Migrena je jedna od najčešćih vrsta glavobolja s kojom u svijetu živi skoro milijarda ljudi, od čega su tri četvrtine žene. Najčešće pogađa ljude od 20 do 40 godina, ali je među žrtvama i od tri do četiri posto djece. 

Pojavljuje se zbog nedostatka sna i izlaganja jakom svjetlu, ali s obzirom na to da je češća kod žena, pokreću je i hormonalne promjene. 

Česte nuspojave

Međunarodno društvo za glavobolju objavilo je klasifikaciju glavobolja pa se tako dijele u dvije grupe - takozvane primarne glavobolje, u koje pripadaju sve vrste migrena, tenzijska glavobolja i tzv. cluster glavobolja, te sekundarne, koje nastaju kao posljedica nekih patoloških dešavanja u strukturama u glavi, krvnim žilama i kao rezultat nekih bolesti.

Ukoliko vam je glavobolja u posljednja tri mjeseca ograničila aktivnosti za dan ili više, ako tokom glavobolje osjećate mučninu ili povraćate, ako vam smeta svjetlo kad imate glavobolju, onda, vjerovatno, patite od migrene.

Najćešće nuspojave su i pulsirajuća bol u polovini glave te povećana osjetljivost na svjetlost, zvukove i mirise.

Iako se tačan uzrok još ne zna, smatra se da se migrena pojavljuje kao posljedica preosjetljivosti moždanog stabla, nekih neuroloških poremećaja, a krivci mogu biti i geni, stres, nedostatak sna, dugotrajno izlaganje jačim svjetlosnim podražajima, atmosferske promjene te, kod žena, hormonalne promjene.

Kod žena su najčešće uoči menstruacije ili u sredini ciklusa te u ovulaciji, a u menopauzi se obično prorjeđuju.

Manji rizik

Kako bi se rizik od napada migrene smanjio, stručnjaci savjetuju da je važno naučiti upravljati stresom, ne preskakati obroke, pridržavati se obrazaca spavanja, izbjegavati jaku svjetlost, mirise koji iritiraju i biti umjeren s upotrebom analgetika.

Liječenje migrene treba početi primjenom “paracetamola”, acetilsalicilne kiseline i ostalih nesteroidnih antireumatika. Ali, ako ti lijekovi nisu učinkoviti, prelazi se na one iz grupe tripatana.