Teslin kamionet eksplodirao je na ulazu ispred međunarodnog hotela Donalda Trampa (Trump) u Las Vegasu.Kako su prenijeli američki mediji policija je brzo reagovala i zatvorila bulevar koji se nalazi u centru Las Vegasa.Na lice mjesta su izašle i brojne vatrogasne ekipe.Na društvenim mrežama se pojavilo i nekoliko video snimaka od kojih je jedan iz hola hotela.

<blockquote class="twitter-tweet">BREAKING: Tesla Cybertruck explodes at the entrance to Trump International Hotel in Las Vegas.<a href="https://twitter.com/GeneralMCNews?ref_src=twsrc%5Etfw">@GeneralMCNews</a> <a href="https://t.co/jCmcRBMxSc">pic.twitter.com/jCmcRBMxSc</a>&mdash; Nan Bentley (@nanbentley1125) <a href="https://twitter.com/nanbentley1125/status/1874510339968294984?ref_src=twsrc%5Etfw">January 1, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Na lice mjesta su izašle i brojne vatrogasne ekipe

Teslin kamionet eksplodirao kod Trampovog hotela

Drama ispred Trampovog hotela: Eksplodirao Teslin kamionet

Saudijska Arabija je u srijedu poslala prvi humanitarni avion u Damask u okviru transporta pomoći Siriji nakon pada režima Bašara al-Asada (Bashar al-Assad) prošlog mjeseca, prenosi Anadolu.Saudijska državna novinska agencija SPA saopćila je da je avion prevozio medicinska sredstva, hranu i drugu pomoć za smještaj ljudi kako bi se olakšalo teško stanje sirijskog naroda.Kako je navela sirijska državna novinska agencija SANA, avion je sletio na aerodrom u Damasku u srijedu rano ujutro.Avion s humanitarnom pomoći je dio zračnog transporta koji je pokrenuo Centar za humanitarnu pomoć kralja Salmana za Siriju.Bašar al-Asad, koji je bio sirijski predsjednik skoro 25 godina, pobjegao je u Rusiju nakon što su antirežimske grupe preuzele kontrolu nad Damaskom 8. decembra, čime je okončan režim partije Baas, koji je bio na vlasti u Siriji od 1963.​​​​​​ godine.Preuzimanje vlasti uslijedilo je nakon što su borci Hayat Tahrir al-Shama zauzeli ključne gradove u munjevitoj ofanzivi koja je trajala manje od dvije sedmice.

Avion je prevozio medicinska sredstva, hranu i drugu pomoć za smještaj ljudi

Saudijska Arabija poslala prvi humanitarni avion u Damask

Stotine hiljada ljudi okupile su se na istanbulskom mostu Galata na prvo jutro Nove godine kako bi izrazili solidarnost s Palestinom, javlja Anadolu.Učesnici skupa su marširali od džamija preko historijskog poluostrva i šire nakon jutarnjih molitvi, noseći turske i palestinske zastave. Okupljanje je organizovala Platforma nacionalne volje Turske, koalicija 308 nevladinih organizacija.Demonstranti su se molili za okončanje izraelskog masakra u Palestini prije okupljanja na mostu, koji se proteže preko Zlatnog roga, tražeći međunarodnu akciju protiv zločina u Gazi.

Učesnici skupa su marširali od džamija preko historijskog poluostrva i šire nakon jutarnjih molitvi, noseći turske i palestinske zastave

Stotine hiljada okupljenih u Istanbulu prvog dana Nove godine u znak podrške Palestini

Napadač iz Nju Orleansa je identifikovan kao Šamsud Din Džabar (Shamsud Din Jabbar), prenijeli su brojni američki mediji.On se u novogodišnjoj noći kamionetom zaletio u masu u Nju Orleansu nakon čega je otvorio vatru i usmrtio deset, a povrijedio 30 osoba.Kod osumnjičenog je pronađena zastava tzv. "Islamske države" (ISIL) koju je stavio na kamionet, a koji je iznajmio dva dana ranije, naveli su izvori bliski istrazi.New York Times je objavio da je električni kamionet Ford registrovan na jednog 42-godišnjeg muškarca u Hjustonu (Tekas). Kamionet je navodno iznajmljen prije dva dana.

