Na pad i porast raspoloženja utječu hemikalije u tijelu, preciznije hormoni - kortizol, hormon stresa, serotonin - hormon sreće… Zbog promjene njihovog nivoa dolazi do dnevnih obrazaca ponašanja, svojevrsnog psihološkog sata našeg tijela kada možemo predvidjeti kako ćemo se osjećati u koje doba dana.

Ova teorija se bazira na dvije nedavne studije koje su obuhvatile više od 800 miliona tweetova tokom četiri godine, a praćeni su porast i pad raspoloženja ljudi.

Stručnjaci kažu da na te obrasce ponašanja ne utječu samo razni hormoni, već i nivo šećera u krvi, prehrana...

- To je mješavina faktora koji djeluju zajedno i teško ih je razdvojiti. Sigurno je da naše raspoloženje i kognitivne sposobnosti nisu jednake tokom dana. To se mijenja u predvidljivim, a ponekad i ekstremnim načinima. Postoji pravi trenutak za sve - kaže Daniel Pink koji je istraživao svakodnevne ritmove za svoju knjigu "When - The Science of Timing ".

Pa kako rasporediti dnevne aktivnosti kako bismo bili efikasni i dobro raspoloženi?

Buđenje hormona

Najbolje je, kažu stručnjaci, ustati na noge lagane u 6 sati ujutro. A evo i zašto. Već oko 4 sata ujutro kortizol počinje rasti pripremajući nas za buđenje. Tako ga tijelo polako proizvodi puna dva sata.

Kortizol je hormon koji nas aktivira. Vrhunac njegovog nivoa u tijelu je pola sata nakon buđenja i na tom nivou ostaje sat vremena. Ovo rano ustajanje povezano je s nižim stopama depresije među ženama.

Rano ujutro naš um je najoštriji i to je vrijeme kada se treba usredotočiti na osobne ciljeve, pokazala je to studija Sveučilišta Bristol, prenosi Daily Mail.

Nije dobro ustajati u cik zore. Ali, ako smo pod stresom i pritiskom, tijelo ga već oko 4 sata ujutro proizvodi previše pa se možemo probuditi uz osjećaj tjeskobe i panike. Buđenje u ovo doba je povezano s depresijom.

Isto tako, ako se probudimo oko 5.00 sati, naša egzistencijalna kriza će se vjerovatno nastaviti. To doba dana je vrijeme vrhunca razmišljanja o religioznim temama. Također, to je vrhunac vremena s najmanje pozitivnih emocija.

Dobro jutro!

U 7.00 sati nivo muškog hormona testosterona kod žena je tada na vrhuncu sve do 8 sati, a i kortizol je još na visini. To znači da su motiviranost i energija na vrhuncu.

U to doba dana smo, također, manje ljuti - tvrde istraživači sa Sveučilišta Bristol koji su proučili 800 miliona poruka na Twitteru i pronašli snažnu povezanost između doba dana i pozitivnih emocija. Ovo vrijeme je idealno za rješavanje problema.

Izbjegavajte ujutro jesti ugljikohidrate jer oni naglo podižu nivo šećera u krvi nakon čega slijedi nagli pad, a to negativno utječe na raspoloženje. Naime, već poslije 8.00 sati raspoloženje počinje opadati, a studije su pokazale kako je to vrhunac vremena za tugu i umor.

Ponedjeljak u 8 sati je razumljivo najgori. Zato pokušajte odvojiti pola sata za šetnju po svježem zraku kako bi neutralizirali negativnost. Također, sunčeve zrake govore našem mozgu da prestane proizvoditi melatonin, hormon spavanja.

I 20-ak minuta umjerenog vježbanja može utjecati na vaše raspoloženje narednih 12 sati. Ako vam je vrijeme za odlazak na posao, nastojte tih pola sata propješačiti do radnog mjesta, ako je ti moguće.

 Vrijeme je za kafu

Već u 9.00 pozitivne emocije rastu, a povećava se i nivo serotonina - do 11 sati. Ovo je idealno vrijeme za prvu kafu. Naime, nije preporuka popiti kafu čim otvorite oči jer je tada nivo kortizola, hormona stresa, visok. Veću korist od kafe osjetit ćete ako je popijete malo kasnije.

A u 10.00 sati ljudi su najmanje ljuti, otkrila je studija Sveučilišta Bristol. Ovo je idealno vrijeme za sastanak ili savjetovanje, jer kortizol pomaže kontrolirati strahove dok je mozak svjež i spreman usredotočiti se i učiti.

Sljedeći sat je vrijeme najviše tačke za analitičke sposobnosti mozga, tako da smo najviše produktivni od 11 pa do podneva. Pozitivne emocije rastu i dalje, ali ubrzo će početi padati.

