So je od ključnog značaja za naše zdravlje, jer je neophodna za obavljanje normalnih tjelesnih funkcija. Ona je odgovorna za balansiranje količine tečnosti u organizmu i za normalne kontrakcije mišića. Uz to, neophoda je i za obavljanje nervnih funkcija.
Jaka žeđ
Zbog toga je neophodno so u organizam unositi na dnevnoj bazi, ali je veoma važno i znati u kojoj mjeri je smijete unositi, jer prevelike količine mogu biti izuzetno štetne po zdravlje.
Ljudskom tijelu potrebno je 500 miligrama soli dnevno, a zdrav čovjek ne bi smio unositi više od 2.300 miligrama. Međutim, ako patite od povišenog krvnog pritiska, dijabetesa ili oboljenja bubrega, maksimalna dnevna potrošnja soli iznosi 1 500 miligrama.
Čest znak pretjeranog unosa soli u organizam je ekstremna žeđ. Ako se usred noći ili ujutro budite žedni, to može značiti da ste prehodnog dana unijeli previše soli. Trebali biste promijeniti način ishrane prije nego što pretjerana potrošnja soli počne negativno utjecati na vaše zdravlje.
Nakon pretjeranog unosa soli u organizam dolazi do pojave osjećaja nadutosti. Natrij je mineral koji prirodno zadržava vodu, a kao sporedni efekt pojavljuje se osjećaj nadutosti.
Brza hrana
Rizik od razvoja osteoporoze još je jedan opasan efekt konzumiranja previše soli. Ako već imate slabe kosti, to može biti znak da ste konzumirali previše soli. So smanjuje gustinu kostiju i one postaju slabe i krte, a ometa i sposobnost organizma da apsorbira kalcij koji je neophodan za izgradnju i održavanje zdravlja kostiju.
Kako ne biste unosili previše soli u organizam, izbjegavajte brzu hranu, prerađene namirnice. Pijte i dosta vode kako biste višak soli izbacili iz organizma.
Povišen krvni pritisak
Jedan od glavnih, a i najopasnijih, znakova viška soli u organizmu je povišen krvni pritisak. Kada se bubrezi ne mogu osloboditi viška soli, ona odlazi u krvotok. Tada se zapremina krvi povećava, jer natrij magnetizira i zadržava vodu. To podiže krvni pritisak i tjera srce da radi još napornije kako bi pumpalo krv kroz krvne sudove, stavljajući pritisak na arterije i druge organe.
Kao posljedica, javlja se povišeni krvni pritisak a što je on viši, srce, arterije, bubrezi i mozak više se naprežu. To može dovesti do srčanih udara, demencije i problema sa bubrezima.
Arterije se zadebljavaju, što može biti posebno opasno ako su već začepljene.
Povišen pritisak može izazvati i anginu pektoris, jer u tom slučaju do ćelija srca ne stiže dovoljno kisika.
Kada su neophodne veće količine
Postoje i situacije u kojima se preporučuje unositi više soli, u dogovoru s ljekarom.
1. Trenirate jakim intenzitetom
Oni koji duže vrijeme intenzivno vježbaju ponekad će trebati povećati unos natrija. Zbog velikog fizičkog naprezanja može doći do snižene koncentracije natrija u krvi, što može uzrokovati vrtoglavicu, glavobolju, zbunjenost, slabost i zamor.
2. Patite od nefropatije
Nefropatija je bolest bubrega zbog koje organizam ne može održavati pravilne količine natrija. Pacijenti tada gube previše soli mokraćom.
3. Uzimate diuretike
Neke vrste lijekova, posebno diuretici, mogu uzrokovati neravnotežu minerala u tijelu povećanim mokrenjem. Diuretici se često propisuju za povišen krvni pritisak.
4. „Zamagljeno“ razmišljanje
Kod starijih osoba moždana aktivnost može se poboljšati povećanim unosom soli. Istraživanje je pokazalo da su stariji ljudi koji su unosili više soli imali bolje rezultate na testovima moždane aktivnosti od onih koji su unosili malo soli.
5. Baretov sindrom
Reč je o poremećaju do kojeg dolazi zbog genetskih abnormlanosti i koji može utjecati na sposobnost bubrega da preradi so koju konzumirate.
Preporuke za djecu
Djeca do prvog rođendana ne bi trebala uopće jesti so, jer njihovi bubrezi još nisu dovoljno razvijeni da je mogu preraditi. Za uzrast od jedne i tri godine preporučuje se do dva grama u toku dana. Djeca između četiri i šest godina mogu jesti do tri grama soli dnevno, od sedam do deset godina do 5 grama, a starija od 11 godina istu količinu kao i odrasli.
