kao elektori, imenovani od svih 50 država i Distrikta Kolumbija, šalju svoje glasove za predsjednika i potpredsjednika Kongresu na temelju rezultata prebrojavanja glasova u njihovoj nadležnosti.

Mejn i Nebraska proporcionalno dodjeljuju svoje birače, ali ostalih 48 država i Distrikt Kolumbija imaju sistem pobjednika koji uzima sve, što znači da sve svoje birače dodjeljuju kandidatu koji osvoji većinu glasova.U većem dijelu zemlje, kandidat koji pobijedi državu čak i s malom razlikom dobiva sve elektorske glasove te države. Predsjednički izbori 2000. između Buša i demokrate Ala Gora sveli su se na razliku od samo 537 glasova u jednoj promjenjivoj državi, Floridi.Prema Davidu Šulcu (Schultz), profesoru političkih nauka na Univerzitetu Hamlin, to nije ono što su osnivači Amerike imali na umu kada su stvorili sistem za koji su se nadali da će spriječiti veće države da imaju nepravednu prednost na nacionalnim izborima.- Ideja je bila da Elektorski koledž spriječi zanemarivanje malih država. Ali, ono što smo u praksi dobili najmanje posljednjih 150 godina, a možda čak i duže, da neke države doslovno odlučuju pobjednika izbora bez obzira na ukupan broj glasova - kaže Šulc.<h2>Šta je „swing država“</h2>Prema Šulcu, četiri različita kriterija određuju „swing države“ - prvo, „swing države“ su bojno polje. Predsjednički kandidati i njihove kampanje često posjećuju ta mjesta kako bi izborili glasove u njima.Drugo, to je konkurentna država. Za Šulca to znači da je margina pobjede pobjedničkog predsjedničkog kandidata manja od pet posto glasova.Treće, ove države smatraju odlučujućim. Na prošlim izborima, kandidat koji bi osvojio većinu ovih država, osvojio bi mjesto predsjednika. Samo na osnovu raspoloženja u ovim državama može se manje-više odrediti ko će na kraju završiti u Bijeloj kući.Četvrti je takozvani faktor preokretljivosti. Je li ova država „klackalica“ između političkih stranaka? Naprimjer, Pensilvanija je bila za Obamu 2012., Trampa 2016. i Bajdena 2020 godine.Čak ni unutar „swing država“ nije svaki glasač „swing glasač“. Šulc sugerira da bi ovogodišnje predsjedničko natjecanje moglo ovisiti ne samo o promjenjivim državama već o promjenjivim distriktima unutar država. Procjenjuje da bi pet posto glasača u pet okruga u pet država moglo odrediti ishod ovogodišnjih izbora.- Za mene se ova predsjednička kampanja svodi na možda 150.000 glasača koji su odlučujući - rekao je Šulc.Dok se za čak 43 države plus Distrikt Kolumbiju već sada sa sigurnošću može reći koga će birati za predsjednika. Pensilvanija, Sjeverna Karolina, Džordžija, Mičigen, Arizona, Viskonsin i Nevada bit će države koje će odlučiti predsjednika u novembru.