On se u novogodišnjoj noći kamionetom zaletio u masu u Nju Orleansu nakon čega je otvorio vatru i usmrtio deset osoba

Nju Orleans: Ubijeno 10, a povrijeđeno 35 osoba

Otkriven identitet napadač iz Nju Orleansa: Imao zastavu ISIL-a kod sebe

Federalni istražni biro (FBI) istražuje incident u Nju Orleansu kao "teroristički čin", navodi se u saopćenju.&nbsp;- Jutros se pojedinac automobilom zabio u gomilu ljudi u Ulici Burbon u Nju Orleansu ubivši brojne ljude i ranivši desetine drugih - navodi se u saopćenju FBI-ja.Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp (Trump) je rekao da će njegova administracija "dati svu moguću podršku" gradu, dok traju traje istraga i grad se oporavlja od napada.- Kada sam rekao da su kriminalci koji dolaze daleko gori od kriminalaca koje imamo u našoj zemlji, tu su izjavu stalno opovrgavale demokrate i mediji s lažnim vijestima, ali se pokazalo da je istinita - rekao je Tramp.- Stopa kriminala u našoj zemlji je na nivou koju niko prije nije vidio. Naša srca su sa svim nevinim žrtvama i njihovim voljenima, uključujući hrabre policajce policije Nju Orleansa. Trampova administracija će u potpunosti podržati grad Nju Orleans dok istražuju i oporavljaju se od ovog čina čistog zla - poručio je u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

Kada sam rekao da su kriminalci koji dolaze daleko gori od kriminalaca koje imamo u našoj zemlji, izjavu su oporgavali, a pokazala se istinitom, kaže

Tramp se oglasio o napadu u Nju Orleansu: Stopa kriminala na nivou koji niko nikada nije vidio

Uprava za civilnu odbranu u Gazi objavila je da je u posljednja dva dana zbog velikih kiša poplavljeno više od 1.540 šatora u kojima se nalaze raseljeni Palestinci, javlja Anadolu.Spasilačke ekipe su navele da je stotine šatora ostalo pod vodom i da vodostaj na nekim mjestima prelazi 30 centimetara.U saopćenju se navodi da je vodena bujica ušla u šatore i oštetila ležaje i drugi privremeni namještaj.Istaknuto je da je potopljeno i oštećeno ukupno 497 šatora u različitim dijelovima grada Gaze, 170 u Rafahu, 665 u Khan Younisu i 210 u Deir El-Belahu.U Pojasu Gaze, gdje Izrael nastavlja napade od 7. oktobra 2023. godine, sedmero ljudi, uključujući šest beba, umrlo je od smrzavanja.Izraelska vojska vodi genocidni rat u Gazi u kojem je ubijeno više od 45.500 Palestinaca od 7. oktobra 2023. uglavnom žena i djece, uprkos rezoluciji Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija koja poziva na hitan prekid vatre.U novembru je Međunarodni krivični sud u Hagu izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua (Netanyahu) i bivšeg ministra odbrane Joava Galanta (Yoav Gallant) zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.Izrael se suočava i sa tužbom za genocid na Međunarodnom sudu pravde zbog rata u Gazi.

Spasilačke ekipe su navele da je stotine šatora ostalo pod vodom i da vodostaj na nekim mjestima prelazi 30 centimetara

U Gazi poplavljeno više od 1.500 šatora u kojima su smješteni raseljeni Palestinci

