Psorijaza je stanje koje zahvata kožu i hronično je stanje. Karakterizirana je pojavom upalnog eritema (crvenila) na koži i odebljanjima kože koja su prekrivena srebrno-bijelim i suhim ljuskama.

Mjesto nastanka

Promjene najčešće nastaju na laktovima, koljenima, vlasištu, trupu, ali mogu se pojaviti i na bilo kojem drugom dijelu tijela.

Psorijaza je relativno česta kožna bolest od koje u većoj ili manjoj mjeri pati oko 5 posto ljudi. Psorijaza najčešće pogađa osobe između 20. i 40. godine života.

Ona uzrokuje ubrzani razvoj stanica na površini kože, a posljedično i zadebljanje kože sa simptomima poput svrbeža, suhoće i crvenih, ponekad bolnih mrlja i nije zarazna.

Psorijaza je hronična, dugotrajna bolest. Ne utječe na opće zdravlje, sve dok nije zanemarena ili ako se pojavljuje u starijoj ili vrlo ranoj dobi.

Simptomi psorijaze se pojavljuju periodično i posebno su izraženi pod utjecajem određenih faktora, kao što su hladnije vrijeme, infekcije, povrede kože, neki lijekovi, stres, pušenje i alkohol.

Primarni cilj liječenja je zaustavljanje rasta stanica kože. Iako ne postoji lijek, tretmani za psorijazu mogu pružiti značajno olakšanje.

Prirodni lijekovi i kreme te izbjegavanje pretjeranog izlaganja prirodnom sunčevom svjetlu također mogu ublažiti simptome.

Uzrok psorijaze

Nije poznato šta uzrokuje ovo stanje. Smatra se da je psorijaza povezana s problemima imunološkog sistema i stanica u tijelu. Tačnije, T-stanice (bijele stanice ili T-limfociti) koje uobičajeno putuju tijelom i detektiraju strane supstance kao što su virusi i bakterije, počinju napadati zdrave stanice kože greškom, kao da je riječ o infekciji.

T-stanice uzrokuju pretjeran imunološki odgovor, a posljedica je proširenje krvnih žila u koži i povećanje ostalih bijelih krvnih stanica koje mogu ući u vanjski sloj kože.

Te promjene rezultiraju povećanom proizvodnjom zdravih stanica kože i povećanim brojem T-stanica i drugih bijelih krvnih stanica.

Tako je ciklus izmjene kože ubrzan (traje nekoliko dana), umjesto sedmica. Mrtva koža i bijele krvne stanice stvaraju debele i ljuskaste mrlje na površini kože te se to obično ne zaustavlja, osim ako liječenje prekine ciklus.

Okolišni faktori poput infekcija, psihičkog stresa, pušenja i lijekova također djeluju na nastanak bolesti.

Tokom ljetnih mjeseci, sunčanje se preporučuje, ali postupno i u kombinaciji s prehranom bogatom vitaminima.

Potrebno je izbjegavati suhomesnate proizvode, svinjsko meso, kiselu hranu, crnu kafu, čokoladu, kakao, med, sve vrste ribljih konzervi, mesne konzerve, grašak, grah, leću te sve vrste alkohola.

Simptomi oboljenja

Kod psorijaze se na koži javljaju tamnoružičasta uzdignuta ili zadebljana područja, prekrivena srebrno-bijelim ljuskama koja obično ne uzrokuju nelagodu. Međutim, ponekad mjesta izbijanja mogu biti svrbljiva i bolna. Zadebljanja su različitog oblika i veličine te oštro ograničena, od malih sitnih flekica do velikih pjega koje prekrivaju velike površine kože.

Najčešća mjesta izbijanja psorijaze su koljena, laktovi i vlasište. Nešto rjeđe, psorijaza se može pojaviti u području pazuhu, ispod dojki, na spolnim organima ili oko analnog otvora.

Kada se javlja na rukama ili nogama, psorijaza može biti u obliku mjehurića ispunjenih bijelim gnojem te zadebljale i ljuskave kože. Ponekad se psorijaza može javiti i na noktima, tada nokti postaju zadebljali, rupičasti te se počinju odvajati od kože, što može biti vrlo neugodno.

Otprilike 7 posto ljudi koji boluju od psorijaze pate i od natečenih zglobova. To stanje se zove psorijatični artritis. Javljaju se ukočeni i natečeni zglobovi.

Simptomi psorijaze prolaze nekoliko ciklusa, od vrlo izraženih prema slabijima pa čak i do potpune remisije.