<h2>Zašto neke države mijenjaju izbor</h2>„Swing“ stanja ne moraju nužno ostati „swing“ zauvijek. Arizona je tek nedavno postala „swing država“, nakon što je decenijama birala republikanskog kandidata, dok su dugogodišnje „swing države“ poput Floride i Ohaja postale pouzdano republikanske.Politički stručnjaci kažu da mnogi faktori mogu pomoći transformirati državu u „swing državu“ ili pretvoriti „swing državu“ u plavu ili crvenu.Naprimjer, povećana politička polarizacija jača međustranačke podjele diljem zemlje.Također, kretanje ljudi diljem SAD zbog poslova, penzionisanja i drugih razloga mogu uzrokovati demografske promjene - uključujući fluktuacije u rasnom i etničkom sastavu države - koje mogu promijeniti političko tkivo tog područja. Imigracija također može igrati ulogu.- Upravo sada, ono što je postalo neka vrsta bojnog polja su ona predgrađa drugog i prvog prstena oko urbanih jezgri koja su prije bila mnogo pouzdanija republikanska. Ali zbog promjenjivog dnevnog reda i naglaska na društvenim pitanjima, to je postalo sasvim zrelo polje za demokrate - kazao je Šulc.Budući da su „swing države“ toliko važne za ishod predsjedničkih izbora, kampanje obično troše mnogo novca i vremena na njih.Moć „swing država“ također može smanjiti odziv birača u drugim dijelovima SAD, gdje su stranačke većine jače i ljudi osjećaju da njihov glas možda nije bitan. Ako znate da će vaša država postati republikanska, zašto glasati za demokrata, razmišlja se.Nekoliko je studija čak sugeriralo da bi politički ključne „swing države“ mogle dobiti neka dodatna savezna sredstva.<h2>Manje pošteno</h2>Za Šulca, prevelika moć koju imaju „swing države“, moć koja potječe iz Elektorskog koledža, učinila je predsjedničke izbore manje poštenima, naročito za glasače u ne-swing državama diljem SAD koji se nadaju da će se njihov glas čuti.- Iako bi koncept „jedna osoba, jedan glas“ trebao vrijediti kada su u pitanju predsjednički izbori, to ne znači jednak utjecaj - rekao je Šulc i dodao: “Neki glasovi zapravo su važniji od drugih.”Bilo je pokušaja promjena. Pokušaj zaobilaženja elektorskog kolegija, koji se naziva Nacionalni međudržavni sporazum o popularnom glasanju, doveo bi do toga da države dodijele sve svoje birače pobjedniku nacionalnog glasanja, a ne pobjedniku te države. Iako to ne bi eliminiralo Elektorski koledž, imalo bi učinak izbora predsjednika na temelju ukupnog broja glasova. Sedamnaest država i Distrikt Kolumbija tu su ideju pretvorili u zakon.

