Iako mnogi imaju čvrsto formirano mišljenje o tome šta preferiraju - margarin ili maslac, većina ih, zapravo, ne zna tačno šta je margarin, a šta maslac. I dok se koriste u skoro iste svrhe, to su u svojoj osnovi dva sasvim različita proizvoda, različitog porijekla. Margarin je biljnog, dok je maslac životinjskog porijekla.
Zdrave kiseline
Ovisno o tome šta se u kojem istraživanju posmatra, neke studije će pokazati kako je margarin bolji, dok će neki preferirati maslac zbog prirodnog izvora i proizvodnje. Nutritivno, margarin sadrži zdravije omega-3 i omega-6 masne kiseline, koje su važne za funkcioniranje mozga i zdravlje kardiovaskularnog sistema, a osim toga, sadrži i vitamine A i E.
Maslac sadrži uglavnom zasićene masne kiseline, ali u malom postotku ima i zdravijih omega-3 i omega-6 masnih kiselina. Bogat je vitaminima poput A, D, E, B12 i K2 te kalcijem. Ako se konzumiraju umjereno, ni za jedan od ova dva proizvoda ne može se reći ni da će štetiti ni da će koristiti zdravlju.
Ključ umjerenost
To su proizvodi koje zdrava prehrana može, ali i ne mora nužno sadržavati u jelovniku. Ključ je u umjerenosti, a koji ćete koristiti, ovisit će o vašim preferencijama te o zdravstvenom stanju, kao što su povišen holesterol, netolerancija mlijeka, alergije na određene emulgatore i sl.
Maslac je mliječni proizvod, a proces proizvodnje sastoji se od odvajanja masnoća iz mlijeka. Obično se pravi od kravljeg mlijeka, ali može biti i maslac od ovčijeg ili kozijeg mlijeka. Za razliku od maslaca, margarin je biljni proizvod i pravi se od biljnog ulja, vode i soli uz dodatak emulgatora.
Transmasne kiseline
I margarin i maslac zdravi su u ograničenim količinama. Opasne su transmasne kiseline koje nastaju njihovim zagrijavanjem pri prženju. One povećavaju loš LDL holesterol i snižavaju dobar HDL, što može rezultirati aterosklerozom, bolešću srca i krvnih žila.
Srčani udar
Za bolesti srca margarin je daleko zdraviji od maslaca, tvrde naučnici s Harvarda. Za srce su zasićene masti iz maslaca i ostalih masnoća životinjskog porijekla jednako nezdrave kao i rafinirani ugljikohidrati iz bijelog šećera, upozoravaju naučnici. Dodaju i da zamjena zasićenih masti nezasićenima smanjuje opasnost od srčanog udara.
Razvoj mozga
Holesterol iz maslaca od suštinskog je značaja za razvoj mozga i nervnog sistema djece, jer sadrži arahidonsku kiselinu, koja ima važnu ulogu u moždanoj funkciji. Treba, međutim, biti oprezan. Iako je skoro čista mast i sadrži samo male količine mliječnog šećera (laktoze) i kazeina (vrste proteina), djeca alergična na proteine kravljeg mlijeka ne mogu ga konzumirati.
Prednosti
Maslac je izvor brze energije, a zanimljivo je da se ne taloži u masnim tkivima. Bogat je vitaminima koji se lako apsorbiraju, a neophodni su za brojne funkcije u tijelu - od održavanja dobrog vida do optimalnog funkcioniranja endokrinog sistema. Također, bogat je izvor joda. U njemu se nalazi i laurinska kiselina, važna za liječenje i prevenciju gljivičnih infekcija, kao i lecitin, koji je od izuzetne važnosti za metabolizam holesterola.
Obogaćeni vitaminima
Margarin je bogat nezasićenim masnim kiselinama i siromašan potencijalno štetnim zasićenim masnim kiselinama. Margarini nove generacije obogaćeni su vitaminima, najčešće E, A i D, sadrže optimalan omjer jednostruko i višestruko nezasićenih masnih kiselina, a proizvode se od pomno odabranih sirovina visokog kvaliteta.
