Jedna od najvećih boli koju možete osjetiti u životu jest upravo zubobolja, a ako se ignorira može izazvati ozbiljne komplikacije.
Različiti faktori
Infekcija zuba obično je posljedica loše oralne higijene, karijesa, pušenja i nezdrave prehrane. Ove infekcije mogu pogoršati stanja poput dijabetesa, pretilosti i nedostatka vitamina.
Infekcije zuba proizlaze iz različitih faktora kao što su karijes, trauma, neadekvatni stomatološki zahvati ili bolesti desni. Pušenje, visok unos šećera i loše oralno zdravlje dodatno povećavaju rizik. Bez obzira na uzrok, zubobolja je čest simptom.
Najčešći krivac je zubni karijes, rašireno kronično stanje u kojem bakterije u ustima razgrađuju šećere i proizvode kiselinu koja nagriza zubnu caklinu i dentin. Ako se ne liječe, bakterije mogu zaraziti zubnu pulpu i okolna tkiva, potencijalno se proširiti u krvotok i pogoršati druga zdravstvena stanja.
Infekcije zuba također mogu proizaći iz potpornih struktura zuba. Nakupljanje plaka, pojačano pušenjem i nepravilnom higijenom, može dovesti do bolesti desni te napredovati u parodontnu bolest ako se ne liječi. To može dovesti do gubitka kosti i tkiva, što može dovesti do gubitka zuba.
Znakovi infekcije
Infekcije zuba manifestiraju se različitim simptomima ovisno o njihovoj težini. Rani znakovi uključuju osjetljivost na tople ili hladne napitke, praćenu bolom pri grickanju. Ako infekcija napreduje, osjetljivost se pretvara u bol koja može pulsirati, postati oštra ili trajati kao tupa bol.
Na kraju neliječene infekcije mogu dovesti do oštećenja živaca i utrnuća zuba. Ozbiljniji simptomi uključuju oticanje, neugodan okus, gnoj (od apscesa), temperaturu, natečene limfne čvorove i upornu zubobolju.
Infekcije zuba obično se klasificiraju u dvije glavne vrste:
1. infekcija pulpe – zahvaća unutrašnju pulpu zuba i počinje kao reverzibilna upala (pulpitis), koja se može rano liječiti, a ako se zanemari, može dovesti do nepovratnih oštećenja i zahtijeva invazivne tretmane poput terapije korijenskih kanala
2. periapikalna infekcija – kako se infekcija pulpe širi, dolazi do okolnog tkiva, što često rezultira apscesima. Apscesi se mogu razviti i od infekcija desni zbog stranih tijela poput čestica hrane, a simptomi uključuju oticanje, gnoj i neugodan okus, što ukazuje na potrebu hitne stomatološke skrbi.
Moguće komplikacije
Neliječene infekcije zuba mogu imati opasne posljedice, uključujući:
1. duboka infekcija mekog tkiva (celulitis) – infekcija se može proširiti na meka tkiva, što zahtijeva hitnu intervenciju
2. tromboza kavernoznog sinusa – infekcija gornjeg zuba može dovesti do stvaranja ugruška u blizini mozga, što je potencijalno po život opasno stanje
3. Ludwigova angina – infekcija donjeg kutnjaka može se proširiti na žlijezde slinovnice te uzrokovati poteškoće s disanjem i zahtijevati hitnu medicinsku skrb
4. osteomijelitis – ova koštana infekcija može oštetiti vilicu, pogotovo ako bakterije dopru do koštanog tkiva
5. gubitak zuba – teške infekcije mogu rezultirati gubitkom više zuba.
Iako su rijetke, neliječene infekcije zuba mogu dovesti do komplikacija opasnih po život. Sepsa, teški imunološki odgovor na infekciju, može uzrokovati zatajenje organa i smrt. Brzo liječenje je ključno za sprječavanje takvih ishoda.
Ako osjetite bol ili osjetljivost zuba, odmah se obratite stomatologu.
Ozbiljniji simptomi, poput otežanog disanja ili groznice, mogu zahtijevati hitnu medicinsku pomoć. Stomatolog će dijagnosticirati infekciju i predložiti plan liječenja, koji može uključivati antibiotike, drenažu ili stomatološke zahvate poput terapije korijenskih kanala ili vađenja.
Mogućnosti liječenja
Kod liječenja infekcije zuba stomatolozi se fokusiraju na uklanjanje izvora infekcije i drenažu svih apscesa. Mogućnosti liječenja su medicinski ispuni, terapija korijenskih kanala, drenaža apscesa, skaliranje i blanjanje korijena i vađenje zuba.
Antibiotici i lijekovi protiv bolova često se propisuju kao podrška liječenju i smanjenju upale.
Prema Američkom stomatološkom udruženju, najbolji način za izbjegavanje dentalnih infekcija je prevencija. Dva puta dnevno perite zube pastom s fluorom, redovito čistite zubnim koncem i održavajte zdravu prehranu s niskim udjelom šećera.
Rutinski stomatološki pregledi i profesionalna čišćenja, osobito za one koji su skloni nakupljanju plaka, također su ključni za prevenciju.