Pensilvanija, Sjeverna Karolina, Džordžija, Mičigen, Arizona, Viskonsin i Nevada odlučivat će o sudbini svijeta



Šta je Elektorski koledž i kako utječe na ishod izbora: Novog predsjednika SAD odlučuje sedam država

Vlada Kantona Sarajevo usvojila je Strategiju razvoja turizma Kantona Sarajevo (KS) do 2030. godine. Strategija predstavlja ključni okvir za budući razvoj turističkog sektora u našem kantonu.Za izradu strategije odabran je tim profesora s Ekonomskog instituta Sarajevo.<h2>Ciljevi i prioriteti</h2>Kako ističu iz Vlade KS, tokom procesa izrade organizirano je više od 100 učesnika kroz radionice, javne konsultacije i prezentacije rezultata analize trenutne situacije u razvoju turizma, navodi se u saopćenju Vlade KS.Ove aktivnosti omogućile su razvoj strategije koja sadrži sveobuhvatnu situacionu analizu, SWOT analizu, viziju razvoja, strateške ciljeve i operativne prioritete.Ova strategija prvi je zvanični strateški dokument koji se bavi turizmom u Kantonu Sarajevo i od suštinske je važnosti za dalji razvoj turizma jer omogućava jasno definiranje ciljeva i prioriteta. Strategija nudi smjernice kako na odgovoran način razvijati turističku ponudu u narednim godinama.Kanton Sarajevo, kao jedna od vodećih turističkih destinacija u Bosni i Hercegovini, do sada nije imao sveobuhvatan dokument koji integrira sve aspekte razvoja turizma – od kulturnog i ekološkog turizma, do avanturističkih i sportskih ponuda.Usvajanjem ove strategije, Kanton Sarajevo postavlja temelje za planski razvoj turizma koji će biti u skladu sa standardima održivosti, konkurentnosti i globalnih turističkih trendova.<h2>Ključni projekti</h2>Među ključne projekte koji su osmišljeni kako bi se postigli ciljevi razvoja turizma u Kantonu Sarajevo ističu se smanjenje sive ekonomije u turizmu, povećanje površina zaštićenih područja te unapređenje kapaciteta Zavoda za zaštitu prirodnog i kulturnog naslijeđa. Također, važna komponenta strategije je akreditacija studijskih programa u turizmu.U cilju jačanja atraktivnosti turističke ponude, planirani su subvencioniranje aviosaobraćaja, izgradnja infrastrukture za prijem turističkih autobusa te razvoj ruralnog i planinskog turizma.Kulturni turizam igra značajnu ulogu u ovoj strategiji, a ona, također, prepoznaje važnost saradnje sa svim sektorima kako bi se osigurala održivost i efikasnost implementacije projekata. Implementacija strateških projekata i mjera bit će u okviru Akcionog plana.- Ovi napori dolaze u trenutku kada Bosna i Hercegovina bilježi značajan rast u turističkom sektoru. Prema najnovijim podacima Agencije za statistiku BiH, u periodu od januara do avgusta 2024. godine bilježimo porast broja posjeta od 10,8 posto u odnosu na isti period 2023. godine. Domaći turisti ostvarili su 2,3 posto više posjeta, dok su strani turisti zabilježili impresivan rast od 14,4 posto. Ovi rezultati nas upućuju na to da je strateški pristup oblasti turizma bio neophodan, a potvrđuju i potencijal za dalji razvoj turizma u našoj zemlji i jačanje ponude – rekao je ministar privrede KS Zlatko Mijatović.Ministar Mijatović je dodao kako ovaj strateški dokument pruža čvrste temelje za razvoj turizma u Kantonu Sarajevo.<h2>Rekordna godina</h2>U 2023. godini Kanton Sarajevo posjetila su 665.593 turista koji su ostvarili 1.487.477 noćenja, što je gotovo 60 posto od ukupnog broja ostvarenih dolazaka i noćenja u Federaciji BiH. Prema dosadašnjim podacima, 2024. godina uveliko će premašiti prethodnu. Tokom prvih osam mjeseci tekuće godine zabilježeno je povećanje broja gostiju za 29 posto i povećanje noćenja za 26 posto u odnosu na isti period 2023.

Planirani su subvencioniranje aviosaobraćaja, izgradnja infrastrukture za prijem turističkih autobusa te razvoj ruralnog i planinskog turizma

 Iz godine u godinu sve veći broj turista 

Predstavljena Strategija za razvoj turizma u KS: Sarajevo će imati još veći turistički bum

Demokratska fronta doživjela veliki neuspjeh na lokalnih izborima u Kantonima završivši tek kao šesta. Da su umjesto općinskih održani izbori općinskih odnosa, DF bi jedva osvojio svega dva mandata u Skupštini Kantona Sarajevo.<h2>Uvjerljiv poraz</h2>Posebno je bio bolan rezultat u Općini Centar. Iako je u ovoj općini SDA prepustila DF-u kandidata za načelnika, Dennis Gratz je u utrci za načelnika izgubio od Srđana Mandića za čak 5,2 hiljada glasova ili 23% manje, dok je DF u ovoj općini imao ukupno 6,7% glasova.Zanimljivo da, iako se u konačnici donekle i ograđivao od SDA, upravo je Gratz prethodnih mjeseci bio među najgrlatijim kritičarima trojke i branjenja politike i koalicije sa SDA.Ipak, nešto bolji uspjeh DF je ostvario u sarajevskoj Općini Stari Grad. Zanimljivo da je to ujedno i općina u kojoj ova stranka na izbore nije izašla u savezu sa SDA. Naprotiv, DF-ov odbor u ovoj općini podržao je SDP-ovog kandidata za načelnika Irfana Čengića.

