Celijakija se može pojaviti i u atipičnom obliku kao: nijema „silant“ celijakija, latentna, prikrivena forma i neprepoznata forma celijaklije s netipičnim znacima: anemija, osteoporoza, problemima probavnog trakta, napinjanje u trbuhu.

Manjak željeza

Pri ovom obliku celijakije crijevni simptomi mogu biti odsutni. Karakteriziraju ga nejasni proljevi, slab rast u djetinjstvu, moguće smirivanje simptoma tokom puberteta i adolescencije te ponovno pojavljivanje u odrasloj dobi. Češće su vancrijevne manifestacije: anemija, manjak željeza, osteoporoza, nizak rast i zaostajanje u rastu, zakašnjela fertilnost, rana menopauza, neplodnost, neurološki problemi...

Nutritivni deficiti prisutni su kao i u manifestnoj formi, ovisno o stepenu oštećenja crijevne sluznice i stepenu malapsorpcije.

Dijagnoza glutaminske anteropatije-celijakije mora se rano postaviti da bi se prekinuo slijed oštećenja apsorptivne površine sluznice crijeva. U SAD je celijakija rijetko oboljenje jer se genetske analize rade u najranijoj dječijoj dobi, nakon čega se adekvatno postupa s njom.

Tegobe koje bolesnik opisuje, porodična anamenza s nasljednim bolestima te klinički pregled bolesnika upućuju stručnjaka na celijakiju. Prvi sljedeći potez je genetski nalaz: HLA DQ 2.5 i HLA DQ 8 genotipa, čiji je nalaz 100 posto visoko specifičan za celijakiju. Genetski nalaz promijenjenog HLA DG 2.5 i HLA DQ 8 genotipa, uz gluten, dovest će do manifestacije celijakije u bilo kojem obliku.

Nakon toga treba uraditi procjenu ekstenziteta oboljenja u stadiju postavljanja dijagnoze: gornjom i donjom endoskopijom verificiraju se makroskopski vidljiva oštećenja sluznice crijeva, s patološkim nalazom biopsije. Potom slijede nalazi antiglijadinskih antitijela koja nisu strogo specifična samo za celijakiju.

Efekti terapije

Potreban je nalaz takozvanog kompletnog metaboličkog panela (krvna slika, željezo, proteini, folna kiselina, elektroliti, vitamini - D, K te kalcij i magnezij). Navedeni nalazi su neophodno potrebni i radi praćenja efekata terapije (bezglutaminske prehrane).

Pšenica, raž i ječam se moraju bezuvjetno i doživotno izbaciti jer sadrže gluten. Zob nije štetna. Dozvoljeno je jesti kukuruz, rižu, voće, povrće, meso. Neki bolesnici ne podnose mlijeko zbog sekundarnog nedostatka laktaze (atrofija sluznice) u akutnoj fazi bolesti. To je prolazna pojava koja nestaje oporavkom sluznice nakon nekoliko sedmica od doživotne bezglutenske prehrane (BGP).

Dozvoljeno 5 posto

Pšenično brašno se dodaje u salate, suhomesnate proizvode, konzervirana jela zbog povećanja kvaliteta. Zakonska legislativa dozvoljava male količine (do 5 posto). U razvijenim zemljama industrijski se proizvode bezglutenska brašna, odnosno pšenično brašno kod koga je uklonjen gluten. Codex alimentaris EU propisuje da je miješanje žitarica koje sadrže gluten dozvoljeno do 5 posto, kojeg ima, naprimjer, u rižinom i kukuruznom brašnu.

Šta jesti

Dopuštena hrana za osobe sa celijakijom:

1. Sve vrste voća: svježeg, kandiranog, suhog

2. Žitarice: kukuruz, riža, proso, heljda, soja

3. Sve vrste povrća, uključujući krompir, grahorice, rižu, leću, salate ... 

4. Sve vrste mesa, ribe, jaja 

5. Mlijeko, margarin, vrhnje, jogurt, sir 

6. Šećer, čaj, crna kafa, kakao, džem, med, pekmez 

7. Čisti sladoled, čista čokolada, kavovina 

 8. Škrob, uključujući pšenični škrob 

 9. Ulje, sirće, biber, paprika, so, kvasac, začini