Sudija iz savezne američke države Džordžije Stefen Jekel (Stephen Yekel, 74) izvršio je samoubistvo u sudnici u kojoj je radio.Kako prenose američki mediji, on je izvršio samoubistvo pucajući sebi u glavu. Pronađen je mrtav jučer, na svoj posljednji radni dan, nakon što je izgubio ponovnu kandidaturu za reizbor.<h2>Tijelo pronašao zamjenik šerifa</h2>Njegovo tijelo je pronašao zamjenik šerifa u državnoj sudnici okruga Efingam. Smrt sudije Jikela istražuje Ured šerifa okruga Efingam i Istražni ured savezne države Georgije (GBI).- Ovo nikada nije dobra vijest za ikoga. Porodica je shrvana. Ovo bi trebalo biti sretno razdoblje godine, a sada se suočavaju s ovim. Ne mogu zamisliti kako im je. Ako budu trebali bilo kakvu pomoć od nas, bit ćemo im na raspolaganju - rekao je šerif Džimi Mekdafi (Jimmy McDuffie).<h2>Postojala tužba protiv njega</h2>Jekel se navodno suočavao i s tužbom djelatnice suda Lize Kravford (Lisa Crawford), koja je tvrdila da je otpustio kako bi zaposlio vlastito osoblje nakon preuzimanja funkcije.Stefen Jekel, koji je bio oženjen i otac četvero djece, ranije je radio kao pomoćnik okružnog tužitelja u okrugu Čatal te kao specijalni agent za Jedinicu za alkohol i duhan savezne države Džordžije.Sudnica je zatvorena otkako je pronađeno Yekelovo tijelo, a normalan rad bit će nastavljen 2. januara.

<blockquote class="twitter-tweet">Georgia judge found dead in courtroom of apparent suicide on last day in office <a href="https://t.co/78zSICYzEF">https://t.co/78zSICYzEF</a>&mdash; New York Daily News (@NYDailyNews) <a href="https://twitter.com/NYDailyNews/status/1874249702033518822?ref_src=twsrc%5Etfw">January 1, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Pronađen je mrtav jučer, na svoj posljednji radni dan, nakon što je izgubio ponovnu kandidaturu za reizbor

Američki sudija se ubio u sudnici: Pucao sebi u glavu na posljednji dan mandata

Državni pogreb 39. američkog predsjednika u historiji Džimija Kartera (Jimmy Carter) bit će održan 9. januara u Vašingtonu.Govor na pogrebu održat će i aktuelni prvi čovjek SAD Džo Bajden (Joe Biden), a pet dana ranije predsjednički centar Karter u Atlanti, u saveznoj državi Džordžiji, će održati memorijal.<h2>Detaljan protokol</h2>Karterov sanduk će biti u centru sve do 7. januara. Zatim će sanduk preminulog predsjednika, uz pratnju članova njegove porodice otputovati u Vašington gdje je planirana pogrebna povorka od memorijala američke mornarice do Kapitola.U Kapitolu će Karterovo tijelo ležati na odru dva dana. Državni pogreb bivšeg predsjednika održat će se u katedrali u Vašingtonu u utorak, 9. januara, a taj dan je Bajden proglasio Danom žalosti.Bajden je najavio da će održati govor, navodeći kako je Karter to od njega i zatražio prošle godine.Unuk bivšeg predsjednika i predsjednik Centra Karter, Džejson Karter (Jason Carter), također će govoriti, a prema pisanju New York Times sinovi bivšeg predsjednika Džeralda Forda (Gerald Ford) i bivšeg potpredsjednika Voltera Mondalea (Walter Mondale) će također pročitati govore.<h2>Bit će sahranjen pored supruge</h2>Karter će biti sahranjen 9. januara u Plainsu pored svoje supruge Rozalin Karter (Rosalynn Carter), koja je preminula prošle godine u 97. godini života.Obično državnički sprovodi u SAD traju po sedam dana, a sadrže komemoracije u glavnom gradu, kao i u saveznim državama odakle predsjednici dolaze.Smrti bivših predsjednika objavljuju aktuelni predsjednici koji potom nalažu Ministarstvu odbrane da organizuje državnički sprovod. Ceremonije mogu uključivati učešće vojnih orkestara, počasne straže i Nacionalne garde, kao i rezervista američkih oružanih snaga.Za sada nije poznato koji bivši predsjednici će prisustvovati Karterovom pogrebu. Novoizabrani predsjednik Donald Tramp (Trump), koji je nakon Karterove smrti nekoliko puta na svojoj platformi "Truth Social" objavio svoje misli u spomen bivšeg predsjednika, nije rekao hoće li ili neće doći.&nbsp;Svi živi bivši predsjednici došli su na posljednji predsjednički pogreb, onaj bivšeg predsjednika Džordža H. W. Buša (George H. W. Bush), 2018. godine. Tramp i bivši predsjednici Džordž W. Buš (George W. Bush) i Barak Obama (Barack Obama) nisu prisustvovali pogrebu Rozalin Karter, ali jesu bivše prve dame Melanija Tramp, Lora Buš (Laura Bush) i Mišel Obama (Michelle Obama).<h2>Spuštene zastave na pola koplja</h2>Podsjetimo, Bajden je naredio da zbog smrti Kartera zastave na državnim i vojnim zgradama budu na pola koplja narednih 30 dana. Tako da će zastave biti spuštene i tokom Trampove inauguraije 20. januara.Inače, Džimi Karter je bio najstariji bivši predsjednik SAD. Preminuo je u 100. godini, samo dva mjeseca poslije rođendana.Mnogi dužnosnici odali su počast bivšem predsjedniku. Bajden ga je nazvao “čovjekom snažnog karaktera, hrabrosti i saosjećanja, čiji ga je cjeloživotni rad u službi nacije učinio jednim od najuticajnijih državnika u našoj historiji", dok je Tramp priznao da se nije s njim posebno slagao "filozofski niti politički", ali da je Carter "iskreno volio i poštovao zemlju".

