Poremećaj u ponašanju na dva pola - s jedne strane depresija, s druge manija. U jednom trenutku osoba pomiče planine, ima nevjerovatnu energiju. Ako još pritom ima neki zacrtan cilj, sve će napraviti da do njega dođe. Ne treba joj mnogo sna, živi poput motora u petoj brzini duži period. Čini stvari koje inače nikad ne bi radila, usudi se ono što se nikad ne bi usudila.
Zacrtani ciljevi
Ali, nakon nekog perioda više ne ide nigdje. Zaustavlja se potpuno. Možda čak oko njega raste korov koji smeta u kretanju. Ako su ciljevi bili zacrtani, sada padaju u vodu. Bezvoljna, apatična, u strahu od budućnosti. Sve se usporava i ništa nema smisla. Okolina je zbunjena. Šta se događa? Događa se bipolarni poremećaj. Nekad su ga zvali manična depresija.
Bipolarni poremećaj spada u grupu poremećaja raspoloženja. Poremećaji raspoloženja su duševni poremećaji u kojima se osnovne psihopatološke promjene odvijaju na nivou raspoloženja, ali događaju se i druge promjene u psihičkim i fizičkim funkcijama.
Raspoloženje opisuje unutrašnje emocionalno stanje osobe, koje može biti od sretnog do tužnog. Ono je dugotrajno i dosta predvidljivo emocionalno stanje, koje zdrava osoba može kontrolirati. U slučaju bipolarnog poremećaja osoba raspoloženje ne kontrolira.
Prva epizoda
Na osnovu kriterija DSM-IV (Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, Fourth Edition), u grupu bipolarnog afektivnog poremećaja uključuju se bipolarni poremećaj tip I (najmanje 1 manična epizoda +/- depresija); bipolarni poremećaj tip II (najmanje 1 hipomanična epizoda +/- depresija) i ciklotimija.
Klinička slika bipolarnog poremećaja najčešće počinje depresivnom epizodom. U većini slučajeva kod oboljelih se izmjenjuju depresivne i manične faze, iako kod oko 15 posto pacijenata postoje samo manične faze. Manične epizode obično počinju naglo i ako se ne liječe, mogu trajati oko tri mjeseca, dok epizode depresije traju duže, od šest do deset mjeseci.
Depresija
Depresivna epizoda može se javiti kroz nekoliko dana ili se razvija kroz nekoliko sedmica. Osobe se osjećaju potišteno, izražene su tjeskoba, bespomoćnost, a često i osjećaj krivice. Javljaju se strah od budućnosti, gubitak interesa i sposobnosti uživanja.
Apetit i libido
Često se smanjuju libido i apetit, dolazi do poremećaja spavanja kao što su nesanica, rano buđenje, isprekidano spavanje. Na ovakve simptome često reagiraju porodica ili bliski prijatelji, jer osoba prestaje biti funkcionalna u svakodnevnom životu.
Manija
Manična epizoda obično nastaje naglo. U ovoj fazi osoba kao da se napadno probudila. Vrlo često ima vrlo napadan stil odijevanja i pretjeranu šminku. Osobe u ovoj fazi sklone su prekomjernom trošenju, uživanju alkohola, možda i lakih droga, eventualno kockaju. Kao da sve vrijeme hodaju po rubu. Prepuštaju se činjenju rizičnih stvari. Njihovo ponašanje je napadno, bučni su i euforični. Veliki je problem što takve osobe nemaju ideju da je njihovo ponašanje problematično i često su uvjerene u svoju veličinu, fizičku spremu i kondiciju. Zbog svega toga odbijaju i pomisao na bolničko liječenje.
Liječenje
Osnova liječenja bipolarnog afektivnog poremećaja su psihofarmaci. Osim toga, u liječenju se koristi i psihoterapija. Zapravo, najbolje je kombinirati psihofarmake i psihoterapiju. Psihoterapija uključuje razvijanje odnosa s klijentom koji boluje od ove bolesti te psihoedukaciju o samoj bolesti i simptomima po kojima se može prepoznati pogoršanje bolesti.
Funkcioniranje
Kada je osoba u fazi depresije, ona ne može voljno utjecati na to da bi se osjećala bolje, što kod nje može još izazvati i osjećaj krivice: kako drugi ljudi mogu, a meni ne ide. Dobra dijagnostika, uspješna kalibracija lijekova i kvalitetna psihoterapija utječu na to da osoba s ovim poremećajem normalno funkcionira.
