ISTRAŽIVANJA

Žene loše parkiraju, a muškarci pogrešno skreću

Postoje iznenađujuće razlike u načinu na koji muškarci i žene misle, koji utječu na emocije, memoriju, poslovni uspjeh, pa čak i dugovječnost

Istraživanje pokazuje kako žene imaju veću aktivnost. Ilustracija

"Zdravlje u kući"

3.1.2019

U najvećoj studiji ikad napravljenoj kako bi se usporedio muški i ženski mozak, dr. Daniel Amen i ostali istraživači analizirali su skenove čak 26.000 ljudi. Pri tome su otkrili iznenađujuće razlike između muškog i ženskog mozga, koje utječu na emocije, memoriju, poslovni uspjeh, ali i duljinu života.  

Žene bolje planiraju, organiziraju i uče iz pogrešaka

Također su otkrili kako se kod žena pokazuje povećan dotok krvi u 112 od 128 regija mozga koje su proučavali, što pokazuje da su ženski mozgovi u prosjeku aktivniji od muških.

Najveća primijećena razlika među spolovima što se najvažnijeg organa tiče jest to što žene imaju puno veću aktivnost u prefrontalnom korteksu, odnosno u području koje bi se moglo nazvati najvažnijim dijelom, jer je zaslužno za planiranje, organizaciju, kontrolu impulsa i učenje iz pogrešaka.

Muškarci se bolje snalaze u prostoru

Muški mozak je pak pokazao veću aktivnost u regijama povezanim s vizuelnom percepcijom, praćenjem objekata kroz prostor i prepoznavanjem oblika. Kako god bilo, te spolne razlike nipošto ne znači da jedan spol ima prednost nad suprotnim, već samo da su njihov mozgovi drugačije „provedeni".

- Čak i kada muškarci i žene uspješno rješavaju neki zadatak, čini se da „uključuju" različita područja i snage u mozgu da bi postigli isti rezultat, objasnila je dr. Amen.

Muškarci imaju veći mozak, no to ih ne čini pametnijima

Mozgovi muškaraca u prosjeku su osam do deset posto veći od ženskih. Iako to nije iznenađujuće, budući da su tijela muškaraca općenito veća, čak i kada se odbije težina, procjenjuje se da muškarci imaju četiri posto više neurona nego žene.

No, prije nego što muškarci to uzmu kao znak da su po pameti superiorniji spol, istraživači naglašavaju kako te razlike u veličini nisu jednako distribuirane u svim moždanim regijama.

U studiji provedenoj uz pomoć magnetne rezonance, dr. Jill Goldstein s Harvarda otkrila je da u usporedbi s muškarcima, žene imaju veći volumen u oba frontalna korteksa, i u limbičkom korteksu, uključenom u emocionalne reakcije.

- To objašnjava zašto su žene manje sklone impulzivnosti i više brinu o osjećajima nego muškarci, rekla je dr. Amen, dodajući kako su zbog većeg i aktivnijeg frontalnog korteksa žene više predodređene za vodstvo.

Žene imaju bolju memoriju, no lošije se snalaze u prostoru

Istraživanje pokazuje kako žene imaju veću aktivnost u hipokampusu, što je zapravo regija koja pomaže pri pohranjivanju memorije. Žene su vrlo dobre kad se trerba prisjetiti riječi, slika, objekata i svakodnevnih događaja. Također bolje su od muškaraca kada se treba prisjetiti lokacija ili kod pamćenja lica.

Psiholozi su također otkrili da muškarci imaju prednost kad se radi o tipu memorije zvanom vizuospacijalno procesuiranje. Naprimjer, studija tvrdi kako će se muškarci lakše sjetiti kako pronaći put iz šume.

Stručnjaci tvrde kako su muškarci bolji kada treba doći od točke A do točke B, ali će teže shvatiti ako primjerice pogrešno skrenu. Upravo zbog toga muškarci često ne žele pitati ostale za smjer.

Žene žive duže, no muškarci su u prosjeku sretniji

Studije pokazuju kako žene imaju jaču samokontrolu, te se bolje brinu o svojem zdravlju. Također u manjoj mjeri koriste štetne supstance i dobivaju manje kazni za parkiranje.

Loša strana jest to što zbog više brige žene su sklonije poremećajima tjeskobe i depresiji. Začuđujuće, u nekom dijelu životu, jedna od pet žena razvije kliničku depresiju. Razlog za ovo može ležati i u tome što mozgovi muškaraca u prosjeku proizvode 52 posto više serotonina, hemikalije koja se još zove i „sretni hormon".

Čaša do dvije vode dovodi mozak u normalno stanje

No, i mozgu žene i mozgu muškarca jednako prija - voda. Istraživači smatraju da voda pomaže oslobađanje dijelova mozga koji su zaduženi za "poruke" kojima nam on daje do znanja da smo žedni.

Voda sama neće učiniti čuda, ali može pomoći da budete učinkovitiji, tvrde istraživači. Osim toga, jedno je zasebno istraživanje pokazalo kako manjak unošenja tekućine može uzrokovati smanjivanje sive tvari, što dovodi do težeg razmišljanja.

Zanimljivo je da samo 90 minuta laganog znojenja dovodi do smanjivanja sive tvari isto kao i godina starenja. Tu nastupa voda - tek čaša ili dvije dovode mozak natrag u normalno stanje.

 Najsporiji mozak brži je od najbržeg automobila

* Iako iznosi samo dva posto naše tjelesne težine, na mozak trošimo 20 procenata ukupne tjelesne energije.

* Energija koju mozak koristi dok smo budni dovoljna je da osvijetli žarulju od 25 W.

* Tri četvrtine mozga čini voda.

* Dužina krvnih žilica u mozgu iznosi 161.000 km

* .... i dok većina ljudi ne razmišlja o tome koje su im boje snovi, 12 posto njih sanja samo u crno-bijeloj varijanti.

* Najsporija brzina kojom informacija putuje između neurona je 416 km/h. Ako je usporedimo s brzinom automobila dobit ćemo da je to jednako sporo kao i najbrži automobil na svijetu - Bugatti Veyron 16.4 Super Sport.

Hrana za mozak

Izborom pravilne prehrane možemo povećati učinkovitost na radnom mjestu ili koncentriranije učiti za čak 20 posto.

1. Mozak će vam biti veoma zahvalan ukoliko budete konzumirali bobičasto voće, jer je ono bogato antioksidansima koji pozitivno utječu na pamćenje, ali i motoriku. Osim tog voća, i banana je blagotvoran plod prirode koji u sebi sadrži dnevnu količinu glukoze potrebne mozgu.

2. Kada ne znate što biste doručkovali, uvijek je pametno pojesti jaja, jer ona sadržavaju kolin koji poboljšava pamćenje i ubrzava vrijeme reagiranja. Za ribu znamo da je općenito zdrava, no vjerovatno niste znali da je jako dobro jesti losos, jer je on bogat omega 3 kiselinama, željezom i B-vitaminima koji poboljšavaju rasuđivanje i koncentraciju.

3. Izrazito dobra hrana mozgu je patlidžan jer poboljšava komunikaciju unutar moždanih ćelija. Da bi mozak normalno funkcionirao, potreban mu je stabilan nivo šećera u krvi, a pri tome pomaže svježa sirova mrkva.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.