Proljeće je vrijeme kada se organizam priprema na veće aktivnosti tokom lijepih dana i na neki način budi iz zimskog mirovanja. To je zapravo osjećaj pojačanog umora koji se javlja u rano proljeće, još u martu. Umor se proteže i kroz april, a polako nestaje s dolaskom toplih dana, tokom maja.  

Važno je naglasiti da se radi o normalnom fiziološkom procesu koji je karakterističan za sve ljude, u većem ili manjem obimu, kaže dr. sci. med. Abel Baltić, specijalista interne medicine u Domu zdravlja Ilidža.

Potrebe organizma

- Najčešći simptomi proljetnog umora su brzo umaranje, razdražljivost, pospanost tokom dana, slaba koncentracija i glavobolja. Svi ovi simptomi zajedno vode smanjenju sposobnosti organizma za izvršavanje uobičajenih dnevnih aktivnosti. Postajemo razdražljivi, depresivni, tjeskobni, jednom riječju - iscrpljeni. Za sve ove tegobe odgovoran je sindrom proljetnog umora koji je uzrokovan smanjenjem efikasnosti našeg imunološkog sistema - navodi dr. Baltić.

Proljetni umor posljedica je prije svega nedostatka vitamina i minerala, odnosno prehrane koja kalorijski i kvantitativno može biti zadovoljavajuća, ali ne pokriva kvalitativne potrebe organizma u periodu kada prelazi u novo godišnje doba koje nosi svoje specifične zahtjeve.

Dugi zimski period često je povezan s jednoličnom prehranom koja dovodi do smanjenja ili potpunog iscrpljenja zaliha vitamina i minerala u organizmu, što uzrokuje smanjene iskorištenosti kisika u ćelijama i slabljenje imunološkog sistema.

- Prvi korak kojim sami sebi pomažemo da bismo prevladali ovo neugodno stanje je promjena prehrambenih navika. Većim unošenjem namirnica koje sadrže velike količine vitamina C doprinijet ćemo bržem savladavanju simptoma proljetnog umora. Ali učinkovitost unosa vitamina C bit će znatno smanjena ako uz taj vitamin ne konzumiramo željezo, jer ono pomaže u njegovoj apsorpciji. Ovo intenzivno godišnje doba zahtijeva i dodatni unos vitamina u obliku različitih multivitaminskih formula i preparata kao dodataka prehrani - govori dr. Baltić.

Od minerala, čija je prisutnost od velikog značaja u stanjima iscrpljenosti, umora i stresa, treba izdvojiti magnezij. Uz to što je važan za pravilan rad srca, mišića i nervnog sistema, on potiče metabolizam aktivacijom enzima neophodnih za pravilno odvijanje metaboličkih procesa. Korisno je i unošenje vitamina E, koji poboljšava cirkulaciju i neutralizira djelovanje slobodnih radikala.

Boravak vani

- Lecitin je materija koja, također, značajno doprinosi smanjenju simptoma proljetnog umora. Bogat je izvor vitamina B grupe i važan je u očuvanju intelektualnih sposobnosti, a pozitivno djeluje i na raspoloženje, naročito u stanjima stresa. Treba unositi najmanje dva litra vode dnevno da bi se smanjio osjećaj umora. Na poboljšanje raspoloženja i smanjenje pospanosti možemo djelovati i tako što ćemo duže boraviti vani i izložiti tijelo dnevnoj svjetlosti - preporučuje dr. Baltić.

Neophodno je i odlaziti na spavanje ranije nego obično, a ujutro, nakon buđenja, odmah ustati, bez izležavanja u krevetu i produžavanja sna. Treba se držati uobičajene rutine spavanja - ići u krevet i ustajati u isto vrijeme.

Uz to, potrebno je izbjegavati i hranu s visokim glikemijskim indeksom za ručak, kao i alkoholna pića. Jutarnje tuširanje poluhladnom vodom, osim što će poboljšati cirkulaciju, pomoći će i da se osjećate bolje, a samim tim i da odagnate proljetni umor. Preporučljivo je da se ide u saunu i na masažu, dva do tri puta sedmično, a i vježbanje je veoma bitno.

Onima koji nisu skloni uzimanju vitaminsko-mineralnih dodataka dr. Baltić savjetuje da u prijelaznom periodu konzumiraju ovas, špinat i nar. Ovsene pahuljice, dokazano je, veoma su efikasne u borbi protiv proljetnog umora zahvaljujući proteinima, magneziju i vitaminu B koje sadrže.

Željezo je od suštinske važnosti kada je u pitanju proizvodnja energije, a jedan od najboljih načina da ga unesete u organizam je konzumiranjem špinata. Nar, zahvaljujući mješavini vitamina A, B, C i E, kalija i magnezija, stimulira apetit.

Kako da povećate nivo energije

Za generalno zdravlje organizma i više energije tokom dana dr. Baltić predlaže sljedeće: doručkujte obilno i bez preskakanja, jedite češće u manjim obrocima, povrće termički tretirajte što manje kako ne bi izgubilo nutritivna svojstva, pijte dosta vode tokom cijelog dana, čajeve i tople supe ostavite na jelovniku, izbjegavajte prejedanje u vrijeme ručka, slatke deserte nakon glavnih obroka, smanjite unos kofeinskih napitaka i alkohola i izbjegavajte duhanske proizvode.