Govor na pogrebu održat će i aktuelni prvi čovjek SAD Džo Bajden

Objavljeno kako će izgledati sahrana bivšeg američkog predsjednika Džimija Kartera, hoće li doći Tramp

Najmanje dvije osobe su poginule, a 22 su povrijeđene u incidentu povezanom s vatrometom u saveznoj američkoj državi Havaji u novogodišnjoj noći, objavili su lokalni mediji, prenosi Anadolu.- Hitne službe, uključujući policiju, vatrogasce i hitnu medicinsku pomoć, nalaze se na mjestu nesreće, koja se dogodila u oblasti Salt Lake-Aliamanu u Honoluluu - prenosi Hawaii News Now.Policija je pozvala javnost da se drži dalje od područja jer zbrinjavaju žrtve i održavaju bezbjednosti na mjestu događaja.

Hitne službe nalaze se na mjestu nesreće u oblasti Salt Lake-Aliamanu u Honoluluu

Najmanje dvije osobe poginule, 22 povrijeđene u nesreći povezanoj s vatrometom

Bugarski predsjednik Rumen Radev rekao je kako je ova zemlja ulaskom u Šengen zonu ostvarila jedan od svojih strateških ciljeva, naglašavajući značaj za građane i razvoj bugarske privrede.- Historijski trenutak - istakao je premijer zemlje Dimitar Glavčev.<h2>Sigurnija i ujedinjenija Evropa</h2>Ursula fon der Lajen (von der Leyen), predsjednica Evropske komisije, čestitala je Bugarskoj i Rumuniji na tome što su od danas punopravne članice šengenske zone slobodnog putovanja Evropske unije.- U potpunosti u Šengenu, gdje pripadate - navela je Fon der Lajen.Čestitka Bugarskoj i Rumuniji stigla je i iz Evropskog parlamenta.- To je zasluženo. Jači Šengen označava sigurniju i ujedinjeniju Evropu - poručila je Roberta Metsola, predsjednica Evropskog parlamenta.Bugarska i Rumunija su danas ukinule kopnene granične kontrole i postale punopravne članice šengenske zone slobodnog putovanja Evropske unije, pridruživši se proširenom bloku zemalja čiji stanovnici mogu da putuju bez provere pasoša.Inače, Bugarska i Rumunija su na ovaj momenat čekale 13 godina.Odmah nakon ponoći, vatromet je obasjao nebo na prelazu u blizini bugarskog pograničnog grada Ruse, dok su bugarski i rumunski ministri unutrašnjih poslova Atanas Ilkov i Katalin Predoju simbolično podigli barijeru na Mostu prijateljstva koji se prostire na rijeci Dunav, piše Reuters.<h2>Glavna tranzitna tačka</h2>Prelaz je glavna tranzitna tačka za međunarodnu trgovinu, a uska grla su uobičajena.Provjere putovanja vazdušnim i morskim putem iz Bugarske i Rumunije ukinute su u martu 2024. godine, ali su provjere na kopnu nastavljene sve dok Austrija prošlog mjeseca nije odustala od veta koji je zadržala na osnovu toga da je potrebno više uraditi da se zaustavi neregularna migracija.Podsjetimo, granične kontrole između Francuske, Njemačke, Belgije, Nizozemske i Luksemburga prvi put su ukinute 1985. godine.Kada je riječ o šengenskom prostoru, sada pokriva 25 od 27 država članica EU, kao i Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku. Dvije članice koje nisu članice šengenske zone su Irska i Kipar.

