Rijetke su supstance o kojima je medicina tako puno promijenila stav kao kada je u pitanju kafa. Doskoro su ljekari preporučivali pacijentima da izbjegavaju konzumiranje kafe, najviše zbog toga što se smatralo da ona negativno utječe na rad srca, probavnog sistema, te da izaziva pretjeranu razdražljivost.
Međutim, kaže mr. sc. med. dr. Adnan Delić, internista kardiolog, istraživanja provedena u posljednjih 10-ak godina daju sasvim drugačiju sliku - negativne posljedice konzumiranja kafe su rijetke i blage, dok se, s druge strane, pokazalo da kafa ima brojne pozitivne učinke na zdravlje.
- Kafa sadrži kofein, ail i stotine drugih biološki aktivnih biljnih hemikalija. Te supstance mogu smanjiti oksidativni stres, poboljšati crijevnu floru, utjecati na metabolizam glukoze i masti. Nasuprot tome, kafestol, koji je prisutan u nefiltriranoj kafi, povećava nivoe serumskog holestera - navodi dr. Delić.
Količina kofeina u napicima varira. U šoljici espreso kafe, dodaje ljekar, ima 63 miligrama kofeina, kao i u šolji instant-kafe. Šolja turske kafe ima 92 miligrama kofeina, šolja čaja 28 miligrama, itd.
- Vrijeme razgradnje kafe varira od osobe do osobe. U prosjeku se koncentracija kofeina u krvi nakon 2 do 4 sata smanji dvostruko. U trudnoći je razgradnja kofeina znatno duža i iznosi do 15 sati. U umjerenim količinama (40-300 mg) kofein pojačava budnost i koncentraciju te ubrzava reakcije, a ublažava i bol - govori dr. Delić.
Kofein, ističe ljekar, može negativno utjecati na san, pogotovo ako se konzumira u večernjim satima. Može dovesti i do osjećaja razdražljivosti i straha, naročito u većim dozama (više od 400 mg).
- Kod unosa velikih količina kofeina (iznad 1.200 mg) negativni efekti postaju još izraženiji, a doza od 14.000 mg se smatra fatalnom. Srećom, smrtni ishod je vrlo rijedak kod konzumiranja kafe, jer bi bilo potrebno popiti oko 100 šoljica kafe u kratkom periodu da bi se postigla ovolika koncentracija kofeina - ističe dr. Delić.
S druge strane, negativni učinci kafe bili su rijetki. Konzumiranje kafe tokom trudnoće povezano je s nekoliko negativnih učinaka: manja tjelesna težina novorođenčeta, gubitak ploda, te prijevremeni porod. Također, konzumiranje kafe bilo je povezano s nešto većim rizikom loma kostiju kod žena, ali ne i kod muškaraca.
Konzumiranje kafe u umjerenim količinama, 4-6 šoljica dnevno, ima pozitivan učinak na brojne bolesti, u prvom redu smanjuje rizik od nastanka bolesti srca i krvnih žila, bolesti bubrega, jetre, šećerne bolesti, te nekih vrsta tumora. Nefiltrirana kafa sadrži LDL-holesterol, te je trebaju izbjegavati osobe s povišenim masnoćama u krvi. Trudnice i dojilje trebaju ograničiti unos kafe ili je potpuno izbjegavati, savjetuje dr. Delić.
