Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u Japanu samo 4,3 posto ljudi ima prekomjernu tjelesnu težinu, dok se u zapadnim zemljama taj podatak kreće oko 30 posto. Naučnici s Univreziteta Doshisha u Kjotu smatraju da se tajna japanske vitkosti krije u riži. Analizirajući podatke o prehrani i načinu života u 136 zemalja, ustanovili su da je puno manje pretilih osoba u zemljama gdje je riža među glavnim namirnicama, te se u prosjeku jede 150 g riže po stanovniku. 

Za uzgoj riže potrebno je puno vode i ljudskog rada. Godišnja proizvodnja riže u svijetu je oko 600 miliona tona. Glavni proizvođači su Kina, Indija i Indonezija. Riža sadrži bjelančevine, ugljikohidrate, dijetalna vlakna, masti. Podaci iz raznih istraživanja kažu da se čak 96 posto sastojaka zrna riže može iskoristiti u organizmu. Ne opterećuje probavni sistem. U riži su prisutni vitamini B grupe, koji su vrlo povoljni za održavanje zdrave crijevne flore.

Poznate su na stotine vrsta riže. U nutritivnom smislu važna je podjela po stepenu obrađenosti, te govorimo o neoljuštenoj riži, tzv. smeđoj riži, koja ima dvoslojnu ljusku, i oljuštenoj, tzv. bijeloj riži, koja je oslobođena od ovojnice. Riža se potom polira pa dobijemo bijela jednolična zrna okruglastog ili duguljastog oblika.

Gastronomi ističu kako je riža zahvalna namirnica koju susrećemo u bezbroj oblika sa širokim mogućnostima primjene. Nalazimo je u toplim i hladnim jelima, supama, varivima, salatama, jelima od mesa, gljivama, ribama. Vrlo je važna i u prehrani djece. Posebna važnost riže je što ne sadrži gluten.