Karfiol ili cvjetača je povrće kojem se danas poklanja dosta pažnje. On priprada porodici kupusa i svrstava se među najzdravije i najljekovitije povrće. Brojna istraživanja dokazala su da je odličan u borbi protiv karcinoma dojke, debelog crijeva, pluća, jajnika i bešike.
Ovu moć daju mu brojni oksidanti koje sadrži. Pored antioksidanata veoma je bogat i vitaminom C i upravo takva kombinacija smanjuje rizik od nastanka kancera.
Skladište vitamina B
Karfiol je povrće koje ne sadrži masti i natrijum, ali zato je bogat vitaminima B1, B2, B3, B5, B6 i B9, te razne korisne fitokemikalije. Dobar je izvor vlakana, proteina, fosfora, kalija koji je veoma važan za razvoj kostiju i mišića.
Pored toga, u ovom povrću se nalaze i izotiocijanati koji sprečavaju razvoj ćelija raka. U karfiolu se nalazi i dosta vitamina K i omega-3 masnih kiselina, koji smanjuju upalu.
Korištenje u kuhinje
Karfiol pruža mnogo mogućnosti za improvizaciju u kulinarstvu. Možete ga pripremiti na mnogo načina, a on će vašem organizmu obezbijediti mnogo korisnih sastojaka.
Karfiol se koristi u čovjekovoj ishrani još od 16.stoljeća. Najveći proizvođači karfiola su na Dalekom Istoku. Na tržnice dolazi u čvrstoj glavici obavijen listovima, koji su takođe jestivi i sadrže brojne hranjive sastojke.
Kada se bari glavica karfiola, može se obariti i njeno lišće zajedno sa njom, a mogu se pripremati i odvojeno. Kada se glavica sprema odvojeno, od listova karfiola treba skuhati supu kombinirajući listovi s drugim povrćem.
Karfiol treba kuhati kratko kako se ne bi prekuhao – dovoljno je kuhati ga desetak minuta. Ovo zdravo povrće treba čuvati u papirnoj ili plastičnoj kesi, u frižideru.
Karfiol od stajanja može prikupiti vlagu. Kako bi se to izbjeglo, potrebno je položiti ga tako da mu stabljika bude na dolje. U frižideru ga treba čuvati najduže pet dana.
Kuhani karfiol ne treba stajati u frižideru duže od dva dana. Može se spremiti na nekoliko načina. Međutim ako računate na zdravlje, najbolje je jesti svjež ili blago obaren i začinjen maslinovim uljem.
Tokom ovih zimskih dana najzdraviji karfiol je onaj iz turšije. Kiseo karfiol sadrži veliki broj hranjivih materija neophodnih za organizam. Inače, ovo povrće treba uvrstiti u svakodnevnu ishranu jer sadrži i veliku količinu magnezija.
Preporučuje se usitniti sirovi karfiol i jesti ga više puta na dan ovisno o prilici. Potrebno je istaći da se cvijet karfiola daleko brže i lakše razgrađuje ako se jede sirov nego kad se konzumira kuhan.
Ljekovita svojstva karfiola
Najvažnije djelovanje karfiola je već spomenuto smanjenje rizika od pojave karcinoma. On ne sadrži masti, ima malo ugljenih hidrata, a sadrži fitonutrijente. Ovo povrće deluje tako što aktivira pozitivno djelovanje tih enzima i samim tim onemogućava nastanak kancerogenih supstanci.
Karfiol ima veoma važnu ulogu kada su srčana oboljenja u pitanju. Sto grama ovog povrća sadrži 80 posto dnevne količine magnezija koji ljudsko tijelo treba primiti i to ga upravo i čini velikim čuvarom ljudskog srca. Karfiol je jako bogat i folnom kiselinom, koja mu također pomaže delovati preventivno na kardiovaskularne bolesti.
Druga ljekovita osobina ovog povrća jeste njegov uticaj na reumatska oboljenja i njima prouzrokovane bolove, a bilježi se i njegovo preventivno djelovanje na multiplu sklerozu.
Karfiol pomaže smanjiti nivo homocisteina u krvi, a poznato je da on na čovjekov organizam utiče lošije od povišenog nivoa holesterola. Žene koje ulaze u menopauzu trebale bi ga uvrstiti u svoj svakodnevni jelovnik jer će oplemenjujuće djelovati na njihov organizam, a preporučljiv je i muškarcima koji imaju problema sa prostatom.
Nutricionisti za skidanje viška kilograma također preporučuju ovo povrće, je je male kalorične vrijednosti. Karfiol sadrži najviše vode i baš iz tih razloga se i preporučuje u ove svrhe.
Ljepši i jači nokti i kosa pojavit će se brzo kao rezultat svakodnevnog uzimanja karfiola. On sadrži biotin koji ima veoma važnu ulogu u stvaranju osnovne keratinske supstance i to ga upravo čini moćnim i na ovom polju. Ovaj sastojak također utiče i na obnavljanje površinskog sloja kože i čini jeglatkom i elastičnom.
Još neke blagodati karfiola
- Redovnim konzumiranjem ovog povrća smanjuje se rizik od nastanka artritisa, gojaznosti, dijabetesa...
- Karfiol može smanjiti upale i čuvati zdravlje krvnih sudova. Također ovo zdravo povrće pozitivno utiče na cirkulaciju.
- Ova namirnica sadrži i glukozinolate koji aktiviraju prirodnu detoksikaciju organizma. Naučna istraživanja su pokazala da glukozinolati djeluju prevenitvno na pojavu nekih vrsta kancera.
- U karfiolu se nalazi i alicin koji djeluje povoljno na zdravlje srca i smanjuje rizik srčanog i moždanog udara.
- Pored toga, kombinacija selena i vitaminoma C jača imuni sistem i održava zadovoljavajući nivo holesterola u krvi.
Karfiol predstavlja jako cijenjenu namirnicu u dijetoterapiji, a posljednja ispitivanja to višestruko potvrđuju.
Preporuke
Karfiol se preporučuje za prevenciju i u liječenju:
- raznih oblika tumora,
- svih gastrointestinalnih bolesti,
- akni,
- astme i bronhitisa,
- crijevnih parazita naročito dječije gliste,
- olakšava posljedice dijabetesa.
