Važno je pravilo da se svako sumnjivo područje u dojci mora smatrati mogućim zloćudnim tumorom, dok se ne dokaže drugačije. To pravilo nalaže biopsiju svih takvih lezija. U dobi od 35 godina najčešće su promjene u dojci cistična hiperplazija, fibroadenom i mastitis.

Maligni proces

U dobi između 40. i 60. godine tumori dojke su najbrojniji. Stopa učestalosti raka dojke raste u starijim dobnim grupama.

Liječenje raka dojke provodi se prema protokolu, ovisno o histološkom tipu tumora, uznapredovalosti malignog procesa i općem stanju organizma. 

Koriste se različite kombinacije hirurških terapija, hemoterapija, hormonskih terapija i imunoterapija. Kod većine bolesnica liječenje započinje operativnim zahvatom.

Sporiji tok

Najzloćudniji tok ima duktalni invazivni karcinom, a slijedi ga invazivni lobularni karcinom.

Poznato je da ponašanje tumora, a time i prognoza, ovise o njihovoj histološkoj diferenciranosti. Što je tumor bolje diferenciran, to ima sporiji tok i kasnije metastazira.

Slabo diferencirani tumori su maligniji, a najmaligniji su anaplastični tumori.

Ranija dijagnoza

S obzirom na to da na terapijski uspjeh, tj. preživljavanje najviše utječe što ranija dijagnoza bolesti, glavni cilj je odgovarajući skrining. Metode za rano otkrivanje raka dojke su samopregled dojki, ljekarski pregled, UZV pregled dojki i mamografija. Od 20. godine samopregled, a od 35. godine pregled dojke jednom godišnje. Prva mamografija se vrši u 40. godini ili ranije kod rizičnih grupa.