Hipertenzija ili povišen krvni pritisak spada u najčešće bolesti današnjice. Krvni pritisak je sila kojom krv u krvnim žilama tiska na zidove krvnih žila. Normalan krvni pritisak omogućuje normalan protok krvi kroz krvne žile svuda u tijelu i dostavu kisika i hranjivih materija do svih organa u tijelu.
Pad pritiska dovodi do kolapsa cirkulacije i smanjenja protoka krvi kroz tijelo, što remeti funkcije svih organa, zbog čega je vrlo važno da tijelo održava normalnu visinu pritiska. Pacijenti mogu promjenom životnog stila utjecati na sniženje krvnog pritiska.
U slučajevima lakše hipertenzije, disciplinirano pridržavanje ovih mjera može kontrolirati pritisak i bez lijekova, no u većeg broja pacijenata lijekovi će ipak biti neophodni. Ipak, i kod njih se mjerama životnog stila pritisak može donekle spustiti i time umanjiti potrebne doze lijekova.
Mjere su: manje slana ili neslana ishrana, redovno kretanje, kontrola tjelesne težine i mršavljenje ako je pacijent s prekomjernom tjelesnom težinom, obustava pušenja za pacijente koji su pušači, kao i izbjegavanje stresnih situacija.
Ulažu se veliki napori da se nađe metoda definitivnog izlječenja hipertenzije. Jedna od tih metoda je kateterska ablacija renalne arterije.
Suštinski, to je metoda u kojoj se kateter uvodi u bubrežnu arteriju i posebnim postupkom deaktivira nerve koji obavijaju arteriju. Smatra se da ovi nervi svojom aktivacijom potiču bubreg da pokreće mehanizme za porast krvnog pritiska, pa bi ablacija deaktivacijom nerava umanjila i pritisak.
Visoki krvni pritisak se liječi zato što, u protivnom, može dovesti do oštećenja velikog broja organa. Za srce je karakteristično da srčani mišić (miokard) hipertrofira, tj. zadebljava, a ovo nije povoljno, jer krvne žilice koje ishranjuju srčani mišić ne mogu pratiti njegovo zadebljavanje i to kasnije dovodi do slabosti srca. Osim toga, visok krvni pritisak napreže i srčane krvne žile i povećava rizik od razvoja koronarne bolesti, tj. angine pektoris i srčanog udara, a on može biti i smrtonosan.