Umor je stanje koje svi povremeno doživimo, no kada postane hroničan, može značajno utjecati na naš svakodnevni život.
Neovisno o njegovom uzroku, umor nas sprečava da funkcioniramo u punoj snazi. Osjećaj umora može se pripisati nizu faktora, od lošeg sna do problema s mentalnim ili fizičkim zdravljem. Iako se ti problemi često mogu brzo riješiti, neki pojedinci osjećaju stalni umor.
Nije iznenađenje da umor može negativno utjecati na vaše blagostanje i druge aspekte vašeg života. Umor se može kategorizirati u tri vrste: psihički, fizički i onaj vezan uz stil života.
Nacionalna zdravstvena služba Ujedinjenog Kraljevstva (NHS) navela je nekoliko uobičajenih uzroka umora, prenosi "Večernji.hr".
Umor se možete pojaviti ako ne spavate dovoljno ili vam je teško zaspati, vodite nezdravi životni stil, odnosno nezdravo se hranite i imate malo fizičke aktivnosti.
Stres, depresija i suočavanje sa životnim izazovima, poput žalosti ili brige o novom djetetu također mogu uzrokovati umor kao i hormonalne promjene tokom puberteta, trudnoće ili menopauze.
Osim toga, umor može nastati i zbog različitih bolesti, medicinskih tretmana i lijekova, poput hemoterapije. Međutim, ako se osjećate umorno duže vrijeme i ne možete tačno odrediti zašto, to bi moglo ukazivati na zdravstveno stanje.
Anksioznost i depresija također se povezuju s hroničnim umorom, zbog čega se neki ljudi osjećaju umorno čak i nakon što su spavali preporučenih šest do devet sati.
Fizička zdravstvena stanja kao što su apneja za vrijeme spavanja, anemija i menopauza također mogu biti uzrok čestog umora.
Ostala stanja koja mogu dovesti do umora uključuju dijabetes, mialgični encefalomijelitis ili sindrom hroničnog umora (ME/CFS).
Prije nego što se počnete brinuti i sami si odredite dijagnozu, što biste trebali izbjegavati, NHS je preporučio nekoliko prilagodbi dnevne rutine koje mogu pomoći u borbi protiv umora i iscrpljenosti.
To uključuje zdravu prehranu i redovno vježbanje, pokušaj držanja istog vremena spavanja i ciljanje na šest do devet sati sna, te opuštanje nekoliko sati prije spavanja.
Također, trebate imati opuštajući prostor za spavanje koji nije previše svijetao, bučan ili topao. Trebali biste izbjegavati pušenje, prekomjerno konzumiranje alkohola i obilnih obroka, uzimanje kofeina ili fizičke napore u satima prije odlaska na spavanje. Također, smanjite upotrebu pametnih telefona i drugih ekrana sat vremena prije odlaska u krevet.
- Umor može rezultirati sporijim reakcijama, smanjenom sposobnošću obrade informacija, gubicima pamćenja, odsutnošću i smanjenom koordinacijom. To može dovesti do nesreća ili smanjene produktivnosti, primjerice na poslu. Gdje je moguće, razmislite o promjenama načina života da biste poboljšali san, ali potražite savjet od svog ljekara opće prakse ako simptomi umora potraju. Možda postoji temeljni zdravstveni problem koji zahtijeva recept - rekao je dr. Lejland, klinički savjetnik.
Prema smjernicama NHS-a, rezervirajte termin kod svog ljekara opće prakse ako se iscrpljenost neobjašnjivo zadržala nekoliko sedmica, ako remeti vašu dnevnu rutinu, ako drugi simptomi kao što su gubitak težine ili promjene raspoloženja prate vaš umor ili ako je neko primijetio da tokom spavanja ispuštate zvukove kao što su dahtanje, hroptanje ili gušenje.
