Starenje je samo po sebi poteškoća za pravilnu ishranu jer je normalno da se apetit smanjuje pošto su manje i potrebe organizma. Osim toga, tada dolazi i do smanjenja osjećaja mirisa i ukusa čime se gubi uživanje u jelu. Ako jelo ne izaziva apetit, starija osoba će manje jesti nego što bi trebalo.

Mnoge bolesti koje se javljaju kod starih osoba rezultat su neodgovarajuće ishrane, čak i ako su osobe vodile takav život od malih nogu. Faktori rizika se kako starimo sabiraju i problemi mogu biti izrazito opasni.

Faktori rizika

Masna ishrana kod starih se može povezati sa kancerom debelog crijeva, pankreasa i prostate. Faktori rizika obolijevanja srca i krvnih sudova rastu sa porastom krvnog pritiska, masnoća u krvi i promjenama na krvnim sudovima tokom procesa starenja.

Povišen holesterol je faktor rizika izrazito velik i trebalo bi ga držati pod kontrolom i medikamentima, kao i dijetom. Visok krvni pritisak je također faktor koji se kod starih osoba mora držati pod kontolom uz obaveznu redukciju ili smanjenje korišćenja soli u ishrani, uz propisanu terapiju.

Degenerativna oboljenja poput kardiovaskulanih i cerebrovaskulanih bolesti, dijabetesa, osteoporoze i kancera su najčešće bolesti koje pogađaju staru populaciju i svi su vezani za ishranu. Rizici se mnogu smanjiti ako kao mlađi vodimo zdrav život i uzimamo nutrijente i pazimo da imamo uravnoteženu ishranu.

Stare osobe mogu i zdravijom ishranom popraviti kvalitet života, dovoljno je da koriste kvalitetnije namirnice bogate antioksidansima (beta karoten, vitamini C i E, selen i cink) i fitohemikalijama i flavonoidima. Obrok treba da bude što hranjiviji i da zadovolji njihove kalorijske potrebe.

Preporučena hrana

Preporučuje se hrana koja nije prerađena i koja ima obilje minerala, vitamina i vlakana. To znači:

* Hrana bogata zdravim mastima: sjemenke, orašasto voće, maslinovo ulje, puter od kikirikija, tahini, puter od drugih sjemenki.

* Integralne žitarice: integralna riža, kruh i peciva od integralnog brašna pšenice, raži, ječma, pahuljice od raznih žitarica.

* Svježe voće i povrće: ali možete i konzervirano ili smrznuto voće.

* Svo povrće koje je bogato proteinima.

* Mlijeko i mlječni proizvodi: jogurt, kiselo mlijeko, mladi sir...

* Meso: piletina, junetina, ćuretina, teletina.

* Riba: tri puta nedjeljno (100g).

Začinite hranu interesantnim začinskim biljem. Bijeli luk je tu veoma koristan, jer osim arome poboljšava cirkulaciju i imunitet. Omega 3 masne kiseline iz ribe čuvaju zdravlje krvnih sudova. Od čajeva dobar je, recimo zeleni čaj, koji je pun antioksidanasa. Šoljica dnevno je sasvim dovoljna.

Nažalost, kako starimo, neku hranu naše tijelo sve slabije probavlja, a sve više osjeća štetne posljedice. Zato biste trebali dobro razmisliti šta i kako jedete, posebno nakon ulaska u peto desetljeće života!

Evo pet namirnica o čijoj konzumaciji trebate ozbiljno razmisliti nakon što zađete u određene godine:

 Omiljeni bijeli začin!

Previše soli u vašoj prehrani loše utječe na krvni pritisak. Zbog soli tijelo zadržava vodu i time povisuje pritisak u kardiovaskularnom sistemu, a što je viši pritisak, veće je opterećenje srca, bubrega, arterija i mozga.

Štaviše, ako unosite u organizam previše soli, neki lijekovi za povišeni pritisak možda neće djelovati kako bi trebalo. Vjerojatno ste svjesni kako se trebate držati podalje od čipsa i štapića, ali so vreba i iz drugih namirnica o kojima možda ne razmišljate previše - prerađenog mesa, smrznute hrane pa čak i ponekih žitnih pahuljica koje su mnogima omiljeni doručak.

Slanina bye-bye!

Velik broj ljudi danas ima problema s artritisom ili s time povezanom kroničnom boli u zglobovima, a neke namirnice samo pogoršavaju problem. Stručnjaci su otkrili kako su COX-2 enzimi aktivniji i uzrokuju više upalnih procesa u zglobovima kada jedete omega-6 masne kiseline, nego kada jedete omega-3 masne kiseline.

Visoko na popisu namirnica koje ne biste smjeli jesti ako patite od artritisa su slanina, meso, žumanjci, kukuruz, suncokret, soja, margarin i manje više sva pržena hrana.

 Smije li se uživati u vinu?

Da, svi vjerujemo kada nam istraživanje potvrdi da umjeren unos vina koristi zdravlju srca. Problem nastaje kod definiranja riječi: umjeren! Preporuke kažu kako su dva do sedam pića sedmično sasvim dovoljna. Imajte na umu kako aktivnije ispijanje alkohola može štetiti vašem srcu i jetri.

 Slatko i opasno!

Većina ljudi kloni se šećera kako bi izbjegli nakupljanje kilograma. No, priča sa šećerom ide dalje i od debljanja - previše šećera u prehrani, tvrde stručnjaci, vodi bržem starenju na niz načina.

Kada jedete slatke namirnice - bilo da je riječ o čokoladi ili slatkom pecivu - tijelo taj šećer pretvara u glukozu, a visok nivo glukoze u krvi vodi dijabetesu.

Dijabetes je opasan sam po sebi, ali može voditi i dodatnim zdravstvenim problemima, poput, kardiovaskularnih bolesti, oštećenja bubrega ili živčanog sistema. Dijabetičari mogu imati poteškoće i sa zdravljem kože, usta i kostiju, a zbog svega toga se osjećaju i izgledaju stariji nego što jesu.

Razmislite i o sokovima!

Preporučuje se i ograničavanje unosa zaslađenih pića kako bi se spriječio broj slučajeva dijabetesa. Bezalkoholno piće od 3,5 dl sadrži 150 kalorija i 40 grama ugljikohidrata - odnosno, jednaku količinu ugljikohidrata kao i 10 čajnih žlica šećera.

Izbjegavajte gazirane i energetske napitke, a umjesto njih odaberite najjednostavniju i najzdraviju varijantu - vodu ili zdrave čajeve.