U potpunosti u Šengenu, gdje pripadate, poručila je Fon der Lajen

Na ovo su čekale 13 godina: Bugarska i Rumunija postale punopravne članice šengenske zone

Jevrejski pisac Avi Štajnberg (Steinberg), koji živi u Sjedinjenim Američkim Državama, objavio je da se odrekao državljanstva Izraela zbog genocida nad Palestincima, prenosi Anadolu.U članku za američki "Truthout", Štajnberg je naveo da je Izrael utemeljen na "zakonima suprematizma zasnovanim na etničkoj pripadnosti".Dodao je da sadašnje napade Izraela u Pojasu Gaze i okupiranim palestinskim teritorijama vidi kao nastavak ovog procesa.- Izrael je iskoristio moje postojanje, rođenje i identitet, kao i mnogih drugih ljudi, kao oružje u genocidnoj kampanji za eliminaciju autohtonog naroda Palestine. Naš posao je da uklonimo betonske ploče, pocijepamo lažna dokumenta i eliminišemo narative zbog kojih se ove strukture ugnjetavanja i nepravde prikazuju legitimnima - istakao je Štajnberg.Poručio je da je njegova odluka o odricanju od državljanstva direktno povezana sa Izraelskom deklaracijom o nezavisnosti iz 1948. godine, Zakonom o povratku iz 1950. i Zakonom o državljanstvu iz 1952.Steinberg je naglasio da se Izrael od svog osnivanja oslanjao na "zakone suprematizma zasnovane na etničkoj pripadnosti kako bi podržao kolonijalistički i vojni režim čiji je cilj eliminacija Palestine".Također je pozvao izraelske prijatelje da mu se pridruže i odreknu se državljanstva ili barem odbiju obavezno služenje vojnog roka.

U članku za američki "Truthout", Avi Štajnberg je naveo da je Izrael utemeljen na "zakonima suprematizma zasnovanim na etničkoj pripadnosti"

Jevrejski pisac Štajnberg odrekao se državljanstva Izraela zbog genocida nad Palestincima