<h2>Jedini uspjeh</h2>Naime, na izborima u Starom Gradu DF 2020. godine nije osvojio niti jedan mandat, dok će nakon ovih izbora biti treća stranka po snazi u Općinskom vijeću. Broj glasova u ovoj gradskoj općini s najmanje stanovnika povećali su se za čak 1.500 u odnosu na prošle izbore.S obzirom na to da je u ovoj općini DF koji predvodi Vedad Deljković odlučio stati uz stranke trojke, a ne SDA, to znači da će načelnik Čengić moći upravljati uz stabilnu većinu u općinskom vijeću.Na ovaj će DF, više nego u bilo kojoj drugoj općini u Sarajevu, moći utjecati krojenje lokalnih politika Sarajevo.<h2> Nepoželjna koalicija</h2>Možda ovaj mikroprimjer dokazuje da glasači ove stranke i ne reagiraju previše pozitivno na savezništvo i slijepo poslušništvo prema SDA te bi rukovodstvu stranke na čelu s Komšićem moglo poslužiti kao nauk za ubuduće. Ako već nije učio iz iskustva kako su do sada prolazili svi partnerni SDA.

Jedini uspješan nastup DF je imao u Općini Stari Grad u kojoj su u koaliciji s trojkom


Glasači su im na ovim izborima poslali jasnu poruku: DF je jedino uspio tamo gdje nije koalirao sa SDA

Republika Srpska se prije dvije sedmice ponovo zadužila za 41 milion KM emisijom obveznica, što je višegodišnja praksa ovog entiteta. Zaduženje je obavljeno uz veliku kamatu od šest posto.<h2>Ko kupuje obveznice</h2>Ko, ipak, kupuje obveznice RS, u ovom trenutku nije poznato, jer se ime kupca ne objavljuje nakon aukcije.Dok se u javnosti sporadično pojavljuju vijesti da Srbija kupuje hartije od vrijednosti RS i tako direktno pomaže njenom budžetu, iz Ministarstva finansija Srbije to negiraju. No, dokumenti pokazuju da su banke u državnom vlasništvu Srbije u ovu svrhu trošile milijarde dinara.Tako je krajem 2023. godine Poštanska štedionica imala obveznice RS u vrijednosti od gotovo 75 miliona eura, što je više od četvrtine valutnog portfelja banke. Poštanska štedionica je dioničko društvo u kojem Republika Srbija ima 78,54 posto udjela, JP „Pošte Srbije“ 13,29 posto, „Telekom“ 7,46 posto, a ostatak drže Fond za razvoj i Fond PIO.Beogradska Komercijalna banka, koja je 2020. godine prodata slovenskoj NLB banci, kupovala je i vrijednosne papire Republike Srpske dok je bila u državnom vlasništvu. U vrijeme kupovine obveznica RS, Komercijalna banka je bila u državnom vlasništvu.Prema bilješkama iz finansijskih izvještaja, Komercijalna banka je na kraju 2019. imala obveznice RS u vrijednosti od 5,5 miliona eura.<h2>Donacije kao spas</h2>Donacijama iz Srbije, najvećim dijelom, finansirane su ili sufinansirane izgradnja i adaptacija škola, vrtića, zdravstvenih ustanova, sportskih dvorana, lokalnih cesta te vodovodne i kanalizacijske infrastrukture.Također, Srbija je donirala sredstva za budžete pojedinih lokalnih zajednica.Tako je samo ove godine Srbija Bileći donirala milion maraka (oko 500.000 eura), budžetu Bosanske Dubice 3,7 miliona KM, Kostajnici oko 3 miliona, a Nevesinju 2,9 miliona KM.Srbija je samo u Banjoj Luci s pet miliona maraka sufinansirala i izgradnju rusko-srpskog hrama, a s 1,9 miliona maraka obnovu objekata u Studentskom centru „Nikola Tesla“.Osim brojnih donacija, Srbija i Republika Srpska nastoje realizirati i dva velika projekta - HE „Buk Bijela“ i aerodrom u Trebinju.Hidroelektrana „Buk Bijela“ zajednički je projekt „Elektroprivrede Republike Srpske“ i „Elektroprivrede Srbije“ vrijedan 250 miliona eura.Sve ovo ukazuje da Srbija koristi tešku situaciju u Republici Srpskoj kako bi politički, ekonomski i kulturno potpuno ovladala ovim entitetom.<h2>Pola miliona KM nedostaje</h2>Prema dostupnim informacijama, Republika Srpska se prošle godine na berzi zaduživala 19 puta, u ukupnom iznosu od čak 861,6 miliona maraka ili oko 440 miliona eura. Neki stručnjaci procjenjuju da RS nedostaje oko 500 miliona maraka, ili oko 250 miliona eura, da bi do kraja godine mogla da servisira domaće obaveze i vanjske dugove.

