Životni vijek je sve duži, a s godinama raste i rizik od različitih bolesti. Ipak, to ne znači da će svako neminovno oboljeti, ali ljekari u generacijama "50 plus" uočavaju 15 najčešćih oboljenja. 

Artritis je jedna od najčešćih bolesti kod starijih od 65 godina. Iako se najčešće javlja od 30. do 60. godine, učestalost ovog oboljenja sa starenjem raste. Bolest, prema projekcijama američkog Centra za kontrolu i prevenciju, pogađa čak 49,7 posto starijih od 65 godina. Oboljenje može biti uzrok jakog bola koji bitno smanjuje kvalitet života. Uz redovnu terapiju, koju će propisati reumatolog, najznačajnija je fizička aktivnost. Čak i kad imate bolove, vježbe istezanja ili jačanja zglobova, koje će vam preporučiti fizijatar, mogu usporiti razvoj bolesti i popraviti kvalitet života. 

Srčane bolesti su vodeći uzrok smrti u populaciji starijoj od 65 godina. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od kardiovaskularnih bolesti u svijetu godišnje umire oko 17 miliona ljudi. Sa starenjem se gomilaju faktori kao što su hipertenzija, povišene masnoće u krvi, promjene na krvnim sudovima, koje povećavaju rizik od srčanog udara. Zato je važno da držite krvni pritisak i masnoće u krvi pod kontrolom, da izbjegavate stres, da se zdravo hranite i, naravno, da budete fizički aktivni.

Karcinomi su drugi vodeći uzrok smrti među ljudima poslije 65 godina, ali preventivnim pregledima, kao što su mamografija, kolonoskopija ili pregled kože, bolest se može otkriti u ranoj fazi, kada je u velikom broju slučajeva izlječiva samo hirurgijom, bez zračenja i hemoterapije. Rak se, nažalost, ne može uvijek spriječiti, ali to ne treba da vas obeshrabri, jer nove terapije povećavaju procent izlječenja.

Hronične bolesti donjeg sistema za disanje, kao što su hronična opstruktivna bolest pluća (HOBP), treći su najčešći uzrok smrti starijih od 65 godina. Velik broj osoba u tom životnom dobu ima astmu, hronični bronhitis ili plućni emfizem. Iako ove bolesti povećavaju rizik za zdravlje, uopćeno kod osoba u trećem dobu, jer ih čine podložnijima upali pluća i drugim infekcijama, redovno podvrgavanje testovima plućne funkcije i pravilno uzimanje terapije ili kisika, ako je potrebno, može pomoći da i s ovim bolestima život bude kvalitetan.

Inače, smatra se da jedna od devet osoba starija od 65 godina obolijeva od Alzheimerove bolesti, ali postavljanje dijagnoze nije jednostavno pa tačnih podataka nema. Stručnjaci smatraju da slabljenje kognitivnih funkcija u svakom slučaju ima značajan utjecaj na zdravlje starijih osoba i donosi probleme zbog kojih postaju nesamostalni i potrebna im je stalna briga.

Osteoporoza može dovesti do smanjene pokretljivosti, a, ako dođe do pada, posljedica je najčešće prijelom kuka ili koljena. Stručnjaci upozoravaju da se uglavnom zbog sjedilačkog načina života problem sa smanjivanjem gustoće kostiju, uz povećanje rizika od prijeloma, javlja sve ranije, ali i dalje je to problem mahom starijih osoba, naročito žena, kod kojih zbog hormonskog statusa u starijem dobu slabe kosti. Osteoporoza poprima razmjere epidemije, a Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će broj oboljelih od osteoporoze u EU sa 27,5 miliona u 2010. porasti na 33,9 miliona u 2025. To znači da bi svaka treća žena i svaki peti muškarac stariji od 50 godina mogli doživjeti barem jedan prijelom kostiju.

Prema posljednjim procjenama Međunarodne federacije za dijabetes, svaka jedanaesta odrasla osoba u svijetu ima šećernu bolest. Jednostavnim mjerenjem šećera u krvi, dijabetes se može rano otkriti i početi s liječenjem, ali i pored terapije, kod nekih se nivo šećera u krvi ne održava na stabilnom nivou, u normali.

Razne virusne infekcije, kao što je gripa, iako nisu hronične bolesti, među populacijom starijom od 65 godina su jedan od vodećih uzroka smrti. Starije osobe podložnije su tim bolestima i manje sposobne da se odupru infekciji nego mlađe. Zato bi redovno trebale primati sezonsku vakcinu, koja smanjuje mogućnost komplikacija.

Rizik od padova, koji iziskuju hitnu bolničku intervenciju, s godinama postaje sve veći. Jedno od istraživanja pokazalo je da trećina starijih osoba koje budu hospitalizirane zbog povreda od pada u roku od jedne godine ponovo stigne u bolnicu iz istog razloga.

Suvišni kilogrami povećavaju rizik za razvoj srčanih bolesti, dijabetesa i raka, a ljekari upozoravaju da je gojaznih u svim starosnim grupama sve više. Od odraslih osoba između 65 i 74 godine 36,2 posto muškaraca i 40,7 posto žena je gojazno, što znači da imaju indeks tjelesne mase veći od 30. To je ujedno znak da te osobe više nisu pokretne i aktivne kao nekad.

Prema nekim statistikama, jedna od pet osoba starijih od 65 godina ima problem s prekomjernim konzumiranjem alkohola ili s pušenjem. Konzumiranje alkohola kod starijih osoba može biti naročito opasno zbog mogućih interakcija s lijekovima, utjecaja alkohola na opće zdravstveno stanje, povećane opasnosti od trovanja, kao i dodatno povećanog rizika za padove.

Podaci Američkog društva za psihologiju pokazuju da od 15 do 20 posto starijih od 65 godina povremeno ili stalno pati od depresije. Problem je često maskiran i pripisuje se padu interesiranja za socijalni život u poznijim godinama, pa ostaje neotkriven i neliječen.

Prema statistikama, barem 25 posto osoba starijih od 65 godina nema više svoje prirodne zube, a to ne utječe samo na ljepotu osmijeha nego na opće zdravlje starijih, jer je loše oralno zdravlje povezano s mnogim drugim bolestima, najčešće kardiovaskularnim.

Zbog oslabljenog imuniteta često se javlja kod osoba starijih od 65, a rizik se s godinama i povećava. Prema epidemiološkim studijama, gotovo polovina populacije poslije 80. godine imat će barem jednom herpes zoster. Starenje značajno povećava i rizik od mogućih komplikacija te bolesti kao što su neuralgije, oštećenja ili gubitak vida, infekcije kože i slično.