Vlada Izraela razmatra da naredi vojsci da okupira grad Gazu, objavili su lokalni mediji u srijedu, prenosi Anadolu.Izraelski "Kanal 14" navodi da taj potez dolazi tokom zastoja u indirektnim pregovorima o postizanju sporazuma o prekidu vatre u Pojasu Gaze i razmjeni talaca s Palestincima.Kako navodi emiter, Vlada premijera Benjamina Netanyahua je zadovoljna rezultatima vojne kampanje u sjevernom Pojasu Gaze.Izrael je nastavio kopnenu ofanzivu velikih razmjera u sjevernom Pojasu Gaze od 5. oktobra prošle godine, navodno kako bi spriječio palestinsku grupu otpora Hamas da se pregrupiše. Palestinci optužuju Izrael da želi okupirati to područje i nasilno raseliti stanovništvo.- Politički ešalon razmatra izdavanje naređenja izraelskoj vojsci da krene na jug i okupira grad Gazu u bliskoj budućnosti - navodi "Kanal 14".Dodaju da je takva operacija sada moguća, posebno u svjetlu primirja u Libanu i dostupnosti većeg broja vojnih snaga za izvođenje velikih i dugotrajnih manevara.Pokušaji posredovanja koje su predvodili Sjedinjene Američke Države, Egipat i Katar da se postigne prekid vatre u Pojasu Gaze do sada su propali zbog Netanjahuovog odbijanja da zaustavi rat.Izraelska vojska provodi genocidni rat u Pojasu Gaze u kojem je ubijeno više od 45.550 Palestinaca od 7. oktobra 2023. godine, uglavnom žena i djece, uprkos rezoluciji Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija koja poziva na hitan prekid vatre.U novembru je Međunarodni krivični sud u Hagu izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua (Netanyahu) i bivšeg ministra odbrane Joava Galanta (Yoav Galanta) zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.Izrael se suočava i sa tužbom za genocid na Međunarodnom sudu pravde zbog rata u Gazi.

Izraelski mediji povezuju razmatranje s trenutnim zastojem u pregovorima o prekidu vatre i razmjeni talaca

Vlada Izraela razmatra naređenje vojsci da okupira grad Gazu

Avion američke kompanije Horizon Air bio je primoran vratiti se na pistu nakon što je orao udario u letjelicu.Kako navodi NBC News, avion je poletio iz Enkoridža za Ferbenks na Aljasci, kada je orao udario u letjelicu.&nbsp;Kompanija Alaska Airlines, čiji je Horajzon podružnica, saopštila je da se prošle sedmice avion vratio u Enkoridž nakon što je posada prijavila udar ptica. Let se okrenuo i vratio u Enkoridž oko 30 minuta kasnije, a taj let obično traje oko sat vremena.- Kapetan i kopilot su obučeni za ove situacije i bezbjedno su spustili avion bez ikakvih problema. Nije proglašeno vanredno stanje - objavila je aviokompanija.Avion se vratio na kapiju, a putnici su smješteni u drugi avion za Ferbenks. Aviokompanija je saopćila da je letjelica uklonjena iz upotrebe radi inspekcije, ali je od tada vraćena u upotrebu.Ovo saopćenje dolazi nakon nesreće južnokorejskog aviona, u kojoj je poginulo 179 ljudi, za koju se smatra da je bila izazvana udarom ptice u letjelicu, prenio je Telegraf.

<blockquote class="twitter-tweet">Horizon Air flight forced to return to Alaska airport after plane strikes an eagle <a href="https://t.co/xn3cb1e6e4">https://t.co/xn3cb1e6e4</a> <a href="https://twitter.com/MailOnline?ref_src=twsrc%5Etfw">@MailOnline</a>&mdash; Jim Polk 🇺🇸 (@JimPolk) <a href="https://twitter.com/JimPolk/status/1874291987417112786?ref_src=twsrc%5Etfw">January 1, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Avion se vratio na kapiju, a putnici su smješteni u drugi avion za Ferbenks

Nova drama na nebu: Avion se morao vratiti nakon što se sudario s pticama nad Aljaskom

Država Libija pokrit će troškove svojih građana koji u ovoj godini budu obavljali hadž, petu islamsku dužnost, potvrdio je predsjednik Vlade nacionalnog jedinstva Abdul Hamid Deibeh (Dbeibeh), javlja Anadolu.Videozapis sastanka premijera Deibeha s Komisijom za hadž i umru objavljen je na platformi Hakomitna, koja je povezana s Vladom nacionalnog jedinstva Libije.Deibeh​​​​​​​ je u govoru na skupu rekao da će sve troškove Libijaca koji će obaviti hodočaće 2025. godine pokriti država.Napominjući da ukupni trošak za hodočasnika prelazi 50.000 dinara (oko 8.400 eura), Deibeh​​​​​​​ je naveo da će taj iznos pokriti država, ali da Libijci koji to žele mogu i sami pokriti troškove.Libijska komisija za hadž i umru objavila je da je planirano da 7.800 Libijaca ode u Saudijsku Arabiju kako bi obavili hodočašće 2025. godine, što će državu koštati oko 65.5 miliona eura.

