Hurme ili datulje su voće koje se koristi u različitim dijelovima svijeta, domovina im je sjeverna Afrika, a posebno su važan dio prehrane u arapskim zemljama. Proizvode se u 35 različitih zemalja, a najviše u Egiptu, Saudijskoj Arabiji, Iraku, Iranu, Pakistanu i drugim arapskim zemljama te manje u Španiji i Meksiku.
Mesnati dio ploda hurme sadrži od 44 do 88 procenata šećera (glukoza i fruktoza), vodu, proteine, vitamine, minerale te visok udio vlakana. Energetska vrijednost 100 grama hurmi je 250 kcal.
Udio masnih kiselina je nizak, dok sjemenka sadrži oko 50 posto oleinske kiseline. Mineralno bogatstvo hurme temelji se na kaliju (ima ga najviše oko 0,9 posto), kalciju, kobaltu, bakru, željezu, natriju icinku.
Hurme sadrže i fluor koji je izuzetno bitan za zaštitu zuba od karijesa te selen koji je važan za normalan rad imunološkog sistema. Vjeruje se kako hurme efikasno djeluju u liječenju raka, za što je zaslužan upravo selen.
Znanstvena studija objavljena 2010. godine u poznatom časopisu Journal of Applied Sciences Research donosi saznanja o proteinskom sadržaju hurmi koji doseže čak do 23 vrste aminokiselina od kojih neke nisu prisutne niti u najpopularnijim plodovima (npr. narančama, jabukama i bananama), a zahvaljujući određenom nivou pektina, hurme definitivno imaju brojne zdravstvene prednosti. Nadalje, vitamini su u hurmama prisutni u malim količinama, ali sadrže lutein i zeaksantin, tzv. vitamine na oči. Lutein i zeaksantin se ubrajaju u skupinu karotenoida. Djeluju kao antioksidansi koji štite retinu (mrežnicu oka) od mogućih oštećenja izazvanih svjetlom. Studija objavljena 2007. ukazuje da je manje vjerovatno da će makula oka degenerirati kako ljudi stare ako su konzumirali namirnice bogate ovim tvarima.
Dijabetičari hurme većinom izbjegavaju zbog visokog postotka šećera, međutim to ne mora biti slučaj. Stručnjaci ističu da, ukoliko se dnevno pojedu dvije hurme, nema straha od mogućih posljedica. Ako ste ipak zabrinuti, možete se konzultirati s vašim liječnikom, odnosno stručnjakom.
Dijabetičarima hurme mogu biti odličan izbor kada je u pitanju regulacija probave. Osim toga, budući da su bogate vitaminima i mineralima, hurme mogu dijabetičarima osigurati nadoknadu hranjivih tvari.
A zašto bi još trebalo svakodnevno jesti hurme? Evo tih 10 razloga.
Hurme sadrže fosfor, a on igra važnu ulogu kao ”hrana za mozak”. Upravo zbog toga se preporučuju u prehrani osoba koje se bave intelektualnim radom. One mozgu i mišićima brzo daju potrebnu energiju s obzirom na to da sadrže prirodne šećere. Hurme sadrže elementarni hlor, koji se koristi u zaštiti zuba od propadanja. Zrela hurma sadrži vitamine A, C, B1, B2 i niacin, a izvrstan su izvor natrija, magnezija, kalcija i željeza.
Hurme su bogat izvor željeza. Njihova svakodnevna konzumacija je odlična preventiva protiv anemije,ali i terapija onima kojima nedostaje zaliha željeza. 100 grama sadrži oko 10 posto preporučene dnevne vrijednosti željeza.
Prirodni šećerkoji se nalazi u hurmama savršena je alternativa običnom šećeru. Lako se probavljaju i smanjuju osjećaj gladi. Dovoljno je pojesti 2 ili 3 hurme i više nećete imati želju za čokoladom ili nekim drugim slatkišem, a uživat ćete u nevjerovatno slatkom okusu koji se ne može usporediti s okusom industrijskih slatkiša.
Od hurmi se može napraviti zdravi namaz (“hurmela”), a mogu poslužiti kao prirodni zaslađivač u kompotima i sirovim poslasticama. O tome koliko su zdravije od slatkiša, zaslađenih bijelim kristalnim šećerom, ne treba govoriti!
Hurme su odličan izvor proteina koji nam pomažu da ostanemo u formite da održavamo mišiće snažnima. Velik broj profesionalnih sportista konzumira nekoliko hurmi dnevno kako bi priskrbili svojim mišićima zadovoljavajući nivo proteina.
