Kada je sunce jako, tijelo se prilagođava promjenama. Srce mora da radi napornije, brže pumpa krv, kako bi održalo optimalnu tjelesnu temperaturu. Međutim, ako se tijelo ne ohladi kako treba, postoji rizik od toplotnog udara. Osobe koje pate od srčanih i bubrežnih bolesti su naročito ugrožene. Zbog toga ovi pacijenti moraju biti posebno oprezni tokom ljeta.

Lokalna tromboza

Kada je temperatura tijela slična vanjskoj temperaturi, tijelo se hladi putem znojenja, ali to može utjecati na srčani ritam, izazvati dehidraciju i grčeve. Promjene se javljaju i u zgrušavanju krvi, a češća dehidracija može dovesti do lokalne tromboze, oticanja nogu i zadržavanja tečnosti u donjem dijelu tijela.

Nagle promjene temperature mogu dovesti do srčanog udara, jer se krvni sudovi šire na vrućini, što snižava krvni pritisak i ubrzava rad srca. Promjene u pritisku i pulsiranju mogu uzrokovati slabost i gubitak svijesti. Zbog toga se srčanim bolesnicima preporučuje da izlaze napolje samo ujutro i uvečer, dok bi tokom dana trebali boraviti u prostorijama s klimatizacijom na temperaturama između 23 i 26 stepeni.

Dovoljno tečnosti

Razlika između unutrašnje i vanjske temperature ne bi trebala biti veća od sedam stepeni.

Također je važno piti dovoljno tečnosti, umjereno jesti i povećati unos sezonskog voća i povrća. Terapiju treba redovno uzimati, a preporučuje se posjeta kardiologu tokom ljeta radi eventualnih prilagođavanja terapije.

Osim hipertenzičara, i osobe s niskim pritiskom trebaju češće mjeriti krvni pritisak tokom vrućina. Ako su vrijednosti snižene (ispod 100/60 mmHg), treba se obratiti ljekaru. Važno je zapisivati vrijednosti pritiska.