Trošak za hodočasnika prelazi 50.000 libijskih dinara (oko 8.400 eura), što će državu ukupno koštati oko 65,5 miliona eura

Bh. hadžije tvrde da su "zapele" u Saudijskoj Arabiji

Libijskim hadžijama u 2025. godini sve troškove će snositi država

Bivši režim Bašara al-Asada (Bashar al-Assad) pretvorio je planinu Kasijun (Qasioun) na području Damaska u postrojenje za proizvodnju barel-bombi koje su korištene u velikim masakrima tokom građanskog rata u Siriji, javlja Anadolu.Barel-bombe zapravo su metalni rezervoari u obliku buradi, kontejnera za cement ili cilindra, koji se pune visokoeksplozivnim materijalima i gorivom kako bi izazvale požar pri padu, uz dodatak metalnih krhotina i eksera.Ove bombe, za koje je poznato da imaju snažan destruktivni efekat uprkos niskoj cijeni, režimske snage su najviše koristile u građanskom ratu.Barel-bombe, napravljene punjenjem bureta materijalima kao što su velike količine eksploziva, otpadnog metala i eksera, korištene su u ubijanju hiljada civila u ratu u Siriji.Način na koji se baca ova bomba, koja uzrokuje razaranja na području od 50 do 200 metara u zavisnosti od količine eksploziva, u vojnoj terminologiji se definiše kao "slobodni pad".Reporterska ekipa agencije Anadolu snimila je postrojenje za proizvodnju barel-bombi koje se nalazi u podnožju planine Qasioun u blizini glavnog grada Damaska.<h2>Napadi na civilna naselja</h2>Na ulazu u objekat nalazi se fotografija svrgnutog sirijskog predsjednika Asada.Unutar objekta se mogu vidjeti razne cijevi, eksploziv, detonatori i druge komponente korištene u proizvodnji bombi.Prema izvještaju Sirijske mreže za ljudska prava (SNHR) za period od jula 2012. do aprila 2021. godine, koji dokumentira kršenja ljudskih prava nad civilima u Siriji, režimske snage su u napadima na civilna naselja upotrijebile barel-bombe čak 81.916 puta.U ovim napadima ubijeno je najmanje 11.087 civila, uključujući 1.821 dijete i 1.780 žena.<h2>Gađane provincije Damask, Halep, Dera i Idlib</h2>Na meti barel-bombi najviše su se našle provincije Damask, Halep, Dera i Idlib, a najviše žrtava je zabilježeno u Halepu.Bašar al-Asad, koji je bio sirijski predsjednik skoro 25 godina, pobjegao je u Rusiju nakon što su antirežimske grupe preuzele kontrolu nad Damaskom 8. decembra, čime je okončan režim partije Baas, koji je bio na vlasti u Siriji od 1963.​​​​​​ godine.Preuzimanje vlasti uslijedilo je nakon što su borci Hayat Tahrir al-Shama zauzeli ključne gradove u munjevitoj ofanzivi koja je trajala manje od dvije sedmice.

Ove bombe, za koje je poznato da imaju snažan destruktivni efekat uprkos niskoj cijeni, režimske snage su najviše koristile u građanskom ratu

