Vitamin C, odnosno L-askorbinska kiselina, je bez sumnje jedan od najpoznatijih i najistraživanijih vitamina. Njegovo otkriće u prvoj polovici 20. stoljeća i spoznaja o njegovoj važnosti te utjecaju na zdravlje ljudi bilo je od velikog značaja za medicinu.
Najpoznatiji među vitaminima važan je za imunološki sustav pa se tradicionalno koristi protiv infekcija i prehlada, no to je samo dio “mozaika“ vitamina C koji sudjeluje u čak 15.000 metaboličkih procesa u ljudskom organizmu.
Svestrani vitamin - poznat i kao aksorbinska kiselina - uključen je u proizvodnju hormona, neurotransmitera (prenosnika nervnih impulsa) i kolagena (vezivnog vlakna koje tkivu daje čvrstoću i gipkost).
Aksorbinska kiselina snažan je antioksidans što znači štiti ćelije od slobodnih radikala, otpadnih produkata metabolizma koji, ako se prekomjerno nakupljaju u tijelu, mogu izazvati brže starenje ćelija i nastanak različitih bolesti.
A količina slobodnih radikala može se povećati zbog cigareta, alkohola, nepravilne prehrane, onečišćenog okoliša, prekomjernog izlaganja suncu...
Vitamin C pospješuje apsorpciju željeza i kalcija,važan je za ravnotežu vitamina A, aktivira folnu kiselinu (vitamin B9), obnavlja zalihe vitamina E. Pomaže protiv alergija tako što potiče razgradnju histamina koji nastaje tokom alergijske reakcije.
Vitamin C olakšava mršavljenje jer sudjeluje u proizvodnji karnitina, molekule proteina koja potiče sagorijevanje masti u energiju. Važan je za dobar vid - visoke koncentracije vitamina C nalaze se u leći oka i suznoj tekućini.
Čovjekovo tijelo ne proizvodi vitamin C - za nas je to esencijalan vitamin koji moramo uzimati prehranom. Njegova prisutnost u hrani je gotovo u potpunosti ograničena na svježe voće i povrće. Vrlo je nestabilan pa kuhanje (termička obrada), lužnata okolina, oksidacija na zraku – sve to smanjuje količinu C vitamina u namirnicama.
Dovoljne količine, dakle, treba osigurati svakodnevnom konzumacijom raznovrsnog voća i povrća. Sinonim za vitamin C su citrusni plodovi, no njime obiluje i bobičasto voće,, te šipak i trešnja kao i niz egzotičnih plodova:kivi, papaja, ananas, mango...
Ne zaboravite povrće - odlični izvori vitamina C su paprika, brokula, karfiol, paradajz, kelj, kupus, blitva, krompir, celer...
Simptomi nedostatka vitamina C u organizmu su umor, slabost, iritabilnost dok se kod ozbiljnijeg nedostatka javlja pad imuniteta, sklonost infekcijama, anemija, gingivitis, krvarenje desni te skorbut.
Uzimanje dodataka vitamina C preporučuje se svim osobama oslabljenog imuniteta, koje puše, koje su pod povećanim psihološkim ili emotivnim stresom, kod pojačanih fizičkih aktivnosti te kod uzimanja oralnih kontraceptiva.
Idealno, vitamin C bi se trebao uzimati u malim količinama tokom cijelog dana i noći jer se brzo izlučuje iz tijela. Na tržištu zato postoje preparati s vremenskim otpuštanjem koji osiguravaju kontinuiranu apsorpciju i stalan nivo vitamina C u organizmu.
Zbog produženog oslobađanja ovog vitamina ne dolazi do naglog izlučivanja većih količina vitamina C i njegovih metabolita putem bubrega te se smanjuje rizik stvaranja bubrežnih kamenaca.
Zbog naučno dokazanih i prihvaćenih pozitivnih učinaka na zdravlje ljudi za vitamin C su odobrene i kod dodataka prehrani se primjenjuju nekoliko puta veće količine vitamina C od dnevno preporučenog unosa (PU).
Preporučene dnevne količine za odraslu zdravu osobu su 75 mg za žene i 90 mg za muškarce, a kao najviši podnošljiv dnevni unos najčešće se spominje 2000 miligrama (2 grama).
Povećane doze vitamina C načelno se preporučuju kod infekcija, prehlada, karijesa i upala desni, oslabljenog imuniteta nakon operacija i ozljeda, bolesti dišnog sistema, artritisa, hemoroida, problematične kože, dijabetesa i alkoholizma, a često se ističe da pušači imaju veće potrebe za vitaminom C.
Ipak ne biste trebali uzimati “megadoze“ bez savjetovanja s liječnikom. Istraživanja su pokazala da nema smisla pretjerivati jer najmanje 50 post velike doze organizam vjerojatno neće prihvatiti.
Također je dokazano da previše vitamina C potiče stvaranje kamenaca u bubrezima.
Uzimaju li trudnice prevelike doze vitamina C, tako mogu izazvati suprotan učinak - kod djeteta se nakon rođenja može razviti deficit odnosno manjak tog vitamina!
Važno je znati i to da neki lijekovi mogu imati interakcije s aksorbinskom kiselinom te da je C jedan od vitamina koji najviše utječu na rezultate različitih laboratorijskih pretraga.
U službenom dokumentu Europske komisije kojim se propisuju zdravstvene tvrdnje dozvoljene kod pojedinih prehrambenih proizvoda za vitamin C je navedeno gotovo najviše dokazanih i odobrenih tvrdnji u odnosu na bilo koji drugi sastojak u hrani.
Kroz zdravstvene tvrdnje definirano je čak 15 pozitivnih učinaka vitamina C na ljudski organizam:
1. za održavanje funkcije obrambenog sistema za vrijeme i nakon intenzivnih fizičkih aktivnosti;
2.-7. sudjeluje u sintezi kolagena za normalnu funkciju krvnih žila, kostiju, hrskavice, zubnog mesa, kože i zuba;
8. doprinosi metaboličkom procesu stvaranja energije;
9. funkcioniranju nervnog sistema;
10. pomaže kod psiholoških funkcija;
11. za održavanje imuniteta;
12. štiti ćelije od oksidacijskog djelovanja slobodnih radikala;
13. smanjuje umor i iscrpljenost;
14. doprinosi obnavljanju reduciranog oblika vitamina E;
15. povećava apsorpciju željeza.
