Na današnji dan 1980. godine, rođen je Emir Spahić, bivši fudbaler i kapiten, danas direktor bosanskohercegovačke fudbalske reprezentacije. Karijeru je počeo u NK "Čelik" iz Zenice, odakle je prešao u "GOŠK Dubrovnik", a potom u NK "Zagreb", u kojem je proveo tri godine.

Godine 2004., Spahić prelazi u ruski klub FC "Shinnik", naredne godine u "Torpedo Moskvu", te 2006. u FC "Lokomotiv Moskvu", gdje je odličnim igrama privukao pažnju velikih evropskih klubova. Godine 2009., potpisuje za francuski "Montpellier", te u svom debiju, protiv PSG-a, postiže gol glavom u 94. minuti za konačnih 1-1, čime je odmah osvojio simpatije domaćih navijača. U julu 2011. godine, Spahić je potpisao ugovor sa španskom Sevillom.

U fudbalskoj reprezentaciji BiH debitovao je 7. juna 2003. godine, protiv reprezentacije Rumunije u Craiovi, kada je ušao s klupe. Svoj prvi gol za reprezentaciju postigao je u prijateljskoj utakmici protiv reprezentacije Japana, 28. februara 2006. godine, na stadionu Signal Iduna Park u Dortmundu, Njemačka.

Spahić je bio kapiten bosanskohercegovačke fudbalske reprezentacije. Nakon Svjetskog prvenstvu u Brazilu Spahić se oprostio od reprezentacije. Za reprezentaciju je odigrao ukupno 77 utakmica. Emir Spahić se oprostio od reprezentativne karijere 7. avgusta 2014., ali se brzo nakon toga i vratio u reprezentaciju. Zadnju utakmicu u dresu reprezentacije Bosne i Hercegovine odigrao je 28. maja 2018. u prijateljskom susretu protiv nogometne reprezentacija Crne Gore.

U aprilu 2024. godine Emir Spahić je postao sportski direktor fudbalske reprezentacije BiH.

Umro Džingis-kan, utemeljitelj i prvi veliki kan Mongolskog Carstva

1227. - Umro Džingis-kan (Čingis haan), utemeljitelj i prvi veliki kan Mongolskog Carstva, nakon pobjede nad Tangut carstvom. Rođen je s imenom Temudžin, kao sin poglavice malog mongolskog plemena Vukova, a titulu je naslijedio u 13. godini nakon što su mu pripadnici jednog neprijateljskog plemena otrovali oca. Ujedinivši mnoga nomadska plemena sjeveroistočne Azije, Džingis-kan je osnovao Mongolsko Carstvo i započeo mongolsku invaziju koja je rezultirala osvajanjem većeg dijela Evroazije, stvorivši najveće svjetsko carstvo u historiji, koje je trajalo od 1206. do 1368. godine.

1450. - Rođen književnik Marko Marulić, otac hrvatske književnosti. Zaslužan je i za prvu upotrebu riječi psihologija u svom djelu „Psichiologia de ratione animae humanae“. Veličinu Marulićevog stvaralaštva potvrđuje činjenica da je Tomas Mor (Thomas More) čitao Marulićev „Evanđelistar“ u tamnici neposredno prije smrti, te da je Franjo Saleški uvijek sa sobom nosio njegovo djelo „Institucije“.

1656. - Ferdinando Galli Bibiena, italijanski slikar i arhitekta, rođen je na današnji dan. Studirao je slikarstvo, perspektivu i arhitekturu. Publicirao je djelo "L'Architettura civile" u kojem raspravlja i o pitanjima scenografije temeljene na zakonima perspektive i njene primjene kod slikanja arhitektonskih elemenata kao sredstva za postizanje iluzije prostora. Sa scenografskom djelatnošću počeo je 1690. u Parmi, nastavio u drugim italijanskim gradovima, te Barceloni i Beču. Kao graditelj projektirao je palače, vile i parkove, a slikao je dekorativne freske.

