TEGOBE

Zrak je pun polena: Kako ublažiti simptome i liječiti alergije

Ako uzmemo podatke koji govore da u prosjeku oko 30 posto populacije ima sklonost ka alergijskim reakcijama, a 20 posto ima već ispoljene razne alergijske bolesti, možemo zaključiti da su alergije u porastu, kaže dr. Avdibašić

Može početi pogađati ljude u bilo kojem životnom dobu. Ilustracija

Piše: Zijada KARIĆ

22.3.2019

Dolazak proljeća kod određenog broja ljudi donosi niz problema vezanih za alergijske reakcije na polen. Za njih počinje period neugodnih simptoma - curenje iz nosa, svrbež i suzenje očiju, grebanje u grlu, suh nadražajni kašalj. Prve tegobe mogu se javiti već u posljednjim danima februara, čim cvjetni prah dođe u kontakt sa sluznicom gornjih dišnih puteva.  

Iako polenska alergija može početi pogađati ljude u bilo kojoj životnoj dobi, obično se razvija u djetinjstvu ili u ranoj odrasloj dobi.

Strane materije

- Život s alergijama dosta je neprijatan, kako za djecu tako i za odrasle. Broj alergena u urbanim sredinama sve je veći, a osobe sklone alergijskim reakcijama stalno su izložene rizicima. Ako uzmemo podatke koji govore da u prosjeku oko 30 posto populacije ima sklonost ka alergijskim reakcijama, a 20 posto ima već ispoljene razne alergijske bolesti, možemo zaključiti da su alergije u porastu – kaže dr. Enes Avdibašić, specijalista porodične medicine iz „Plave poliklinike“ u Tuzli.

Ove promjene dolaze u trenutku kada naš imunološki sistem reagira na strane materije kao što su polen, pčelinji otrov, grinje, buđ, dlake kućnih ljubimaca... Polenska alergija, poznata i kao alergijski rinitis, uobičajeno je stanje koje pokazuje znakove i simptome slične prehladi.

- Reakcije su najčešće jako burne, a ponekad i dramatične. Alergija počinje kada imuni sistem u normalnim okolnostima bezopasne supstance prepozna kao opasne. Imunološki sistem tada proizvodi antitijela koja su uvijek na oprezu za taj alergen. Kada su pacijenti izloženi određenim alergenima ponovo u budućnosti, antitijela mogu producirati niz hemijskih supstanci imunološkog sistema, kao što su histamin, koji izaziva simptome alergije na polen - pojašnjava dr. Avdibašić.


Polenska alergija obično se razvija u djetinjstvu. Ilustracija

Ozbiljnost alergija varira od osobe do osobe, a može biti u rasponu od manjih iritacija do anafilaksije hitnog stanja potencijalno opasnog po život. Alergije na polen obično se javljaju od marta do oktobra, kada prestaje cvjetanje biljaka. Većina polena koji uzrokuje alergijsku reakciju dolazi od drveća, korova i trava. Međutim, najčešći uzročnici alergija su trave, a biljka najčešći uzročnik alergija iz vrste korova je ambrozija.

- Kada organizam preosjetljive osobe dođe u kontakt s alergenom, u roku od nekoliko minuta ili sati ispoljit će se simptomi alergije. U slučaju respiratorne alergije na polene, zrnca polena dospijevaju do kože, sluznice oka, nosa, pluća i izazivaju neugodne simptome – navodi dr. Avdibašić.

Preventivne mjere

Svi simptomi prestaju u roku od nekoliko sati ili dana nakon prekida izloženosti polenima, ili nakon uzimanja odgovarajućih lijekova. Najveći efekt ima uzimanje lijekova na preporuku ljekara, najmanje dvije sedmice, prije početka cvjetanja. Ukoliko se simptomi alergije ne liječe od početka, imaju sklonost da se tokom godina pojačavaju i javljaju alergije i na druge, nove alergene.

Zato - oprezno, ako imate i najmanju sumnju da ste na nešto alergični, uradite alergotestove i otklonite mogućnost pojave alergija, upozorava dr. Avdibašić.

U liječenju treba koristiti preventivne mjere i terapijske postupke. Važno je znati da svi lijekovi mogu samo kontrolirati simptome bolesti, ali je ne mogu izliječiti. Zato se treba usmjeriti na olakšanje i kontrolu simptoma bolesti.

quote
<p>Ozbiljnost alergija varira od osobe do osobe, a može biti u rasponu od manjih iritacija do anafilaksije hitnog stanja, potencijalno opasnog po život </p>

Većina alergija, kaže dr. Avdibašić, ne može se izliječiti jer klasična medicina još nema efikasan odgovor na ovaj izazov, naročito kad se radi o terapiji, a broj tretmana može pomoći i olakšati simptome.

Vrste alergijskog rinitisa

- povremeni ili intermitentni (simptomi se pojavljuju rjeđe od četiri dana u sedmici i manje od četiri sedmice godišnje) i povezan je s raznim vanjskim alergenima poput polena trava, stabala i korova

- stalni ili perzistentni (simptomi traju više od četiri dana sedmično i više od četiri sedmice godišnje) koji je najčešće uzrokovan kućnim alergenima poput grinja, prašine, plijesni i dlaka kućnih životinja, a obično je jače izražen zimi.

- ARIA smjernice dijele alergijski rinitis s obzirom na postojanje ili nepostojanje simptoma vezanih uz poremećaj funkcija i emocija (smetnje spavanja, smetnje u dnevnim aktivnostima, smetnje u školi ili na poslu) na blagi, umjereni i teški alergijski rinitis.



Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.