Asadov režim planinu Kasijun koristio kao postrojenje za proizvodnju barel-bombi

Stotine ljudi u Štokholmu, glavnom gradu Švedske, umjesto dočeka Nove godine učestvovali su na skupu podrške Palestini, javlja Anadolu.Demonstranti su se, uprkos hladnom vremenu, okupili na trgu "Segels Torg", na poziv nekoliko nevladinih organizacija.Okupljeni su održali protestnu šetnju do švedskog parlamenta, noseći transparente s natpisima "Slobodna Palestina, slobodna Gaza", "Stop genocidu" i "Bojkotuj Izrael".Demonstranti su pozvali na hitan prekid napada na Gazu i uzvikivali slogane "Slobodna Palestina", "Kraj okupaciji" i "Izrael je ubica".Također su osudili podršku koju Švedska i Sjedinjene Američke Države (SAD) daju Izraelu, dodajući da su dvije zemlje saučesnice u ratnim zločinima koje je počinio Izrael.U saopćenju ispred organizatora navedeno je da su odlučili da ne učestvuju u dočeku Nove godine dok Izrael vrši masakre nad djecom, ženama i novinarima, nego da se još snažnije čuje glas palestinskog naroda.Izraelska vojska vodi genocidni rat u Gazi u kojem je ubijeno više od 45.550 Palestinaca od 7. oktobra 2023. uglavnom žena i djece, uprkos rezoluciji Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija koja poziva na hitan prekid vatre.U novembru je Međunarodni krivični sud u Hagu izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.Izrael se suočava i sa tužbom za genocid na Međunarodnom sudu pravde zbog rata u Gazi.

Drama ispred Trampovog hotela: Eksplodirao Teslin kamionet

Saudijska Arabija poslala prvi humanitarni avion u Damask

Stotine hiljada okupljenih u Istanbulu prvog dana Nove godine u znak podrške Palestini

Otkriven identitet napadač iz Nju Orleansa: Imao zastavu ISIL-a kod sebe

Tramp se oglasio o napadu u Nju Orleansu: Stopa kriminala na nivou koji niko nikada nije vidio

U Gazi poplavljeno više od 1.500 šatora u kojima su smješteni raseljeni Palestinci

Američki sudija se ubio u sudnici: Pucao sebi u glavu na posljednji dan mandata

Objavljeno kako će izgledati sahrana bivšeg američkog predsjednika Džimija Kartera, hoće li doći Tramp

Najmanje dvije osobe poginule, 22 povrijeđene u nesreći povezanoj s vatrometom

Na ovo su čekale 13 godina: Bugarska i Rumunija postale punopravne članice šengenske zone

Jevrejski pisac Štajnberg odrekao se državljanstva Izraela zbog genocida nad Palestincima

Vlada Izraela razmatra naređenje vojsci da okupira grad Gazu

Nova drama na nebu: Avion se morao vratiti nakon što se sudario s pticama nad Aljaskom

Libijskim hadžijama u 2025. godini sve troškove će snositi država

Asadov režim planinu Kasijun koristio kao postrojenje za proizvodnju barel-bombi

Skup podrške Palestini umjesto dočeka Nove godine u Štokholmu

Globus

Drama ispred Trampovog hotela: Eksplodirao Teslin kamionet

Saudijska Arabija poslala prvi humanitarni avion u Damask

Stotine hiljada okupljenih u Istanbulu prvog dana Nove godine u znak podrške Palestini

Otkriven identitet napadač iz Nju Orleansa: Imao zastavu ISIL-a kod sebe

Tramp se oglasio o napadu u Nju Orleansu: Stopa kriminala na nivou koji niko nikada nije vidio

U Gazi poplavljeno više od 1.500 šatora u kojima su smješteni raseljeni Palestinci

Američki sudija se ubio u sudnici: Pucao sebi u glavu na posljednji dan mandata

Objavljeno kako će izgledati sahrana bivšeg američkog predsjednika Džimija Kartera, hoće li doći Tramp

Najmanje dvije osobe poginule, 22 povrijeđene u nesreći povezanoj s vatrometom

Na ovo su čekale 13 godina: Bugarska i Rumunija postale punopravne članice šengenske zone

Jevrejski pisac Štajnberg odrekao se državljanstva Izraela zbog genocida nad Palestincima

Vlada Izraela razmatra naređenje vojsci da okupira grad Gazu

Nova drama na nebu: Avion se morao vratiti nakon što se sudario s pticama nad Aljaskom

Libijskim hadžijama u 2025. godini sve troškove će snositi država

Asadov režim planinu Kasijun koristio kao postrojenje za proizvodnju barel-bombi

Skup podrške Palestini umjesto dočeka Nove godine u Štokholmu