Poštanska štedionica iz Srbije drži obveznice RS u vrijednosti od gotovo 75 miliona eura

Kako istočni susjed održava manji entitet kroz kupovine obveznica, donacije, projekte: Postaje li RS socijalni slučaj Srbije?

Na lokalnim izborima koji su održali šestog oktobra trojka je, po pitanju načelničkih mjesta, čak i uspjela popraviti svoj rezultat. Naime, osim što su zadržali četiri općine u kojima su imali načelnike (Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i Ilidža), ove godine je pobijedio i njihov kandidat u Ilijašu Amar Dovadžija.Ipak, ako se pogleda ukupan broj glasova stranaka trojke, evidentno je da je u ukupnom broju glasova ova koalicija pala, dok je savez okupljen oko SDA, Stranke za BiH i DF-a rastao na ovim izborima.<h2>Rast SDA</h2>U ukupnom zbiru, prema do sada obrađenim listićima (oko 95 posto), SDA je prva stranka u Kantonu Sarajevo s 41.250 glasova. Drugi je NiP s 25.494, treći SBiH s 24.988. SDP je tek četvrta stranka u Kantonu Sarajevo s 24.225 glasova. Peta je Naša stranka s 14.874 glasa, a šesti DF s 9.062 glasa.Kada se saberu glasovi, trojka okupljena oko SDA u Kantonu Sarajevu je ukupno osvojila blizu 74 hiljade glasova, dok ona „izvorna“ trojka ima desetak hiljada manje glasova, oko 63 hiljade.Kada bi se rezultati s lokalnih izbora pretvorili u mandate za Skupštinu KS, SDA bi dobila 10 mjesta, NiP 7, Stranka za BiH 6, SDP 6, Naša stranka 4 i Demokratska fronta 2. Ostale stranke ne bi prešle cenzus.

S obzirom na to da je za formiranje većine potrebno 18 ruku, to znači da bi koalicija oko SDA imala tačno toliko pozicija i mogla bi izabrati novu vlast, dok bi trojka bila u poziciji jake opozicije sa 17 mandata.<h2>I DF pao</h2>Ovaj rast koalicije okupljene oko SDA može se zahvaliti kako rastu broja glasova SDA tako i Stranci za BiH koja je, u odnosnu na lokalne izbore od prije četiri godine, zabilježila veliki rast, ali je imala sličan rezultatu u KS u odnosu na opće izbore od prije dvije godine (kada su osvojili 27 hiljada glasova). Ovo naglo povećanje može se prvenstveno zahvaliti prelasku u ovu stranku Semira Efendića.Ako uporedimo s općim izborima od prije dvije godine, SDA je na svoj rezultat dodala skoro tri hiljade glasove (uz manju izlaznost), ali je sada prilično usamljena na vrhu na kojem je prije dvije i četiri godine bila izjednačena s NiP-om koji je izgubio čak 13.000 glasova.U koaliciji okupljenoj od strane SDA, veliki pad je doživio DF, koji je izgubio skoro 10.000 glasova.Ovi trendovi jasno ukazuju da koalicija koju je skupila SDA po ukupnom broju glasova raste, dok trojka doživljava pad. Ukoliko ovakve trendove ne preokrenu, trojka bi nakon izbora 2026. vrlo lako mogla u opoziciju.<h2>Opozicija iza ugla</h2>Podsjetimo, upravo je Kanton Sarajevo nakon izbora 2018. bilo mjesto nastajanja trojke (tada šestorke koja je spala na tri stranka), koja je najavila promjenu i zemlju i konačno rušenje SDA s vlasti i na višim nivoima.No, nakon pet godina njihove vlasti u Sarajevu, iako su mnoge stvari poboljšane i pomjerene s mrtve tačke, građani očito i nisu previše zadovoljni njihovim rezultatima, da ne spominjemo unutrašnje sukobe i osipanja.

