Tjeskoba je izrazito neugodan osjećaj koji je često izazvan pretjeranom brigom, nemirom, strepnjama, napetostima ili nekim drugim teškim životnim okolnostima koje nas uznemiravaju i brinu.
To je zapravo drugi naziv za anksioznost, jedan od najčešćih psihičkih poremećaja koji značajno narušava kvalitet života. Kad je u pitanju riječ tjeskoba, značenje se uglavnom povezuje s unutarnjim nemirom, pretjeranom zabrinutosti, napetosti i sličnim simptomima koji se javljaju u tjeskobnom stanju.
Moguči uzroci
Tjeskoba se može pojaviti u bilo kojem trenutku života. Obično je uzrokuju pretjerane brige s kojima se osoba ne zna nositi. Uz sve to se nakuplja i veća količina stresa koja osobu pritišće i guši, a s vremenom i potpuno slomi.
Ako u djetinjstvu osoba nije naučila kako se nositi s poteškoćama zato što su je roditelji pretjerano štitili i držali pod staklenim zvonom, vrlo vjerovatno će posustati pred prvim većim problemom na koji naiđe.
Uzroci tjeskobe pripisuju se i genetskim predispozicijama za sklonost anksioznom reagiranju. Istraživanja su pokazala da se tjeskoba češće javlja u nekim porodicama što znači da samo odrastanje u takvoj sredini dodatno pogoršava stanje osobe i na kraju vjerovatno rezultira dijagnozom anksioznog poremećaja.
Psihički simptomi
Tjeskoba se značajno može razlikovati po intenzitetu. Kod nekih ljudi tjeskoba se prikazuje samo kroz uobičajene brige i probleme s kojima se osoba svakodnevno susreće.
Ponekad je tjeskoba toliko jaka da izaziva čitav niz psihičkih simptoma, a najčešće se javljaju:
- tjeskoba i nemir,
- strah od gubitka kontrole,
- manjak samopouzdanja,
- iracionalni strahovi,
- razdražljivost,
- emocionalna nestabilnost,
- sumnjičavost,
- bespomoćnost.
Psihički simptomi tjeskobe mogu se znatno zakomplicirati i rezultirati paničnim napadajima. Osoba koja ima problema s tjeskobom hronični je pesimist koji smatra da će se dogoditi sve najgore što se može dogoditi.
Pritom ne može realno sagledati sve moguće opcije koje su joj na raspolaganju čak i kada ih ima zato što je previše usmjerena samo na ono loše. Takvo stanje neprestane živčane napetosti može dovesti do velike iscrpljenosti organizma.
Fizički simptomi
Tjeskoba je gotovo uvijek popraćena i fizičkim simptomima. Osoba osjeća napetost u različitim dijelovima tijela, a uz to se mogu pojaviti i:
- iscrpljenost, vrtoglavica, mučnina,
- teškoće sa spavanjem,
- hronične probavne smetnje,
- ubrzan rad srca,
- pretjerano znojenje,
- teškoće s disanjem.
Fizički simptomi ponekad mogu biti jako opasni, posebno kad je u pitanju učestala tjeskoba. Strah i napetost koje osoba osjeća mogu dovesti do paralizirajućeg osjećaja bespomoćnosti, a hiperaktivni autonomni nervni sistem daje do znanja da nešto zaista nije u redu.
Upravo zbog ovakvih učestalih simptoma kod tjeskobnih osoba nerijetko dolazi do razvoja težih oblika bolesti i različitih poremećaja kao što su neke psihosomatske bolesti, depresija, suicidalne misli ili ovisnost o alkoholu.
Dijagnoza i liječenje
Osobe koje imaju problema s tjeskobom najčešće se same jave psihologu očajnički tražeći pomoć kako bi se izbavile iz tog nemirnog stanja. Međutim, problem nastaje kad osobe smatraju da će takvo stanje kad tad proći i da ne trebaju ništa poduzeti.
Ponekad je to stvarno tako, ali čim se stanje počinje javljati više puta zaredom, znači da je opasnost od razvoja različitih psihičkih i fizičkih bolesti sve veća.
Nadalje, tjeskoba se može liječiti, ali je jako važno na vrijeme reagirati i potražiti stručnu pomoć. Najčešće se kombiniraju psihofarmaci i psihoterapija.
Izrazito korisnom se pokazala bihevioralna terapija koja nastoji promijeniti ponašanje i mišljenje osobe. Sudjelovanje u grupama podrške i upoznavanje ljudi koji su prošli kroz slične ili gore stvari može utjecati na osobu na način da je ohrabri da nije sama u svojoj borbi.
Isto tako bilo bi odlično kad bi osoba naučila tehnike opuštanja i pravilnog disanja koje bi mogla koristiti kad se pronađe u situaciji koja je može uznemiriti ili prouzročiti stres.
Kako se nositi s tjeskobom?
Stresno vrijeme u kojem živimo, tjeskoba od posla i finansija, nestabilnost u porodičnim odnosima i izrazito užurban život koji vodimo mogu rezultirati navikavanjem na tjeskobu i tjeskobne reakcije.
U situacijama s velikom količinom podražaja mozak je cijelo vrijeme u stanju pripravnosti. Dugotrajno takvo stanje može rezultirati razvojem različitih poremećaja i bolesti.
Sve više se vjeruje da su fizičke bolesti izrazito povezane sa psihičkim stanjem pojedinca, a mnogi bi se mogli složiti s tom činjenicom. Za razliku od ostalih psihičkih stanja, tjeskoba s vremenom postane gotovo neprimjetna. Tek nakon nekog vremena shvatimo koliko nam je štete nanijela.