Teško je odrediti što je to normalno znojenje, budući da se količina znoja razlikuje od osobe do osobe. Na nju utječu spol, naša dob, tjelesna težina, vanjske okolnosti (toplo vrijeme), naša aktivnost, ali i nervoza i stres.
Svaki čovjek prosječno dnevno izluči oko sedam decilitara znoja, no ako je osoba podvrgnuta nekoj tjelesnoj aktivnost više će se znojiti. Na primjer, tokom sat vremena intenzivnog vježbanja mogu se izlučiti i do tri litre znoja.
Istraživanja provedena u SAD-u pokazala su da pretjerano znojenje 66 posto ljudi čini nervoznima, 49 posto ljudi smatra da je znojenje posljedica povećane tjelesne težine odnosno pretilosti, dok 25 posto ljudi misli da je pretjerano znojenje znak lošeg zdravlja. Znojenje je prirodan proces koji, doduše, većina ljudi smatra neprijatnim, međutim, nedavno sprovedeno istraživanje pokazalo je da znojenje ima koristan efekat na cjelokupno zdravlje i to mnogo više nego što se mislilo. Pokazalo se da znojenje eliminira toksine, pri tome uklanjajući iz organizma i neke teške metale poput žive, olova, kadmija i arsena. Osim što izbacuje toksine, ono pomaže organizmu i na druge načine.
Znojne žlijezde luče hemijsko jedinjenje dermicidin, koje smanjuje broj bakterija na površini kože, što smanjuje rizik od infekcija kože. Istraživanje je pokazalo da ljudima koji pate od atopijskog dermatitisa, bolesti koja se povezuje sa učestalim virusnim i bakterijskim infekcijama, nedostaje dermicidina u znoju, zbog čega se njihova koža teže štiti od infekcija.
Neželjeni mirisi povezani su sa toksinima koji se izlučuju iz tijela, a znojenje pomaže da ih se riješite.
Ako se hranite zdravo, unosite dovoljnu količinu tečnosti u organizam, redovno vježbate, izbjegavate alkohol i nikotin, vaš znoj gotovo da neće imati miris.
Ljudi koji redovno vježbaju znojenjem izbacuju više soli, tako da ona ne mora prolaziti kroz bubrege, gdje se može pretvoriti u bubrežne kamence. Osobe koje se više znoje također piju više vode, što dodatno smanjuje rizik od bubrežnih kamenaca.
U mozgu se nalaze određeni neuralni krugovi koji su osjetljivi na temperaturu, a istraživanja pokazuju da oni imaju značajnu ulogu u kontroli raspoloženja stvarajući osjećaj sreće i opuštenosti. To objašnjava zašto su nakon intenzivnog vježbanja ljudi dobro raspoloženi.
Osim bubrega, jetre i debelog crijeva, koža također pomaže u izlučivanju štetnih supstanci iz tijela. Ona je najveći tjelesni organ tako da se kroz nju svakoga dana izluči bar trećina tjelesnih nečistoća.
Iako je ta funkcija znojenja pomalo zanemarena u modernoj medicini, drevni narodi bili su svjesni njene važnosti - dovoljno je sjetiti se rimskih kupki, skandinavskih sauna, turskih kupatila i aboridžinskih koliba za preznojavanje.
Pojačano znojenje ponekad je nasljedno, a mogući uzroci nekontroliranog i pojačanog znojenja najčešće su:
1. loša prehrana,
2. nesanica, stres, nervoza,
3. hormonska neravnoteža,
4. pretjeran rad štitnjače,
5. niski nivoi glukoze u krvi,
6. nuspojava lijekova (mogu ga uzrokovati lijekovi za krvni pritisak, lijekovi protiv prehlade i gripe, tablete željeza i antibiotici),
7. infekcijska bolest (primjerice tuberkuloza),
8. poremećaj rada znojnica,
9. problemi sa srcem i dehidracija.
Pretjerano znojenje može biti i znak upozorenja od srčanog udara, ali i pokazatelj maligne bolesti.