U Sarajevu umro bh. ljetopisac Mula Mustafa Bašeskija

1809. - U Sarajevu umro Mula Mustafa Bašeskija Ševki, bh. ljetopisac. Bašeskija je i rođen u Sarajevu, 1731. ili 1732. godine, u Mimar Sinanovoj mahali. O njemu znamo samo ono što je on o sebi zabilježio u svom "Ljetopisu". Puno mu je ime Mula Mustafa Bašeskija s pjesničkim pseudonimom Ševki. Sin je Ahmedov, a unuk Kadri-hodže. Početno obrazovanje dobio je u mektebu kod hodže Sulejman-efendije Arnauta. Izučio je i kazaski zanat kod majstora Šahinbašića, kazaza i imama jedne sarajevske džamije. U svom "Ljetopisu" Bašeskija nam je ostavio i neke podatke o svojoj porodici. Njegov otac Ahmed, vjerovatno je umro dok je Mustafa bio još dijete, a majka Fatima, kći Mehmed-hodžina, preudala se za nekog mutapčiju i umrla od kapi 1772. godine. Mula Mustafa se oženio vrlo mlad sa Safijom, kćerkom Mustafa-age Čartozana. Najpoznatije Bašeskijino djelo je "Ljetopis o Sarajevu", u kojem je zapisao dešavanja u Sarajevu u periodu od 1746. do 1804. godine. Poznata je također i njegova izreka: "Ostaje samo ono što je zapisano, a sve drugo se zaboravlja", koja je bila Bašeskijin glavni motiv da napiše "Ljetopis".

1850 - Umro francuski pisac Onore de Balzak (Honoré de Balzac), začetnik evropskog realizma, autor gotovo sto knjiga sa više od 2000 likova. Romani sa zajedničkim nazivom "Ljudska komedija" imaju i vrijednost socioloških studija i duboka su socijalna kritika francuskog društva. Djela: romani "Evgenija Grande", "Čiča Gorio", "Gopsek", "Izgubljene iluzije", "Seljaci", "Rođaka Beta", "Golicave priče", "Šuani".

1872 - Preminuo srbijanski pisac Petar Preradović, jedan od najznačajnijih pjesnika epohe ilirizma, čija se lirika kreće od zanosnog rodoljublja do mračne refleksivnosti i krajnjeg pesimizma. Poznat je po ljubavnim pjesmama, od kojih se mnoge pjevaju i sada, poput pjesme "Miruj, miruj, srce moje". Djela: zbirke pjesama "Prvijenci", "Nove pjesme", drama "Kraljević Marko", epovi "Lopudska", "Prvi ljudi", "Pustinjak", libreta "Vladimir i Kosara", "Sirotica".

1922 - Rođena američka filmska glumica Šeli Vinters (Shelley Winters), koja je počela karijeru mjuziklima i komedijama, ali je pravu slavu stekla ulogama agresivnih sredovječnih žena složene psihologije. Filmovi: "Dvostruki život", "Mjesto pod suncem", "Noć lovca", "Dnevnik Ane Frank", "Lolita", "Krvava mama", "Kleopatra Džons", "Posejdonova avantura", "Stanar".

1933 - Američki filmski režiser poljskog porijekla Roman Polanski, poznat po filmovima strave ispunjenih psihičkim nastranostima, strahom i opsjednutošću kao posljedici poremećene seksualnosti, rođen je na današnji dan. Dodatnu napetost je često postizao postavljajući nevinost i čistotu naspram mračnih, iracionalnih sila zla. Poslije uspjeha filma "Nož u vodi", otišao je iz Poljske u SAD, a snimao je i u Francuskoj i Velikoj Britaniji. Ostali filmovi: "Odvratnost", "Ćorsokak", "Bal vampira", "Rozmarina beba", "Makbet", "Kineska četvrt" (nagrada Oskar), "Stanar", "Pirati", "Tesa".

