Koliko god bagerima i betonom napadali njene zelene ćilime, čistu vodu, gradili u vodozaštitnoj zoni Vrela Bosne, dizali građevine bez ikakvog smisla, Ilidža neće izgubiti svoj smisao - odmoriti čovjekovu dušu i tijelo! I tako od najdavnijih dana. Od Rimljana. Historija kaže da se najznačajnije rimsko naselje u Sarajevskom polju, antičko naselje na Ilidži, razvilo uz ljekovita sumporna vrela na Ilidži.
Na lijevoj obali Željeznice, uz termalne vode na području Lužana, otkriveni su rimski objekti. Arheološka istraživanja pokazala su da je ovo naselje nastalo u prvom stoljeću, a značajan razvoj doživjelo je od drugog do četvrtog stoljeća.
U čast cara
Rimsko ime Ilidže sačuvano je na spomeniku koji je tadašnja gradska uprava podigla u čast cara Dioklecijana. Natpis je oštećen pa je poznat samo početak imena - Imperatoru Cezaru Valeriju Dioklecijanu, pobožnom, sretnom, nepobjedivom Augustu, spomenik postavlja gradska općina Banja S.... (Aqua S...).
Velika aleja, koja vodi do prelijepog Vrela Bosne, zasađena je 1894. godine s ukupno 726 stabala javorolisnog platana i desecima stabala divljeg kestena. Idealna je za šetnju, vožnju biciklom i rolama, trčanje...
Velika aleja: Idealna za šetnju i vožnju biciklom i fijakerom
Prirodni park ispresijecan je izvorima i potočićima, jezercima i otočićima. Vrelo Bosne je morfološki, hidrološki i botaničko-hortikulturni fenomen, jedno od najljepših mjesta Sarajeva i njegove okolice.
Prepoznatljiv simbol Ilidže i Vrela Bosne su i čuveni fijakeri, koji već više od 100 godina prevoze goste Velikom alejom od Ilidže do Vrela Bosne. I danas živi sjećanje na to da je prvi fijaker došao sa prestolonasljednikom Franjom Ferdinandom 1895. godine.
Jedan od čuvara ove stoljetne tradicije je fijakerista Dženan Mahmutović.
- Dobro je. Pada kiša svakog dana, ali opet ima posla. Ljudi se vole voziti fijakerima. Zadovoljan sam – kaže raspoloženi Mahmutović.
Šaban Kovač je slikar. Slika na Vrelu Bosne, odmah pored dječijeg igrališta. I prodaje slike.
Labudovi su zaštitni znak Vrela Bosne
- Imam najljepši ambijent za posao. Inspiriraju me motivi iz prirode. Vidim labudove pa naslikam, vidim topolu dok je vjetar savija, slikam. Lijepo je, uvijek ima ljudi. Slike prodajem od 30 do 80 maraka – kaže Kovač.
Ayla Dizdar rodila se u Briselu u Belgiji. S rodicom Azrom Bašić iz Bugojna došla je na Vrelo Bosne. Ovo joj je prvi put.
- Nisam vjerovala kad su mi roditelji pričali da je ovako lijepo na Vrelu Bosne. Ne bih nikad otišla odavde - kaže mlada Ayla Dizdar.
Koga sunce ogrije u krevetu, od njega hajra nema, kaže legendarni Sejo Brajlović, ugostitelj, poljoprivrednik, pjevač, najmenadžer, “kralj mesa”, konobar, roštiljdžija, a prije svega ljudina. Sejo i njegovi sinovi Sanel i Dino, ali i njihove supruge, napravili su poslovno carstvo. I danas, iako je postao imućan, Sejo zasuče rukave i peče meso, pomaže konobarima, čisti sto.
Sejo Brajlović sa sinovima Sanelom i Dinom: Svi rade i svi imaju svoja zaduženja
- Kad sam došao u Sarajevo, kačio sam se za tramvaje, jer nisam imao da platim kartu. A sad mogu da kupim sve tramvaje koji idu po gradu. Ali, šta će mi - kaže čovjek kojeg vole svi.
Gdje je rezultat
Njegovi sinovi Sanel i Dino rade stalno.
- Rad je stvorio čovjeka. Nema onako – rekao je Sejo, a onda “ispalio” onu svoju poznatu: “Žena me pita seks ili posao, a ja odem da radim i tu je rezultat.”
Dok razgovaramo, rijeka ljudi ulazi u restoran. Konobari se sudaraju od posla. I svi su zadovoljni. Brajlović nas je ispratio do parkinga, k’o pravi domaćin, kako bi se fotografirao s automobilom naše turističke patrole.
- Pozdravljam projekt, svaka čast i hvala vam – pozdravio nas je.
Kako je dobila ime?
Osmanski period od 14. do 19. stoljeća Ilidži je dao i današnji naziv. Riječ “iladž” je stara turska riječ koja znači lijek, ono što čovjeku daje zdravlje.
Rimske iskopine na području Ilidže
Iz osmanskog perioda nema dovoljno podataka niti materijalnih ostataka o nekoj značajnijoj gradnji. Iz ovog perioda najznačajnije naslijeđe su banjska zgrada sa dva bazena, dva hana za stanovanje, most preko rijeke Bosne na Plandištu, sagrađen 1530-1550. godine.
