O utjecaju klime na zdravlje zna se još iz doba Hipokrata, koji je i prvi opisao ovu povezanost.
Daljnjim istraživanjima utvrđeno je da neki pojedinci vrlo teško podnose smanjenje dnevne svjetlosti u jesenjem i zimskom periodu i da je tome pogotovo podložna ženska populacija.
Bolest je poznata pod popularnim nazivom „kibernacijski sindrom“, koji u suštini predstavlja skup simptoma od kojih boluje četvrtina svjetske populacije. Manifestira se prvenstveno neraspoloženjem koje ima direktan utjecaj na naš imuni sistem.
Za neraspoloženje odgovorna je poremećena funkcija žlijezde epifize, čija je osnovna funkcija lučenje hormona neurotransmitera melatonina. On je neophodan za pripremu organizma za spavanje i isključivo se luči noću.
Budući da su jesen i zima karakteristične po smanjenju dnevne svjetlosti, to je i lučenje ovog neurotransmitera pojačano baš u ovom periodu.
Osobe osjetljive na pojačano lučenje melatonina prvenstveno imaju problem s raspoloženjem, prejedanjem, gubitkom koncentracije, manjkom energije za obavljanje osnovnih dnevnih radnji.
Uz ovaj poremećaj jesen i zima su karakteristični i po učestalosti bakterijskih i virusnih infekcija, češći su problemi vezani za respiratorni sistem, dvostruko je veća učestalost srčanih napada i postoperativnih komplikacija.
Strateške smjernice za dobro zdravlje su sljedeće: organizirati dnevni plan prehrane sa 5-6 manjih obroka, jesti hranu sa što više biljnih vlakana, konzumirati meso, jaja, leguminoze, integralne žitarice, ne štedjeti na povrću te uvesti u ishranu što više svježih visokokvalitetnih vitaminskih pripravaka (svježe cijeđeni sokovi od voća i povrća).
Također, redovno uzimati probiotske mliječne proizvode, rafinirane šećere upotrebljavati što manje, kao i aditive i konzervanse, smanjiti unos soli i kafe, redovno šetati i vježbati, spavati od 7 do 8 sati, uzimati dodatno vitamin D, kao i visoke doze vitamina C, kanalisati stres, svakodnevno popiti 1L obične vode te alkohol konzumirati umjereno.