Alergijske reakcije na hranu u uzrastu do dvije godine su vrlo česte. Alergijske reakcije na hranu, ako se posmatra cjelokupna populacija, i inače su najčešće u dječijem periodu. Nekoliko je razloga za pojavu alergijskih reakcija u ovom periodu života djeteta. Dva najvažnija su nezrelost probavnog trakta i način prehrane bebe.
Probavni sistem
Strukture koje grade probavni trakt dojenčeta nakon poroda polako “sazrijevaju”, poprimaju karakteristike koje imaju u odraslom dobu. To nije samo osobnost probavnog sistema, to je, uostalom, karakteristika cijelog organizma. U toku tog procesa “sazrijevanja“ probavnog trakta odvijaju se značajne promjene koje zahvataju i žlijezde pridružene probavnom sistemu.
Proces „sazrijevanja“ odvija se na nivou ćelije i prostora između ćelija. Krajnji cilj i rezultat tog “sazrijevanja” jeste ćelija koja je sposobna prerađenu hranu “usisati“ u krvotok organizma u takvom obliku koji nije štetan za organizam. Ukoliko se to ne dogodi, a bezbrojni su razlozi za to, u krvotok će dospijevati sastojci hrane koji će imati kao krajnji rezultat pojavu alergijskog oboljenja koje se naziva urtikarija. To je samo jedan od oblika alergijske reakcije organizma bebe na hranu.
Drugi važan razlog nastanka urtikarije na hranu u dojenačkom periodu je način ishrane. Moram odmah napomenuti da su oba ova faktora usko povezana i isprepletena. Najbolji način prehrane dojenčadi je majčino mlijeko. Majčino mlijeko ne samo da je najbolja formula hranjenja za bebu zbog sastojaka koje sadrži već ima i sastojke koji pomažu u procesu “sazrijevanja“ ćelija probavnog sistema bebe. Naime, u majčinom mlijeku su, osim proteina koji su potrebni za psihofizički razvoj bebe, prisutni proteini koji oblažu probavni sistem i tako sprečavaju prodiranje nepoželjnih sastojaka hrane u organizam bebe.
To je jedan od pozitivnih efekata dojenja u čitavom nizu drugih pozitivnih efekata dojenja, među kojima bih na prvom mjestu spomenula uspostavljanje bliskosti između bebe i majke, što u kasnijem periodu značajno utječe na psihičku stabilnost kako djeteta tako i odrasle osobe. Majčino mlijeko sadrži i proteine koji štite ne samo probavni sistem dojenčeta od bakterija i virusa već nakon prelaska u krv štite organizam dojenčeta općenito.
Udruženi simptomi
I beba koja samo doji može dobiti alergiju na hranu, ali znatno rjeđe u odnosu na bebe koje ne doje. Alergeni dospijevaju putem majčinog mlijeka, a to je najčešće hrana, odnosno sastojci hrane koje majka dojilja nekada nije podnosila ili/i čak ih ne podnosi i u periodu dojenja. Takva hrana može kod majke izazvati subjektivni osjećaj svrbeža sa ili bez pojave koprivnjače, može izazvati proljev, povraćanje i/ili nadimanje.
Dojilja treba izbjegavati hranu koja izaziva reakciju sve vrijeme perioda dojenja. Može se desiti da dojilja sasvim dobro podnosi neke hranjive namirnice, a da njena beba reagira pojavom koprivnjače.
Svakako da nije jednostavno doći odmah do zaključka, naročito kod dojilje bez znakova preosjetljivosti na hranu, da je koprivnjača kod bebe uzrokovana hranom koju je jela majka. Naime, koprivnjača obično ide s drugim simptomima, koji i majku i ljekara vode u krivom smjeru. Koprivnjača na hranu praćena je povraćanjem, proljevom, često i povišenom temperaturom.
Pogrešno optužen antibiotik
U slučajevima pojave popratnih simptoma ljekar često daje antibiotik ili neki drugi lijek, ali koprivnjača i dalje perzistira pa se onda uzeti lijek često optuži, bez razloga, za krivca. Najčešće su to penicilinski preparati, lijekovi koji imaju, među svim ostalim lijekovima, najmanje štetnih, nepoželjnih djelovanja na organizam.
Za dojilje
Majka treba voditi dnevnik svoje lične prehrane i pratiti promjene na koži bebe. Treba tačno zabilježiti nakon koje hrane koju je ona uzela su se pojavile urtike na koži bebe. Nakon toga mora prestati uzimati tu hranu. Naprimjer, ako je osjetljivost kod bebe nastala nakon što je dojilja pila mlijeko, ona treba prestati uzimati ne samo kravlje mlijeko nego i sve druge proizvode koji sadrže u sebi mlijeko, pri čemu ne mislim samo na mliječne proizvode u užem smislu te riječi kao što su sir, pavlaka, puter, već i kolače, sladoled, razne pudinge i slično.
Majčino mlijeko
U prvoj godini života bebe rijetke su virusne bolesti poput varičela, infekcija herpes virusima i druge virusne i bakterijske bolesti. Majčino mlijeko je najkvalitetnija ishrana za bebu i treba ga forsirati.