Ako ste pod stresom, duboko udahnite, napravite pauzu pa izdahnite polako brojeći do pet - ponovite to četiri puta.

 Trenuci sreće

Podne je glavna tačka u danu za osjećaj sreće, u podne ćemo najčešće reagirati na emocije i senzacije. Ovo doba dana je idealno za obavljanje važnih telefonskih poziva ili pregovaranja o većoj plaći. U to doba su ljudi više konstruktivni, dok su kasnije više ratoborni.

Već u 13.00 dobro raspoloženje opada, ali u ovo doba dana se osjećamo najsrdačnije prema drugima, prije nego raspoloženje oštro padne. Jer je već oko 14.00 sati niska tačka sreće, a i tada se osjećamo najumornije jer nam tijelo prirodno ulazi u fazu odmora, nakon što je budno sedam sati.

Ovo je doba dana kada je dobro vrijeme za još jednu kafu ili malo drijemanja.

Pad produktivnosti

U 15.00 smo najmanje produktivni, pokazalo je to istraživanje Britanskih uredskih radnika. To ne iznenađuje s obzirom da je serotonin nizak, kao i nivo šećera u krvi. U doba od 15.30 do 17 ljudi su najrazdražljiviji, pokazala je jedna američka studija.

Ako u to doba trebate obaviti nešto važno, najprije napravite pauzu od 20-ak minuta.

I u 16.00 nismo oštroumni kao ranije u danu, ali ovo doba je dobro za kreativne zadatke. Znanstvenici to zovu "paradoksom nadahnuća" jer su inovativnost i kreativnost na najvišem nivou u doba dana kada nismo na vrhuncu drugih sposobnosti. Razmišljanje nam je tada na neki način labavije pa smo skloniji dobiti kreativna "prosvjetljenja".

 Čari večeri

U 17.00 raspoloženje se počinje popravljati i počinjemo više uživati. Ako završavate s poslom, napravite plan za naredni dan, to snažno pojačava raspoloženje.

Od 18.00 temperatura je narednih sat vremena najviša, a to je dobar pokazatelj raspoloženja. Ovo vrijeme je idealno za večeru baziranu na ugljikohidratima jer oni podižu nivo šećera u krvi, proizvodi se više inzulina i smanjuje kortizol.

Poslije 19.00 nivo kortizola brzo opada, a to znači da ulazimo u mirniju, opuštenu fazu dana pa je period od 20,00 do 21,00 faza najsrdačnijih odnosa s drugim ljudima. Osim toga, tada smo i u najsretnijem razdoblju.

Ovo doba dana je prava prilika za zagrliti nekoga i tako podići nivo oksitocina u tijelu, hormona odgovornog za dobro raspoloženje i osjećaj zadovoljstva. Oko  21.00 bi mogao biti vrhunac dobrog raspoloženja u večernjim satima. 

Ukoliko se osjećate raspoloženi za prepiranje, izbjegavajte to jer tada je nivo kortizola u vama previsok. Normalno je i da u to doba tijelo počinje proizvoditi melatonin, hormon spavanja.

Noćni sati

U 22.00 melatonin se nakuplja u tijelu i sprema nas za spavanje, počinjemo zijevati. Treba izbjegavati nalet energije u to doba jer će kasnije satima biti teško utonuti u san. Ovo vrijeme nije loše za seks, jer orgazam potiče oslobađanje oksitocina koji opušta.

Krajnje vrijeme za odlazak na spavanje je u 23.00 jer tijelo tako ima priliku najbolje se naspavati i dobiti odgovarajuću dozu dubokog sna u REM fazi spavanja. Za najbolje raspoloženje ujutro, preporuka je ići na spavanje prije 23 sata.

Ukoliko smo u 24.00 još budni, velike su šanse da će raspoloženje padati. To je ključno vrijeme za ispoljavanje bijesa, prema studiji povezanoj s Twitterom, ali i seksualnih interesa.

U 1.00 nivo melatonina je na vrhuncu što pogoduje dobrom snu, ali, ako smo budni, tada djeluje tako da nam se jako izuzetno spava. To je razlog zašto su negativne emocije na najvišem nivou od ponoći do tri sata ujutro. Pokušajte se opustiti i zaspati.

Kad vladaju negativne misli

U 2.00 je doba kada budni ljudi s osjećaja ljutnje znaju prelaziti u preokupiranost smrću. To traje narednih sat vremena. Pokušajte razmišljati pozitivno i biti zahvalni za dobre stvari koje imate u životu, preusmjerite misli. To će vas smiriti i osloboditi negativne energije.

A u 3.00 serotonin je na najnižem nivou sve do pet sati ujutro pa nije ni čudo da su pozitivne misli negdje daleko od nas. Tri sata ujutro poznato je i kao "vražiji sat" - ljude kao da obuzme nešto vražije.