Ukoliko ovakve trendove ne preokrenu, trojka bi nakon izbora 2026. vrlo lako mogla u opoziciju

Skupština KS: Ko će biti većina nakon sljedećih izbora

Ni 15 minuta nije mogao bez cigareta, ali zbog novih proizvoda ih je potpuno odbacio

Nakon izbornog debakla novi vjetrovi pušu u DF-u: Raskida li Komšić koaliciju sa SDA?

Ovo je deset najpopularnijih muzeja u Sarajevu

Predstavnici nadzornih institucija upoznati s izazovima tržišta duhana: Ilegalna prodaja duhana u BiH ne jenjava

Od BRICS-a, preko Šmita, EU, Ustavnog suda, do Zapada: Zašto se Dodikove i Bakirove mete 100 posto poklapaju

Samo još KOS-ovci zvižduću

Katastrofalno naslijeđe dugovječne kancelarke: Angela Merkel - žena koja je uništila Njemačku

Mandati podijeljeni, počinje završna borba: Ko će biti novi gradonačelnik Sarajeva?

Ko kupuje stanove u Lukavici: Ekonomska je nužnost da se Sarajevo i Istočno Sarajevo vremenom spoje

Ogorčena bošnjačka opozicija sve češće traži ukidanje OHR-a: Šta bi bilo s BiH da nema visokog predstavnika

Građanska k'o Afganistan

Šta je Elektorski koledž i kako utječe na ishod izbora: Novog predsjednika SAD odlučuje sedam država

Predstavljena Strategija za razvoj turizma u KS: Sarajevo će imati još veći turistički bum

Glasači su im na ovim izborima poslali jasnu poruku: DF je jedino uspio tamo gdje nije koalirao sa SDA

Kako istočni susjed održava manji entitet kroz kupovine obveznica, donacije, projekte: Postaje li RS socijalni slučaj Srbije?

Dok trojka pada, zelena koalicija doživjela je rast i u KS: Da su 6. oktobra održani opći izbori, SDA bi se vratila na vlast

Ni 15 minuta nije mogao bez cigareta, ali zbog novih proizvoda ih je potpuno odbacio

Nakon izbornog debakla novi vjetrovi pušu u DF-u: Raskida li Komšić koaliciju sa SDA?

Ovo je deset najpopularnijih muzeja u Sarajevu

Predstavnici nadzornih institucija upoznati s izazovima tržišta duhana: Ilegalna prodaja duhana u BiH ne jenjava

Od BRICS-a, preko Šmita, EU, Ustavnog suda, do Zapada: Zašto se Dodikove i Bakirove mete 100 posto poklapaju

Samo još KOS-ovci zvižduću

Katastrofalno naslijeđe dugovječne kancelarke: Angela Merkel - žena koja je uništila Njemačku

Mandati podijeljeni, počinje završna borba: Ko će biti novi gradonačelnik Sarajeva?

Ko kupuje stanove u Lukavici: Ekonomska je nužnost da se Sarajevo i Istočno Sarajevo vremenom spoje

Ogorčena bošnjačka opozicija sve češće traži ukidanje OHR-a: Šta bi bilo s BiH da nema visokog predstavnika

Građanska k'o Afganistan

Šta je Elektorski koledž i kako utječe na ishod izbora: Novog predsjednika SAD odlučuje sedam država

Predstavljena Strategija za razvoj turizma u KS: Sarajevo će imati još veći turistički bum

Glasači su im na ovim izborima poslali jasnu poruku: DF je jedino uspio tamo gdje nije koalirao sa SDA

Kako istočni susjed održava manji entitet kroz kupovine obveznica, donacije, projekte: Postaje li RS socijalni slučaj Srbije?

Dok trojka pada, zelena koalicija doživjela je rast i u KS: Da su 6. oktobra održani opći izbori, SDA bi se vratila na vlast