Kad zaboli zub, glava, stomak ili „stegne" reuma, mnogi bez razmišljanja piju prvi lijek protiv bolova koji im se nađe pri ruci. Ne razmišljaju pritom da li je taj preparat baš najbolji za određeni zdravstveni problem i da li, možda, može nanijeti više štete nego koristi.  

Najvažnije je da bol prestane, a da li će pritom stradati želudac, bubrezi ili nešto treće uglavnom u tom momentu „nije važno". A liječnici upozoravaju da se i umire od krvarenja u želucu što je posljedica uzimanja nekog lijeka.

 Najčešći neželjeni efekti

Najčešće neželjene efekte, upozoravaju stručnjaci, izazivaju neki lijekovi iz grupe nesteroidnih protuupalnih tableta koje se piju mnogo i često jer imaju široko terapijsko djelovanje. Ti se lijekovi uzimaju i zbog bolova, temperature, mijalgija, bolne menstruacije, glavobolja.

Da bi se izbjegli ili barem sveli na minimum štetni efekti te lijekove treba uzimati za prave indikacije i to u pravoj dozi, a obavezno je izbjegavati kombinaciju nekoliko njih, što je čest slučlaj.

Najveće neželjene efekte izaziva acetilsalicilna kiselina, ti efekti nisu samo lokalnog karaktera, nego su sistemski. Postoji zabluda da, ako se upotrebljavaju kao čepići ili kroz injekcije, neće biti neželjenih djelovanja na digestivni trakt.

Neželjene efekte mogu izazvati i najmanje doze nekog lijeka protiv bolova, a ako se povećava doza, raste i rizik. U probavnom traktu lijekovi najčešće izazivaju eroziju sluznice i ulkuse (čireve). Nakon dužeg uzimanja može doći i do perforacija čira i krvarenja.

Kad se erozijom ošteti sluznica dva do tri sata nakon prestanka uzimanja lijeka situacija se popravlja, jer se sluznica obnovi, mada se navedene promjene ne moraju javiti samo na želucu već mogu zahvatiti i tanko pa i debelo crijevo.

Ko je najviše ugrožen

Ko je najviše izložen opasnostima od neželjenih efekata lijekova protiv boli? To su, naravno, pacijenti stariji od 65 godina koji imaju još neko hronično oboljenje.

Rizik je velik i za pacijente koji su imali krvarenje pa su na anmtikoagulantnoj terapiji. Oni moraju uzimati lijekove blokatore protonske pumpe i H2 blokatore.

Lijekove ni inače ne treba koristiti olako i bez jakog razloga. Nije isto da li lijek koristi dijete ili osoba u poodmaklim godinama, da li se radi o potpuno zdravoj osobi ili nekom ko već ima oštećenja u digestivnom traktu, funkciji jetre ili bubrega.

Treba liječiti uzrok

Da bi se spriječila duga i nekontrolirana upotreba analgetika, prije svega treba pokušati naći uzrok boli i onda kada je to moguće liječiti uzrok, a ne posljedicu, savjetuju stručnjaci.

Na primjer, ne treba odlagati odlazak zubaru i bolove u zubima „liječiti" analgeticima. Također, ni glavobolju od umora ne treba liječiti analgeticima, već treba povesti računa o vremenu provedenom u snu i odmoru.

Međutim, nije uvijek moguće liječenje uzroka boli, tzv. kauzalno liječenje. Riječ je najčešće o hroničnim bolovima povezanim sa kostoboljom, migrenom ili akutna stanja poslije neke fizičke traume ili medicinske intervencije.

Tada se analgetici obično koriste po preporuci liječnika i rizici od neželjenih reakcija su manji. Svaka duga ili česta upotreba analgetika povećava mogućnost nastanka neželjenih efekata i može biti potencijalno štetna.

 Dvije tablete dnevno

Liječenje blagog do umjerenog bola treba započeti paracetamolom. Jedna do dvije tablete od 500 mg dnevno najčešće su dovoljne. Doza od četiri grama dnevno ovog lijeka (podijeljena u više doza) nikako se ne bi smjela prekoračiti.

Za slične probleme koriste se i neki nesteroidni antiinflamatorni lijekovi - preparati ibuprofena i diklofenaka. I za njih važi da vrijeme između dvije tablete analgetika treba biti najmanje četiri do šest sati. Ako se period između uzimanja dvije doze skraćuje, može doći do neprijatnih ili čak toksičnih efekata lijeka.

Oprez za bubrege

Nekontrolirana upotreba nekih lijekova protiv bolova može dovesti i do oštećenja bubrega. Specifično bubrežno oštećenje izazvano analgeticima je renalna papilarna nekroza i hronični intersticijski nefritis.

Ova oštećenja imaju uglavnom hroničan tok, pacijenti su dugo bez simptoma sve do terminalnog stadija bubrežne slabosti. Međutim, u manjem procentu slučajeva, boles se može javiti u formi akutnog oštećenja bubrega, što izaziva akutnu bubrežnu insuficijenciju.

Na osnovu dosadašnjih podataka iz različitih studija prekomjernom dozom ovih lijekova, koja može dovesti do bubrežne bolesti, smatra se svakodnevno uzimanje po tri tablete tokom šest godina.