Rođen američki filmski glumac i reditelj Robert Redford

1937 - Rođen američki filmski glumac i reditelj Robert Redford. Nagrađen je Oskarom za film "Obični ljudi", prvi koji je režirao. Ostali filmovi: "Situacija beznadežna, ali ne ozbiljna", "Kažite im da je Vili Boj ovde", "Buč Kasidi i Sandens Kid", "Džeremaja Džonson", "Kandidat", "Žaoka", "Veliki Getsbi", "Devojka koju sam volio", "Tri Kondorova dana", "Svi predsjednikovi ljudi", "Električni jahač", "Brubejker".

1952. - Američki glumac, plesač i kantautor Patrik Svejzi (Patrick Swayze), rođen je na današnji dan u Hjustonu (Teksas). Najpoznatije uloge ostvario je u filmovima “Prljavi ples”, “Duh” i serijalu “Sever i jug”. Preminuo je 14. septembra 2009. godine, u 58. godini života.

1954 - Džejms Vilkins (James Wilkins) postao prvi crnac u američkoj historiji koji je učestvovao u zasjedanju Vlade SAD. On je bio pomoćnik ministra rada i sjednici je prisustvovao, jer ministar i njegov zamjenik u tom trenutku nisu bili u Vašingtonu.

1976. - U Zagrebu je od posljedica srčanog udara umro bh. pisac, pjesnik i prevodilac Enver Čolaković. Njegov otac, inače industrijalac, Vejsil-beg Čolaković, bio je vlasnik mnogih nekretnina i Sarajevske ciglane, koja je sve do kraja Drugog svjetskog rata zaposjedala područje današnje glavne željezničke stanice, a njegova majka Ilona (Fatima-Zehra) izdanak je stare mađarske plemićke porodice Mednyanszky. Nesretno i burno djetinjstvo, protkano selidbama i putovanjima, Enver Čolaković provodio je uglavnom u Budimpešti, a nakon Prvog svjetskog rata, porodica Čolaković doselila se u Sarajevo. Enver je studirao matematiku i fiziku u Beogradu i Budimpešti, a historiju u Zagrebu. Pisati je počeo kao dječak, i to na dva jezika: bosanskom i mađarskom. U periodu do 1945. godine, objavio je više pripovijedaka i eseja te jedan od najboljih bh. romana "Legenda o Ali-paši" (1944. godine). Ostavio je u rukopisu pet romana, više pripovijedaka i pjesama. Enver je prevodio s mađarskog i njemačkog jezika, objavljivao stručne tekstove iz fizike i matematike, a radio je i kao profesor, pozorišni režiser, korektor i urednik.

1994. - Umro Ričard Lorens Milington Sing (Richard Laurence Millington Synge), britanski biohemičar i dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1952. godine za izum particione hromatografije. Cijeli život proveo je u istraživanjima u mnogim zemljama svijeta, a tokom istraživanja u Lidsu upoznao je Arčera Martina (Archer), s kojim je zajedno razvio particionu hromatografiju, tehniku razdvajanja sličnih hemikalija iz smjesa, koja je revolucionirala analitičku hemiju. Između 1942. i 1948. bavio se proučavanjem peptida proteinske grupe gramicidin, što je pomoglo da Frederik Sanger (Frederick) na bazi tog rada dođe do strukture inzulina.

2022. - Preminuo Mislav Bago, hrvatski voditelj i urednik. Dobitnik niza nagrada i odlikovanja, Bago je slovio za jednog od najboljih hrvatskih novinara, a bio je poznat po svom nepokolebljivom stavu i pitanjima kojima bi svoje sugovornike, često visokopozicionirane pojedince iz domaće politike, dovodio u vrlo nezgodne situacije. Diplomirao je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, nakon čega se zaposlio na HRT-u, gdje je od 2006. do 2008. godine bio urednik emisije “Otvoreno”, a 2009. godine prešao je na Novu TV, gdje je radio do svoje iznenadne smrti.