Dijagnoza i liječenje

Dijagnoza psorijaze se najčešće postavlja na osnovi kliničkog pregleda i raspodjele promjena. Biopsijom se dijagnoza može potvrditi.

Bolest se klasificira kao relativno blaga, umjerena ili teška. Stupanj psorijaze se obično postavlja na osnovi nošenja osobe s bolešću, odnosno utjecaja na svakodnevni život.

Psorijaza se nikada ne može u potpunosti izliječiti i liječenje je simptomatsko, što znači da je cilj tretmana ublažavanje simptoma, poput zadebljane, ljuskave kože sklone crvenilu te sprječavanje rasta kožnih stanica.

Kreme i masti koje se primjenjuju na koži mogu efikasno liječiti blagu i umjerenu psorijazu.

Kada je bolest teža, kreme se koriste u kombinaciji s oralnim lijekovima ili fototerapijom.

Najčešće se koriste keratolitici za uklanjanje ljuski, obično na bazi salicilne kiseline ili lokalni protuupalni lijekovi (kortikosteroidi).

Salicilna kiselina će pomoći u omekšavanju i odstranjivanju ljuskica s kože, a osim toga će povećati apsorpciju drugih sredstava. Salicilna kiselina je osobito korisna za liječenje vlasišta.

Kortikosteroidi se primjenjuju lokalno, ali se mogu i injicirati u male otporne promjene na koži. Sistemska primjena kortikosteroida može samo dodatno pogoršati stanje, stoga se ne smije primjenjivati niti za jedan oblik psorijaze.

Prirodno liječenje

Osim lokalne primjene prirodnih krema, kod psorijaze se preporučuje i sljedeće:

Svakodnevno kupanje – pomaže ukloniti ljuskice i mrtvu kožu te smiruje nadraženu kožu. Koristite prirodne sapune i izbjegavajte one koji mogu još više nadražiti vašu kožu.

Koristite hidratantne kreme ili prirodna ulja nakon kupanja – pomažu u zadržavanju vlažnosti kože i sprječavaju njezino isušivanje.

Izlažite svoju kožu manjim količinama prirodnog sunčevog svjetla – umjereno izlaganje se preporučuje, no u slučaju pretjeranog izlaganja suncu, a posebno uz znojenje, simptomi se mogu pogoršati.

Izbjegavajte alkohol i cigarete. Povećajte unos sirovog povrća i voća. Mediteranska prehrana također bi trebala biti djelotvorna protiv psorijaze.

Trebali biste pristupiti programu detoksikacije organizma. Čišćenje organizma možete vršiti uz pomoć čajeva i posebnih dodataka.

U liječenju psorijaze može pomoći zelena glina koja je certificirana za oralnu upotrebu. Navečer razmutite čajnu kašičicu zelene gline u 2 dcl vode.

Sikavica je bogata silimarinom koji je snažan antioksidans, gotovo deset puta jači od vitamina E te kao takav izvrstan je lijek za tretiranje psorijaze.

Korijen čička tradicionalno se upotrebljava za liječenje upalnih stanja kože. Kašičicu korijena čička kuhajte u 3,5 dcl vode, najmanje 10 minuta, nakon toga otopinu procijedite i pijte tri puta na dan.

Ostale biljke koje vam mogu pomoći u liječenju psorijaze su: bijeli luk, divlji luk, kopriva, neven i orah.

Ulje crnog kima se koristi oralno. Može se nanositi na oboljela mjesta. Ulje noćurka i boražine koriste se kod liječenja psorijaze, ekcema, dermatitisa te ostalih upalnih stanja kože. Kantarionovo ulje pomoći će kod zarastanja kože, a možete ga nabaviti u svakoj ljekarni.

Aloe vera je staro poznato sredstvo za liječenje upalnih stanja kože. Omekšava, hidratizira i štiti kožu.

Nedavno istraživanje objavljeno u britanskom dermatološkom časopisu British Journal of Dermatology naglašava povezanost psihosocijalnog stresa i pogoršanja simptoma psorijaze.

Na temelju dosadašnjih proučavanja, naučnici ističu da je fiziološki odgovor na stres kod bolesnika sa psorijazom znatno drugačiji nego kod zdravih osoba što se očituje u neurološkim promjenama. Psihološki stres dovodi do redistribucije leukocita s povećanim ulaskom upalnih stanica u kožu što može značajno pogoršati psorijazu.

Posebno se sugerira uvođenje edukacija o smanjenju stresa što bi uvelike pomoglo mnogim oboljelima od psorijaze.